15 Sažetak

15.1Uvod

15.1.1Glavni ciljevi Okvirnog plana i programa

OPP predviđa radnje koje će se izvoditi na području kopna Republike Hrvatske u istražnom i eksploatacijskom razdoblju. OPP se izrađuje u svrhu što točnijeg praćenja aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu, izdavanja dozvola, sklapanja ugovora, određivanja naknada, prekršajnih odredbi te kvalitetnog uvida, praćenja i predviđanja stanja rezervi ugljikovodika na kopnu, kako je to navedeno Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.

15.1.2Tehnički aspekti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika

15.1.2.1Geološki radovi prije istražnoga bušenja

Za otkrivanje i pridobivanje ugljikovodika u nekom području moraju postojati određeni geološki preduvjeti, odnosno naftnogeološki uvjeti. Temeljni su sljedeći:

• okolnosti u geološkoj prošlosti koje su pogodovale stvaranju matičnih stijena (stijena s kerogenom kao izvornom organskom tvari iz koje se otpuštaju nafta i plin) i koje u određenom geološkom vremenu postaju zrele zahvaljujući učinku temperature i dubine u podzemlju,

• postojanje ležišnih (kolektorskih) stijena odgovarajuće šupljikavosti koje će „prihvatiti“ naftu i/ili plin u pore/šupljine,

• postojanje izolatorskih stijena koje će spriječiti disperziju migrirajućih ugljikovodika te

• postojanje odgovarajuće konveksne strukture u podzemlju izgrađene od šupljikavih i izolatorskih stijena (zamka ili trap) unutar koje će se nakupljati migrirajući ugljikovodici stvarajući ležište.

Do danas nema niti jedne izravne metode kojom bi se nafta, tj. naftno ležište sa sigurnošću moglo utvrditi. Sve metode koje se primjenjuju tek su neizravne, a rezultiraju pretpostavkama određene vjerojatnosti da u nekom području postoji nafta i/ili plin. Dakako, napretkom tehnika i tehnologija istraživanja vjerojatnost pronalaženja ležišta postaju sve veće. Istraživanje naftnih ležišta je zahtjevan, dugotrajan i odgovoran posao vezan za izvrsno poznavanje geologije područja, poglavito prije nego se pristupi bušenju.

15.1.2.1.1Gravimetrijska istraživanja

Gravimetrijska istraživanja temelje se na opažanja gravitacijskoga polja Zemlje. Pomoću njih mjere se relativne promjene gravitacije što uzrokuje djelovanje stijena različitih gustoća (Šumanovac, 2012.). Rezultat mjerenja je izrada karte gravimetrijskih anomalija (karte Bougerovih anomalija) na kojima se mogu izdvojiti područja s pozitivnim i negativnim anomalijama. Područja s pozitivnim anomalijama rezultat su pliće smještenih stijena veće gustoće što može ukazivati na postojanje antiklinalnih zamki u dubini. Negativne anomalije s druge strane pak ukazuju na spuštena područja, sinklinale ili na postojanje stijena manje gustoće u podzemlju (sol, gips).

15.1.2.1.2Seizmička istraživanja

U osnovi svih seizmičkih istraživanja je opažanje kretanja seizmičkog vala kroz podzemlje. Takva istraživanja, ovisno o putu seizmičkog vala koji se opaža, mogu biti refleksijska ili refrakcijska. U istraživanju ležišta ugljikovodika koriste se isključivo refleksijska (Šumanovac, 2012.).

Snimanje se izvodi na način da se promatra kretanje seizmičkog val od njegovoga izvora na površini do geoloških elemenata u podzemlju od kojih se on reflektira i njegov povratak do prijamnika – geofona i/ili hidrofona. Elementi u podzemlju od kojih se valovi načelno mogu reflektirati su konkordantne granice između stijena različitoga litološkog sastava, rasjedi, diskordancije, kaverne ili granice između fluida u podzemlju, npr. između plina i vode. Seizmički podaci koji su prikupljeni mogu biti prikazani kao pojedinačni profili (2D seizmika), seizmički volumen, pri čemu je cijeli volumen u podzemlju obuhvaćen istraživanjima (3D), te volumen u funkciji vremena (4D seizmika). Potonje se snima samo na eksploatacijskim poljima gdje se, primjerice, može vidjeti pomicanje kontakta voda – nafta, nafta – plin ili slično, nakon određenoga vremena pridobivanja ugljikovodika.

15.1.3Tehnologija izrade bušotina

Za izvođenje rudarskih radova, odnosno za građenje rudarskih objekata i postrojenja, sukladno Zakonu o rudarstvu (Narodne novine 56/13 i 14/14), izrađuju se rudarski projekti. Prema tome, rudarski radovi bušenja i ispitivanja na svakoj konkretnoj lokaciji istražne ili eksploatacijske bušotine moraju se izvoditi prema odobrenom rudarskom projektu sukladno zakonskoj regulativi. Za izradu i opremanje nove bušotine i rudarske radove u bušotini izrađuje se Pojednostavljeni rudarski projekt istražne bušotine (PRP).

15.2Okolišne značajke područja na koje provedba korištenja Okvirnog plana i programa može značajno utjecati

U ovom poglavlju daje se pregled sastavnica okoliša, gospodarskih djelatnosti i opterećenja okoliša na koje provođenje OPP-a može djelovati. Sastavnice okoliša i gospodarske značajke koje su razmatrane s aspekta mogućih utjecaja su: klimatološke značajke i kvaliteta zraka, podzemne i površinske vode, pedološke značajke, poljoprivreda, šume i šumarstvo, prirodna baština, seizmološke značajke, zdravlje ljudi i kvaliteta života, infrastruktura, socio-ekonomske značajke, turizam, divljač i lovstvo, ribarstvo, krajobraz te kulturno-povijesna baština. Uz okolišne ciljeve unutar kojih su pojedine sastavnice obrađene, sve spomenute sastavnice ujedno su obrađene i u sklopu okolišnog cilja "Umanjen rizik od akcidenata". Na osnovu provedene evaluacije značaja identificiranih utjecaja na Otpad, Ribarstvo, Infrastruktura (Vodoopskrba i odvodnja, Cestovni promet, Željeznički promet i Telekomunikacijski promet) procijenjeno je da aktivnosti planirane OPP-om za vrijeme redovitog rada na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika neće imati negativne utjecaje, već će utjecaji biti vidljivi tek mogućom pojavom akcidentnih situacija. Iz tog razloga utjecaji su obrađeni samo u sklopu okolišnog cilja „Umanjen rizik od akcidenata“.

S obzirom na karakter planiranih aktivnosti za očekivati je utjecaj na sljedeće:

Dokumenti, dozvole i odobrenja koje je potrebno provesti/ishoditi s obzirom na fazu provedbe OPP-a i aktivnosti koje se provode

15.3Glavna ocjena prihvatljivosti Okvirnog plana i programa za ekološku mrežu

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine 124/13), predstavlja područja ekološke mreže EU Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) čine Područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju) (Slika 15.1)

Slika 15.1 Pregled Natura 2000 u Republici Hrvatskoj

U Glavnoj ocjeni analiziran je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu (u daljnjem tekstu: OPP), koji je predložen 22. listopada 2014. godine, temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu  (KLASA: 310-01/14-03/360; URBROJ: 526-04-02-01/1-14-01), objavljene na službenim mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva.

OPP obuhvaća kopneni dio RH, površine približno 52 000 km2, a odvija se na području na kojemu već postoje povijesni podatci iz područja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.

15.3.1Opis područja i ciljeva očuvanja ekološke mreže

Ekološka mreža obuhvaća 36,67 % kopnenog teritorija i 16,39 % obalnog mora, a sastoji se od sljedećih područja:

• 744 Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) i

• 38 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).

Podaci o broju i površinama područja ekološke mreže u Republici Hrvatskoj prikazani su u tablici niže (Tablica 15.1Tablica 6.1) dok su detaljniji podaci dostupni na internet stranici Državnog zavoda za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu DZZP) http://natura2000.dzzp.hr/natura/, a popis svih Natura područja može se pronaći u Prilogu II. Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne novine 124/13).

Tablica 15.1 Podaci o broju i površinama područja ekološke mreže u Republici Hrvatskoj (Izvor: DZZP, 2012.)

pSCI područja izdvojena su za 74 stanišna tipa te za 135 vrsta. Od toga je 20 stanišnih tipova i devet vrsta prioritetno (zeleno označeni stanišni tipovi) te je za njihovo očuvanje EU posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala, što znači da se u mrežu Natura 2000 izdvajaju u visokom udjelu nacionalne populacije vrste, odnosno nacionalne površine stanišnog tipa (izvor: Analiza stanja prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008. – 2012., Državni zavod za zaštitu prirode).

15.3.2Obilježja utjecaja provedbe Okvirnog plana i programa na ekološku mrežu

15.3.2.1Vjerojatnost, trajanje, učestalost mogućih utjecaja provedbe Plana na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

U Glavnoj ocjeni dan je pregled očekivanih utjecaja koji proizlaze provedbom OPP-a u Natura 2000 područjima ili njihovoj blizini. Kako se radi o planiranju na strateškoj razini, tehniča rješenja i lokacije bušotina u okviru istražnih prostora još nisu poznata. Zbog velikog obujma i različitosti pojedinih POVS u Hrvatskoj, njihovi su ciljevi očuvanja prema svojim biološkim karakteristikama ili stanišnim tipovima svrstani u 9 kategorija. To su sljedeće kategorije: Obalna i slana staništa, Obalne i kontinentalne pješčane sipine, Slatkovodna staništa, Vrištine umjerenog pojasa, Sklerofilne makije, Prirodni i poluprirodni travnjaci, Cretovi, Stjenovita staništa i špilje te Šume. U tablici ispod (Tablica 15.2) prikazane su skupine ciljnih vrsta i područja koja nastanjuju.

Tablica 15.2 Ciljevi očuvanja Natura 2000 područja raspoređeni u 9 skupina

*rijetko, **u blizini

U daljnjem tekstu opisani su potencijalni utjecaji koji proizlaze provođenjem aktivnosti planiranih OPP-a na skupine staništa i vrste koje ih naseljavaju. Prilikom istraživanja i eksploatacije nafte i plina mogu se javiti sljedeći negativni utjecaji:

• povećana razine buke i vibracija

• trajna ili privremena prenamjena staništa,

• emisije onečišćujućih tvari,

• akcidentno curenje ugljikovodika, slojne vode i isplake,

• akcidentno curenje hidrauličkog fluida.

15.3.2.1.1 Povećana razina buke i vibracija

U procesu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina dolazi do povećane razine buke i vibracija. Aktivnosti planirane OPP-om koje se odnose na 2D i 3D snimanja, izradu bušotine i radnog prostora oko bušotine, postavljanje bušaćeg postrojenja i sl. mogu imati negativan utjecaj na vrste i stanišne tipove u neposrednoj blizini. Vrijeme trajanja izrade nove bušotine ovisi o konačnoj dubini bušotine i problemima koji se mogu javiti tijekom bušenja. Na primjer, izrada bušotine dubine cca 2200 m traje oko 65 dana. Za vrijeme istražnog razdoblja u kojem se obavljaju aktivnosti kao što su 2D i 3D snimanja moguć je negativan utjecaj na sve životinjske vrste ekološke mreže u blizini. Negativan utjecaj proizlazi iz buke i vibracija koje se stvaraju uslijed rada strojeva (eksploziv, seizmička puška, teški čekić, vibratori i sl.) kojima se obavljaju seizmička ispitivanja. Podzemna su staništa i vrste izrazito osjetljivi na površinske i podzemne promjene uvjetovane prirodnim i antropogenim čimbenicima. Iako za planirane zahvate nema točnih podataka o mjestima gdje će se izvoditi, za očekivati je da bi negativan utjecaja na špilje i špiljsku faunu bio velik ukoliko bi se seizmička ispitivanja i istražna bušenja izvodila u neposrednoj blizini takvih objekata. Osim što su osjetljivi na uništavanje svojih staništa, šišmiši su također osjetljivi na uznemiravanje dok borave u njima (K. N. Armstrong, 2010.). Buka predstavlja potencijalno negativan utjecaj na šišmiše, posebno u periodu traganja za hranom te nalaženja skloništa za hibernaciju.

Zbog svoje specifičnosti, radovi na području Dinarida obuhvaćali bi izrade geoloških i geokemijskih studija, gravimetrijska mjerenja te snimanje 2D seizmike. Podzemna staništa u dinarskom kršu su pod visokim pritiskom gospodarskog razvoja, a prijete im ugroze poput onečišćenja voda, odlagališta otpada i kanalizacije (legalne i ilegalne), izgradnje prometnica i plinovoda, brojnih kamenoloma, nekontroliranog crpljenja vode te izgradnje hidroelektrana i vjetroelektrana. Za krška područja karakteristična je gotovo nikakva ili vrlo slaba mogućnost samopročišćavanja podzemnih voda. Osim podzemnih voda i faune koja ih nastanjuje, krška su područja stanište velikog broja vrsta šišmiša te različitih beskralježnjaka (školjkaši, rakovi, puževi, kukci i sl.). Očekivani utjecaj planiranih aktivnosti na krška područja je neprihvatljivo negativan za kojeg ne postoje mjere ublažavanja ukoliko bi se seizmička snimanja i istražno bušenje izvodili u neposrednoj blizini špiljskih objekata u kršu. Pod utjecajem buke može doći do nepovoljnih utjecaja za gniježđenje ptica, odnosno do napuštanja prikladnih staništa za gniježđenje. Ukoliko se područja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika smjeste na dovoljnoj udaljenosti od gnijezdećih populacija, ovaj utjecaj smatra se zanemarivo negativnim uz provođenje mjera ublažavanja. Također, druge životinjske vrste koje žive u ostalim staništima mogu biti ugrožene uslijed provođenja seizmičkih aktivnosti i istražnog bušenja u neposrednoj blizini.

15.3.2.2 Trajna ili privremena prenamjena staništa

Uređenje pristupnog puta i bušotinskog radnog prostora, postavljanje bušaćeg postrojenja, izrada istražne bušotine i izgradnja sabirno-otpremnog sustava izvori su negativnih utjecaja na Natura 2000 staništa zbog privremene ili trajne prenamjene prostora. Bušaće postrojenje postavlja se na lokaciji nove bušotine prema tipskom razmještaju koji je u skladu s građevinskim projektom bušotine. Za odvijanje tehnološkog procesa izrade bušotine na bušotinskom radnom prostoru koji je izveden od nasipa kamenog materijala postavljaju se objekti potrebni za rad postrojenja. To su sljedeći objekti: ušće bušotine (armirano-betonski otvoreni bazen), temelj tornja, temelji postrojenja, "sand-trap" (otvoreni ukopani armirano-betonski bazen zapremine oko 70 m3), prostor za smještaj kontejnera, privremena deponija za nabušeni materijal (isplačna jama) zapremine 1500 m3, prostor za smještaj spremnika goriva, jama za ispitivanje bušotine, dva piezometra i sabirna jama zapremine 5 m3. Dimenzije bušotinskog radnog prostora na kojem se postavlja bušaće postrojenje iznose u pravilu 100 m x 120 m. Na cijelom se prostoru postavljaju armirano betonske ploče, posložene jedna do druge na podlogu propisane zbijenosti te se između ploča izvodi odvodni sustav izrađen od betonskih kanala koji završava u armirano-betonskom bazenu. Detaljniji opis izrade bušotine dan je u Podpoglavlju Tehnologija izrade bušotine.

Zbog provođenja aktivnosti planiranih OPP-om najugroženije su skupine stanišnih tipova s ciljnim vrstama koje ih naseljavaju: slatkovodna staništa, cretovi, stjenovita staništa i špilje te šume. Zahvati u prostoru pri izgradnji istražnih i eksploatacijskih polja mogu biti privremene i trajne prenamjene zemljišta. Bušotinski radni prostori, sabirne i otpremne stanice vezani su uz privremenu prenamjenu dok su pristupne ceste i plinovodi te naftovodi vezani uz trajnu prenamjenu, budući se po završetku crpljenja ugljikovodika koriste dalje. Pri pripremi bušotinskog radnog prostora za izradu istražne bušotine privremeno se prenamijeni oko 1,2 hektar površine poljoprivrednog ili šumskog zemljišta. U slučaju pozitivnosti i privođenja eksploataciji taj se prostor smanji na veličinu oko 70 m x 30 m te se privremeno prenamijeni manje od 0,5 hektara površine pod vegetacijom. Navedena se površina do daljnjega (prestanka crpljenja ugljikovodika) izuzima iz poljoprivredne proizvodnje ili šumskoga areala.

Promjene u staništima uzrokovane fragmentacijom ili trajnom prenamjenom staništa prilikom postavljanja istražnih i eksploatacijskih postrojenja te izgradnje pristupnih putova negativno djeluju na vrste koji ih nastanjuju. Rubni efekt, kao glavni negativni utjecaj fragmentacije mijenja uvjete staništa (temperatura, vjetar, osvjetljenje, promjene u sastavu vegetacije i sl.), što može dovesti do izbjegavanja takvog staništa od strane vrsta koje su ga do tada nastanjivale. Također, fragmentacija staništa dovodi do razdvajanja vrsta, odnosno gubitka genetske raznolikosti (Impacts of Shale Gas Development on Bat Populations in the Northeastern United States, 2012).

Među najugroženijima su slatkovodni tipovi staništa i cretovi s vrstama koje ih naseljavaju zbog svoje osjetljivosti na antropogene zahvate. Ukoliko bi se istražno bušenje izvodilo u blizini slatkovodnog tipa staništa, moguć je negativan utjecaj na sama staništa, podzemne vode i poplavna staništa u blizini. Privremena i/ili trajna prenamjena močvarnih područja negativno će djelovati na ciljne vrste koje ga naseljavaju zbog mogućeg poremećaja poplavnih i podzemnih voda. Najugroženije skupine životinjskih vrsta ovisne o slatkovodnim staništima su ribe, vodozemci, rakovi, školjkaši puževi te biljne vrste ovisne o vodenom staništu. Potencijalno značajan negativan utjecaj provedbe OPP-a moguć je zbog uznemiravanja gnijezdećih kolonija ptica te privremena ili trajna prenamjena njihovih staništa, što može rezultirati smanjenjem brojnosti gnijezdećih parova. Ovaj utjecaj smatra se neprihvatljivo negativnim utjecajem za kojeg ne postoje mjere ublažavanja koje bi utjecaj mogle umanjiti na razinu prihvatljivosti te se predlaže neprovođenje aktivnosti planiranih OPP-om u tim područjima.

Promjene unutar šumskih staništa mogu negativno djelovati na vrste koje ih nastanjuju. Ukoliko dođe do trajne prenamjene tih prostora ili fragmentacije uslijed izgradnje pristupnih putova, mnoge vrste mogu ostati bez svog skloništa. Ukoliko se unutar šumskih staništa izvrše detaljna istraživanja populacija ptica i ostalih ciljnih vrsta koje ih nastanjuju i definiraju mjere ublažavanja na nivou procjene utjecaja na ekološku mrežu, ovaj utjecaj smatra se zanemarivo negativnim uz provođenje mjera ublažavanja.

Podzemna su staništa i vrste izrazito osjetljivi te ugroženi vanjskim utjecajima. Osim direktnog negativnog utjecaja na šišmiše, promjene uvjeta u površinskim staništima uslijed provođenja aktivnosti planiranih OPP-om u blizini mogu dovesti do promjene u sastavu biljnih i životinjskih zajednica pa time negativno djelovati na hranjenje šišmiša, pogotovo u jesen kada prikupljaju rezerve masti ključne za hibernaciju (Impacts of Shale Gas Development on Bat Populations in the Northeastern United States, 2012). Bilo kakva prenamjena i aktivnosti koje bi ugrozile podzemna staništa smatraju se neprihvatljivo negativnim utjecajem za kojeg ne postoje mjere ublažavanja te predlaže ne provođenje aktivnosti planiranih OPP-om u tim područjima.

Ostala izrazito rijetka i osjetljiva staništa (riječni šljunci, pijesci i muljevi, vodotoci sa sedrotvornim zajednicama te sedrene barijere, pjeskovite i šljunkovite obale, krška staništa) već su ugrožena uslijed antropogenih aktivnosti, pa bi ih provedba OPP-a dodatno ugrozila. Za te stanišne tipove potrebno je primijeniti mjere očuvanja koje su u skladu sa ciljevima Direktive o staništima. Stoga je prije izvođenja zahvata u okviru OPP-a potrebno izvršiti ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sa ciljem identifikacije ugroženih staništa na području zahvata u svrhu definiranja odgovarajućih mjera ublažavanja ili kompenzacijskih uvjeta. Uz provedbu procjene utjecaja na ekološku mrežu te definiranja efikasnih mjera ublažavanja utjecaja zahvata, trajna ili privremena prenamjena ugroženih staništa predstavlja zanemarivo negativan utjecaj uz provođenje mjera ublažavanja.

15.3.2.3 Emisije onečišćujućih tvari

Tijekom građenja (izgradnja platoa bušotinskog radnog prostora, rova za polaganje naftovoda, uređenje pristupnih cesta) može doći do emisije sitnih čestica (prašine) te ispušnih plinova zbog sagorijevanja dizel goriva u radnim strojevima i vozilima te u dizel motorima bušaćeg postrojenja. Kako se te radnje obavljaju samo za vrijeme građenja bušotina, utjecaj koji će iz njih proizaći bit će privremen. Tijekom eksploatacije nafte i plina u normalnom radu oslobađaju se (na proizvodnim postrojenjima, dimnjacima, toplovodnim kotlovima i motorima) određene količine CO2, NOX i CO. Na godišnjoj razini te su emisije vrlo male i s obzirom na atmosfersku disperziju i strujanje, proračunate vrijednosti maksimalnih očekivanih koncentracija pri tlu ispod su granice detekcije mjernih instrumenata (mjere se u pikogramima/m3). Tijekom ispitivanja bušotine dolazi do emisije štetnih plinova uslijed spaljivanja plina na baklji. Količina i sastav ispuštenih štetnih plinova na baklji, a samim tim i utjecaj na zrak u direktnoj su vezi sa sastavom ulaznog plina na baklju. S obzirom na ograničeno vrijeme ispitivanja bušotine, spaljivanje plina na baklji ne predstavlja značajan utjecaj. Detaljniji utjecaji na onečišćenje zraka dani su u Potpoglavlju Kvaliteta zraka.

Do onečišćenja vode i tla može doći uslijed izlijevanja tekućih tvari (pogonska goriva, motorna ulja) tijekom građevinskih radova i izgradnje platoa radnih prostora bušotina, pristupnih cesta i objekata na eksploatacijskim poljima, te u akcidentnim situacijama uslijed izljeva nafte zbog erupcije tijekom izrade nove bušotine, pucanja naftovoda, tijekom punjenja autocisterni, tijekom transporta autocisternama ili uslijed erupcije ili havarije postrojenja ili opreme. Utjecaj na tlo detaljnije je obrađen u Podpoglavlju Onečišćenje tla, dok su detaljniji utjecaji na onečišćenje voda razrađeni u Podpoglavlju Onečišćenje voda. Sve vode koje se tijekom bušenja razliju po bušotinskom radnom prostoru, sustavom odvodnih kanala skupljaju se u betonskom bazenu. Sanitarne otpadne vode se skupljaju u sabirnu jamu, za čije se pražnjenje tijekom izvođenja bušenja angažira ovlaštena tvrtka. Tijekom obavljanja rudarskih radova na bušotinskom radnom prostoru, osim u akcidentnim situacijama, nema otjecanja zagađenih otpadnih voda u okolni teren te one ne predstavljaju značajni utjecaj.

15.3.2.4 Utjecaji OPP-a i značajke utjecaja

Tablica 15.3 Utjecaji OPP-a i značajke utjecaja

15.3.2.5 Kumulativna priroda utjecaja provedbe Plana na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Ukoliko se zahvati planirani OPP-om izvedu u blizini već postojećeg izvora (autocesta, željeznica, kamenolom i sl.), buka i vibracije će se sumirati te će se negativan utjecaj povećati. Izgradnja prometnica, pruga, građevina, obradivih površina, plovnih kanala te krčenje šuma dovodi do fragmentacije staništa što može negativno utjecati na određene populacije životinja, osobito one koji imaju široko područje obitavanja. Kako aktivnosti planirane OPP-om podrazumijevaju izgradnju pristupnih puteva te prenamjenu staništa na području radnog prostora bušaćeg postrojenja za očekivati je kumulativan negativan utjecaj fragmentacije i prenamjene staništa s ostalim zahvatima slične prirode u blizini. Na onečišćujuće tvari u tlu, vodi i zraku utječu čimbenici kao što su poljoprivredna proizvodnja, industrija, promet, turizam i sl. Zbog provedbe OPP-a očekuje se povećanje broja izvora onečišćenja, koje će s već postojećim onečišćivačima djelovati kumulativno.

15.3.2.6 Akcidenti

15.3.2.6.1Akcidentno curenje ugljikovodika, slojne vode i isplake

Pri radu istražnih i eksploatacijskih bušotina mogući su incidenti uzrokovani istjecanjem radnih fluida postrojenja (onečišćenje tla i voda) kao i istjecanjem nepročišćenih otpadnih voda. U slučaju akcidentnih situacija može doći do izlijevanja nafte, slučajnog ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda, pucanja cjevovoda ili izlijevanje nafte prilikom transporta koji mogu bitno utjecati na stanje prirode te negativno djelovati stanišne tipove i ciljne vrste na zahvaćenom području.

Krško područje je zbog značajne propusnosti i cirkulacije vode u podzemlju jako osjetljivo na bilo kakve vidove onečišćenja. Sanacija štete u kršu je izrazito otežana s obzirom na brzo širenje onečišćenja putem podzemnih voda. Iako su podzemna staništa izuzeta iz provedbe OPP-a ona mogu biti ugrožena ukoliko se onečišćenje dogodi na nekoj drugoj lokaciji koja nije izuzeta iz provedbe OPP-a, s obzirom na povezanost struktura unutar krškog sustava.

Izlijevanje slojne vode

Slojna voda sadrži ostatke policikličkih aromatskih ugljikovodika, hlapljivih organskih tvari, teških metala te radioaktivnih tvari. Neki metali i radioaktivne tvari koji se akumuliraju u biljkama predstavljaju prijetnju za zdravlje biljojeda. Direktna izloženost slojnoj vodi dovodi do akutne toksičnosti.

Izlijevanje isplake

Barit iz isplake sadrži određene koncentracije teških metala (živa, kadmij) koji imaju svojstva bioakumulacije. Također, u isplačnim muljevima ima ostataka ugljikovodika koji izazivaju akutnu toksičnost te također dolazi do posljedica nakon dugog vremena izloženosti organizama nižim koncentracijama.

Izlijevanje nafte

Direktna izloženost visoko toksičnim policikličkim aromatskim ugljikovodicima izaziva letalne učinke na divlje svojte. S obzirom na svoju opstojnost u okolišu, tek nakon nekoliko generacija subletalni efekti dugotrajne izloženosti divljih svojti ostacima ugljikovodika u okolišu mogu doći do izražaja.

15.3.3Prikaz drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) i utjecaja varijantnih rješenja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

U ovoj Studiji, a tako i Glavnoj ocjeni koja je njezin sastavni dio, analizirani su potencijalni utjecaji OPP-a. Svrha je identificirati potencijalne značajne utjecaje uslijed provedbe OPP-a te određivanje uvjeta za planiranje, ograničenja u prostoru i mjere za izbjegavanje ili ublažavanje potencijalnih značajnih negativnih utjecaja.

Procjena je izvršena za svaki pojedini segment OPP-a (istraživanje, eksploatacija i dekomisija) te su identificirana područja koja nisu prihvatljiva za provođenja OPP-a.

Prijedlozi Glavne ocjene koji izuzimaju pojedina područja iz provedbe OPP-a ne tretiraju se kao varijantna rješenja, već kao zaključci i preporuke za izbjegavanje mogućih značajno negativnih utjecaja te radi toga nisu obrađeni u ovom poglavlju.

Dakle, varijantna rješenja u ovoj Glavnoj ocjeni nisu predložena, obzirom da se ne radi o konkretnim lokacijama zahvata, nego su izdvojena područja na kojima se zahvati planirani OPP-om ne smiju izvoditi.

15.3.4Mjere ublažavanja štetnih posljedica provedbe Okvirnog plana i programa na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Nosilac odgovornosti za provođenje financijskog i organizacijskog dijela navedenih mjera je koncesionar.

 * Buffer zona od 500 m ne odnosi se samo na ulaznu poziciju stanišnog tipa (otvor špilje ili jame), već i na njegovo podzemno rasprostiranje. Prije izvođenja radova potrebno je utvrditi položaj i smjer špiljskih kanala.

* Državni zavod za zaštitu prirode posjeduje GPS koordinate špilja i jama u Republici Hrvatskoj

15.3.5Zaključak o utjecaju Okvirnog plana i programa na ekološku mrežu

Procjena utjecaja provedbe OPP-a na ekološku mrežu identificirala je negativne utjecaje uslijed privremene i trajne prenamjene staništa, povećane razine buke i vibracija te povećanja količine onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama u kršu, kao i posljedično onečišćenje staništa. Pri tome su neki utjecaji definirani kao neprihvatljivo negativni, za koje nije moguće propisati odgovarajuće mjere zaštite koje bi utjecaje mogle svesti na okolišno prihvatljivu razinu, dok je za preostale utjecaje moguće uvažavanjem propisanih mjera utjecaj svesti na prihvatljivu razinu. Budući da studija polazi od činjenice da će se iznesene mjere i preporuke uvažiti, utjecaj na ekološku mrežu procjenjuje se kao zanemarivo negativan uz provođenje mjera ublažavanja.

Zbog prevelikog rizika od akcidenta te prepoznatih mogućih značajnih negativnih utjecaja i nemogućnost smanjivanja utjecaja provedbe OPP-a, ovaj dokument definira Natura 2000 područja koja se izuzimaju iz OPP-a, kao i mjere kojima se ograničavaju aktivnosti OPP-a unutar pojedinih područja (Slika 15.2).

Prijedlozi ograničavanja aktivnosti OPP-a i izuzimanja područja iz OPP-a:

• Područja kopnenog dijela ekološke mreže manja od 10 000 ha - aktivnosti OPP-a koje se odnose na istražna bušenja i eksploataciju

• Područja u krugu od 500 m od špilja i jama*

• Područja ekološke mreže gdje su zastupljeni prioritetni stanišni tipovi i vrste – dijelovi područja koja će se definirati Ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

• Stanišni tipovi i ciljne vrste vezana za kopnene vode unutar područja ekološke mreže - dijelovi područja koja će se definirati Ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

* Buffer zona od 500 m ne odnosi se samo na ulaznu poziciju stanišnog tipa (otvor špilje ili jame), već i na njegovo podzemno rasprostiranje. Prije izvođenja radova potrebno je utvrditi položaj i smjer špiljskih kanala.

15.4Utjecaji Okvirnog plana i programa na okoliš

15.4.1Procjena utjecaja provedbe OPP-a na okolišni cilj: Dobro stanje tla, voda i zraka

ZRAK

Rudarski objekti u funkciji sustava proizvodnje, sabiranja i otpreme fluida na eksploatacijskim poljima su otpremne stanice, mjerne stanice, kompresorske stanice, postrojenje za regeneraciju tehnoloških fluida, industrijski krug te naftne, plinske, mjerne i utisno-vodne bušotine. Neke stanice i bušotine opremljene su bakljama na kojima se spaljuje plin. S aspekta mogućih utjecaja na kvalitetu zraka, izvore emisija predstavljaju stacionarni izvori i baklje za spaljivanje naftnog plina izdvojenog iz proizvedenog fluida te u manjoj mjeri produkti sagorijevanja dizel goriva u radnim strojevima i vozilima. Pokazatelji mogućih utjecaja na zrak tijekom građenja i korištenja zahvata prikazani su u tablici (Tablica 8.5).

U fazi istražnih radova utjecaj razmatranih aktivnosti ima karakter ograničenog trajanja i ogleda se u pojačanom pritisku emisija uslijed pojačanog prometa i realizacije poslova građenja. Nakon što su ti poslovi završeni, utjecaj prestaje. U ruralnim područjima, gdje se odvijaju rudarske aktivnosti, kapacitet atmosfere i atmosferskih procesa omogućuje dobro miješanje zraka i učinkovito razrjeđenje emisija koje nastaju, tako da ova vrsta utjecaja nema potencijal za povišenje prizemnih koncentracija do granice prekoračenja propisane Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 117/12).

Osim emisija stacionarnih izvora, na bušotinama se kao povremeni izvor emisija pojavljuju baklje za spaljivanje viška plinova izdvojenih iz pridobivenog fluida. Ove emisije se također odvijaju pod kontroliranim uvjetima i imaju sigurnosnu funkciju. S obzirom na to da se one javljaju povremeno te da mogu trajati do nekoliko dana, po količinama tvari koje se oslobađaju u atmosferu sagorijevanjem one se mogu smatrati malim pritiskom na okoliš. S obzirom da su baklje instalirane također na ruralnom području, atmosferski procesi uvelike doprinose razrjeđenju emisija i dobrom provjetravanju tako da se ovaj utjecaj također može smatrati malim. Veličina utjecaja ovisit će o bogatstvu ležišta i dinamici eksploatacije svake pojedinačne bušotine.

Tablica 15.4 Pokazatelji utjecaja na okoliš – komponenta zrak

VODE

Do onečišćenja površinskih i podzemnih voda može doći uslijed izljeva tekućih tvari (pogonska goriva, motorna ulja) tijekom pripremnih radova, transporta i građevinskih radova te izgradnje platoa radnih prostora bušotina, pristupnih cesta i objekata na eksploatacijskim poljima.

U slučaju izvođenja istražnih radova u poplavnim područjima ili na izrazito karstificiranim površinskim zonama karbonatnih sedimenata gubitak isplačnog fluida kod iznenadnih poplava ili gubitak u kavernozno-pukotinskim krškim terenima može ugroziti kvalitetu površinskih i podzemnih voda.

Ispuštanje onečišćujućih tvari tijekom transporta, istraživanja, stimulacijskih radova i eksploatacije može imati utjecaja na kemijsko stanje površinskih i podzemnih voda. Na temelju provedene evaluacije utjecaja, a uz propisane mjere izbjegavanja i ublažavanja utjecaja ovi se utjecaji mogu svesti na zanemarivo negativne zbog provođenja mjera ublažavanja.

Zbog tehničkih rješenja i značajki medija  bušenja kroz kavernozne i raspucane stijene u kršu mogu u manjoj mjeri dovesti do gubljenja isplake i drugih onečišćujućih tvari, što uvjetno lokalno može izazvati promjene u kakvoći podzemnih voda, a također uvjetno lokalno može izazvati promjene u tečenju podzemnih voda kroz pukotinske sustave. Ovaj utjecaj se može smatrati zanemarivo negativnim zbog provođenja mjera ublažavanja, odnosno korištenja adekvatnih tehnologija i isplaka.

TLO

Tijekom uređenja bušotinskog radnog prostora za potrebe izrade nove bušotine dolazi do premještanja površinskog plodnog sloja tla. Skinuti površinski sloj tla deponira se na predviđeni dio bušotinskog radnog prostora sve dok se bušotina ne izradi i ne utvrdi njena pozitivnost (nekoliko mjeseci do godinu dana). Skinuti površinski sloj koristi se za prekrivanje cijele površine bušotinskog radnog prostora u slučaju negativnosti bušotine i njene likvidacije, odnosno dijela bušotinskog radnog prostora u slučaju smanjenja površine na veličinu koja je potrebna za postavljanje nadzemne eksploatacijske opreme i ostale infrastrukture te za povremeno postavljanje remontnog postrojenja. Prelaskom teške mehanizacije preko tla, pogotovo u doba obilnijih oborina, dolazi do narušavanja strukturnih osobina tla. Očituje se u zbijanju podpovršinskog dijela tla, što za rezultat ima bitno narušavanje vodozračnih odnosa.

Na mjestu isplačne jame uzima se uzorak tla za agroekološku analizu, jedan uz lokaciju, a drugi na oko 300 m udaljenosti od lokacije. Nakon završenih rudarskih radova na trajnom napuštanju kanala bušotine, objekata ili postrojenja, pristupa se uređenju radnog prostora. Po završetku svih radova na sanaciji bušotinskog radnog prostora, obavlja se agroekološka analiza tla i izrađuje studija stanja s prijedlogom za rekultivaciju tla.

Do onečišćenja tla može doći tijekom rada rudarskih objekata ili transporta ugljikovodika od bušotine do sabirne i otpremne stanice, u slučaju akcidenta te manjih propuštanja opreme tijekom eksploatacije ugljikovodika.

15.4.2Procjena utjecaja provedbe OPP-a na okolišni cilj: Dobro stanje vrsta i staništa

PRIRODNA BAŠTINA:

Zauzimanje rijetkih ili ugroženih stanišnih tipova

1. Privremena i trajna prenamjena prostora/staništa

Uređenje pristupnog puta i bušotinskog radnog prostora, postavljanje bušaćeg postrojenja, izrada istražne bušotine i izgradnja sabirno-otpremnog sustava izvori su negativnih utjecaja na staništa, prvenstveno zbog privremene ili trajne prenamjene prostora.

Izrazito rijetka i ugrožena staništa već su ugrožena uslijed antropogenih aktivnosti pa bi provedba OPP-a dodatno ugrozila takva staništa, stoga ih je potrebno zaštiti.

Površinske kopnene vode i močvarna staništa: Provedba OPP-a značajno bi utjecala na močvarna područja (močvarne komplekse), iznimno važna za očuvanje biološke raznolikosti. To se posebno odnosi na ramsarska područja te močvarna staništa u okviru ornitoloških rezervata također su iznimno osjetljiva i zahtijevaju strogu zaštitu. Utjecaj na ova područja smatra se neprihvatljivo negativnim te se ova područja zbog svoje osjetljivosti te nacionalne i međunarodne vrijednosti izuzimaju iz provedbe OPP-a.

Slatkovodna staništa moraju se očuvati s obzirom na svoju osjetljivost koju bi izazvala provedba OPP-a na njima. Za dobro stanje ovih staništa veoma je bitno održavanje povoljne količine i kvalitete vode u njima, koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta. Kako ne bi došlo do narušavanja dobrog stanja ovih staništa, svi vodotoci i jezera se izuzimaju iz provedbe OPP-a.

Cretovi: Za ovaj tip staništa vezane su mnoge visoko specijalizirane i vrlo ugrožene biljne vrste, poput cretnih mahovina (Sphagnum sp.), okruglolisne rosike (Drosera rotundifolia) te tustice kukcolovke (Pinguicula vulgaris). Iako su cretovi u Hrvatskoj priznati kao jedna od najugroženijih staništa te su jednim dijelom pod različitim stupnjevima zaštite, oni i dalje ubrzano propadaju, najviše zbog današnjih uvjeta klime i prirodne sukcesije, ali i zbog odvodnjavanja i drugih antropogenih utjecaja. Zbog izražene ugroženosti cretova u Hrvatskoj, ovaj se tip staništa izuzima iz provedbe OPP-a.

2. Onečišćenje krških područja

Podzemna staništa: Uslijed korištenja metode masivnog hidrauličkog frakturiranja / lomljenja geoloških struktura širokog opsega („mass frack“ - pri tome se misli na masivno hidrauličko frakturiranje koje se primjenjuje za omogućavanje pridobivanja ugljikovodika iz nekonvencionalnih ležišta koja predstavljaju prirodne izolatorske stijene), može doći do oštećenja krških sustava, odnosno urušavanja ili drugog oblika devastacije speleoloških objekata, s obzirom na nepoznavanje krških sustava u cijelosti, tj. položaja podzemnih objekata. Osim toga, fluid koji se koristi za utiskivanje u pukotine može dospjeti do razine podzemne vode u kršu te izazvati onečišćenje krških sustava. Onečišćenje izaziva hidraulički fluid koji se sastoji od vode pomiješane sa kemikalijama (kiseline, biocidi, surfaktanti, ...). Krško područje je zbog značajne propusnosti i cirkulacije vode u podzemlju jako osjetljivo na bilo kakve vidove onečišćenja i zagađenja. Sanacija štete u kršu je izrazito otežana obzirom na brzo širenje onečišćenja putem podzemnih voda. S obzirom na gore navedeno te uvažavajući načelo predostrožnosti Zakona o zaštiti okoliša, ova metoda se izuzima u kršu.

Zauzimanje lokaliteta unutar zaštićenih područja prirode

Kopnena zaštićena područja čine svega 12,20 % površine Hrvatske, a njihova zaštita i očuvanje obaveza je RH i kroz potpisane međunarodne sporazume i ugovore.

Provedbom OPP-a moglo bi doći do uništavanja ili smanjenja prirodnih vrijednosti zbog kojih je određeno zaštićeno područje i steklo definirani status zaštite. Negativni utjecaji su privremena ili trajna prenamjena prostora/staništa te emisije onečišćujućih tvari u okoliš. Osim toga, prilikom izrade istražnih i eksploatacijskih bušotina mogući su mehanički utjecaji na geološke strukture.

Upravljanje svim zaštićenim područjima, sukladno članku 138. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13), provodi se temeljem planova upravljanja i prostornih planova područja posebnih obilježja. Zone stroge zaštite zaštićenih područja izuzimaju se iz provođenja aktivnosti OPP-a.

1. Privremena i trajna prenamjena prostora/staništa

Ovaj utjecaj koji proizlazi iz aktivnosti uređenja pristupnog puta i bušotinskog radnog prostora, postavljanja bušaćeg postrojenja, izrada istražne te eksploatacijske bušotine podrazumijeva narušavanje stanišnih funkcija njihovom trajnom ili privremenom prenamjenom, ugrožavanje statusa divljih svojti te moguće uništenje vrijednih geoloških struktura (zaštićena georaznolikost).

• Nacionalni parkovi, strogi i posebni rezervati na području Hrvatske:

Zaštićena područja iz kategorije nacionalni park, strogi rezervat te posebni rezervat izrazito su vrijedna područja, koja je obavezno štiti od negativnog antropogenog djelovanja. Procijenjeno je da bi provedba OPP-a u ovim područjima značajno negativno djelovanja na njihovo očuvanje, stoga se sva područja iz ove tri kategorije izuzimaju iz provedbe OPP-a.

• Panonski dio

 Parkovi prirode:

Procijenjeno je da bi istražno bušenje te eksploatacija ugljikovodika imala izrazito negativan utjecaj na stabilnost zaštićenih područja iz kategorije parkovi prirode koji se nalaze u panonskom području Hrvatske, stoga se u svim parkovima prirode panonske Hrvatske ograničava provođenje dijela OPP-a koji se odnosi na navedene aktivnosti. Za ostale aktivnosti (prethodna istraživanja) unutar OPP-a potrebno je ishoditi dopuštenje/dozvolu od nadležnog tijela.

Parkovi prirode Lonjsko polje i Kopački rit predstavljaju izuzetno vrijedna močvarna područja koja su također proglašena zaštićenim područjima u okviru Ramsarske konvencije. Velika močvarna područja iznimno su važna za očuvanje biološke raznolikosti, a sastoje se od različitih vlažnih staništa koja je potrebno zaštiti od antropogenog djelovanja. Utjecaj provedbe OPP-a na ova dva parka smatra se neprihvatljivo negativnim te se stoga izuzimaju iz provedbe aktivnosti OPP-a.

 Ostala zaštićena područja (regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture):

Unutar zaštićenih područja iz ostalih kategorija zaštite (regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture) ne provoditi istražno bušenje i eksploataciju ugljikovodika.

Za ostale aktivnosti (prethodna istraživanja) unutar OPP-a potrebno je ishoditi dopuštenje/dozvolu od nadležnog tijela.

Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvažnijih europskih riječnih ekosustava poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najvećeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se proteže kroz nekoliko država: Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Srbiju i Mađarsku. U okviru procjene utjecaja na staništa definirano je da su slatkovodna staništa već ugrožena uslijed antropogenog djelovanja (prenamjene zemljišta, onečišćenja), gdje se ističu staništa u nizinama rijeka Mure i Drave. Osim toga, ovo područje ima i prekogranični značaj. Kako bi se izbjegli neprihvatljivo negativni utjecaji koji bi proizašli provedbom OPP-a, ovo područje se izuzima iz OPP-a.

• Krška područja

Unutar zaštićenih područja (park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture) koja se nalaze u krškom dijelu Hrvatske procijenjen je značajan negativan utjecaj provedbe OPP-a, zbog osjetljivosti krškog sustava, stoga se sva zaštićena područja u kršu izuzimaju iz provedbe OPP-a.

Status divljih vrsta

1. Privremena i trajna prenamjena prostora/staništa

Šišmiši: Krš je prepoznat kao vrlo vrijedan, neobnovljivi resurs koji je posebno osjetljiv na antropogene utjecaje, više od mnogih drugih zemljišnih resursa. Glavni razlog za ovu višu razinu osjetljivosti je trodimenzionalna priroda krša. Odnos između speleoloških objekata i hidrologije čini krš veoma kompleksnim sustavom, koji je još uvijek nedovoljno istražen. S obzirom na povezanost objekata u kršu i naše nepoznavanje svih struktura i veza između pojedinih dijelova krša, u ovom trenutku na strateškoj razini nije moguće provesti adekvatnu zaštitu određenog područja u kršu.

Šišmiši su osjetljivi na uništavanje skloništa, kao i na uznemiravanje dok borave u njima (K.A. Armstrong, 2010.). Za period hibernacije šišmiši u kršu odabiru speleološke objekte specifičnih mikroklimatskih uvjeta. Promjene tih uvjeta učinit će staništa manje pogodnima za hibernaciju, što će dovesti do napuštanja staništa. Također, promjene uvjeta u površinskim staništima mogu dovesti do alteracija u sastavu flornih i faunističkih zajednica pa time negativno djelovati na hranjenje šišmiša, pogotovo u jesen kada prikupljaju rezerve masti ključne za prezimljavanje (Impacts of Shale Gas Development on Bat Populations in the Northeastern United States, 2012.). Obzirom na procijenjen značajan negativan utjecaj provedbe OPP-a na šišmiše, speleološki objekti (špilje i jame) kao važna staništa za šišmiše, se izuzimaju iz OPP-a. Također, lokacije koje su definirane kao međunarodno značajna skloništa za šišmiše izuzimaju se iz OPP-a.

Ptice: Privremena i/ili trajna prenamjena močvarnih područja važnih za gniježđenje i migraciju ptica močvarica (ornitološki rezervati i ramsarska područja) negativno će djelovati na ovu skupinu ptica. Potencijalno značajan negativan utjecaj provedbe OPP-a je uznemiravanje gnijezdećih kolonija te privremena ili trajna prenamjena njihovih staništa, što može rezultirati smanjenjem brojnosti gnijezdećih parova. Kako bi se utjecaj smatrao zanemarivo negativnim uz provođenje mjera ublažavanja, ornitološki rezervati i ramsarska područja, kao bitna nacionalno i međunarodno prepoznata utočišta ptica, izuzeta su iz OPP-a.

Promjene unutar šumskih staništa mogu negativno djelovati na vrste ptica koje ih nastanjuju. Ukoliko dođe do trajne prenamjene tih prostora, mnoge vrste mogu ostati bez svog skloništa (npr. ptice dupljarice). Ukoliko se unutar šumskih staništa izvrše detaljna istraživanja populacija ptica koje ih nastanjuju i definiraju mjere ublažavanja na nivou procjene utjecaja na okoliš/ekološku mrežu, ovaj utjecaj smatra se zanemarivo negativnim uz provođenje mjera ublažavanja.

Sisavci, vodozemci, gmazovi: Promjene u staništima negativno djeluju na vrste koji ih nastanjuju, fragmentacijom ili trajnom prenamjenom staništa prilikom postavljanja istražnih i eksploatacijskih platformi te izgradnje pristupnih putova. Fragmentaciju staništa u okviru provedbe OPP-a uzrokovat će izgradnja pristupnih putova. Rubni efekt, kao glavni negativni utjecaj fragmentacije, mijenja uvjete staništa (temperatura, vjetar, osvjetljenje, promjene u sastavu vegetacije...), što može dovesti do izbjegavanja takvog staništa od strane sisavaca, vodozemaca i gmazova, koji su ga do tada nastanjivale. Također, fragmentacija staništa dovodi do razdvajanja vrsta, odnosno gubitka genetske raznolikosti (Impacts of Shale Gas Development on Bat Populations in the Northeastern United States, 2012).

Vodozemci su najugroženija skupina kralješnjaka, izrazito osjetljiva za vrijeme mrijesta, stoga se njihova staništa pogodna za mriješćenje moraju zaštiti od negativnih utjecaja, tj. prenamjene ili fragmentacije. Ta mrjestilišta su obično lokve, kanali, močvarna područja ili rukavci rijeka. Ova područja potrebno je evidentirati u okviru procjene utjecaja na okoliš/ekološku mrežu istraživanja i eksploatacije te definirati mjere ublažavanja ili kompenzacijske mjere. Tada će se utjecaj na staništa važna za mrijest vodozemaca smatrati zanemarivo negativnim uz provedbu mjera ublažavanja.

Sisavci su druga globalno najugroženija skupina kralješnjaka (nakon vodozemaca). Dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi) nedovoljno je poznata vrsta (DD) i endemična na području dinarskog krša. Potrebno je provesti detaljnija istraživanja kako bi se mogle predložiti mjere očuvanja i programi praćenja. S obzirom na navedeno, na nivou procjene utjecaja na okoliš/ekološku mrežu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u kršu potrebno je zaštiti staništa na kojima bude evidentirana ova vrsta.

Među najugroženijim vrstama gmazova su riječna kornjača, žuta poljarica, planinski žutokrug i ivanjski rovaš. Riječna kornjača naseljava vodena staništa, koja je zbog velike osjetljivosti ove vrste i slabog rasprostranjenja u Hrvatskoj potrebno zaštititi. Prilikom procjene utjecaja na okoliš/ekološku mrežu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika potrebno je evidentirati prisutnost ove vrste i definirati mjere ublažavanja ili kompenzacijske mjere.

Beskralješnjaci: Većina endemičnih svojti beskralješnjaka čine špiljski beskralješnjaci te beskralješnjaci površinskih vodenih staništa. koja su zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) te su izuzeta iz provedbe OPP-a. Beskralješnjaci koji nastanjuju slatkovodna staništa osjetljivi su na promjene stanišnih uvjeta, a predstavljaju pokazatelje kvalitete vode, što znači da se prema njihovom sastavu može definirati stupanj ugroženosti određenog vodotoka. Provedba OPP-a negativno bi djelovala na beskralješnjake, no kako su speleološki objekti i slatkovodna staništa izuzeti iz provedbe OPP-a utjecaj na beskralješnjake smatra se zanemarivo negativnim.

2. Buka i vibracije (buka izvora seizmičkih valova, buka za vrijeme izvođenja radova, udar izvora seizmičkih valova, buka prilikom rada postrojenja)

Ptice: Pod utjecajem buke može doći do nepovoljnih utjecaja na gniježđenje ptica, odnosno do napuštanja prikladnih staništa za gniježđenje. Ukoliko se područja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika smjeste na dovoljnoj udaljenosti od gnijezdećih populacija, ovaj utjecaj smatra se zanemarivo negativnim uz provođenje mjera ublažavanja.

Šišmiši: Osim što su osjetljivi na uništavanje svojih skloništa, šišmiši su također osjetljivi na uznemiravanje dok borave u njima (Armstrong, 2010.). Buka predstavlja potencijalno negativan utjecaj na šišmiše, posebno u periodu traganja za hranom te nalaženja skloništa za hibernaciju. Vibracije također predstavljaju potencijalno negativan utjecaj na šišmiše, s obzirom da ih mogu omesti za vrijeme hibernacije, koje im je ključno za preživljavanje zimskog perioda. Područja važna za šišmiše već su izuzeta iz provedba OPP-a, međutim buka i vibracije za vrijeme istraživanja predstavljaju dodatni pritisak. Strateškom procjenom se, uslijed analize utjecaja buke i vibracija na šišmiše, definirala buffer zona od 500 m oko speleoloških objekata, kako bi se ovaj utjecaj mogao smatrati zanemarivo negativnim uz provođenje mjera ublažavanja.

Sisavci, gmazovi, vodozemci, ptice: Mogući su kratkotrajni negativni utjecaji na faunu s obzirom na vibracije prilikom 2D i 3D snimanja (eksplozije) (The Energy & Biodiversity Initiative, 2007.). Posebno osjetljivi na ovaj utjecaj su periodi migracija, razmnožavanja te gniježđenja životinja. Stoga je potrebno vremenski ograničiti istražne radnje, s obzirom na sastav faune pojedinog istražnog područja, što će se utvrditi detaljnom procjenom utjecaja na okoliš/ekološku mrežu prije početka istraživanja. Uz ovu mjeru utjecaj se smatra zanemarivo negativnim uz provođenje mjera ublažavanja.

3. Stradanje faune u isplačnim jamama

Isplačne jame su sustavi u koje se odlaže opasni otpad, odnosno isplačni muljevi. S obzirom da isplačni materijal koji se odlaže može sadržavati određene koncentracije teških metala i ugljikovodika, postoji opasnost od onečišćenja okoliša ovim otpadom. Kako do toga ne bi došlo, jame su izolirane na način koji ne ugrožava okoliš od toksičnog otpadnog materijala. Ipak, s obzirom da je isplačna jama otvoreni sustav, postoji opasnost po divlje vrste koje se nalaze na tom prostoru. Ptice često dolaze do površine isplačnih jama jer ih zamijene za vodno tijelo te stradaju u jami. Ptice koje uspiju napustiti jamu kasnije obolijevaju uslijed izloženosti toksičnim tvarima iz isplačne jame. Kukci koji se „zalijepe“ za površinu isplačne jame privlače ptice, šišmiše, vodozemce i male sisavce, koji stradaju uslijed izloženosti opasnim otpadnim tvarima u jami (Ramirez, 2009.). Ugljikovodici uklanjanju hidrofobni sloj s perja ptica, što rezultira poremećajem toplinske izolacije, odnosno povećanog rizika od stradanja uslijed toplinskog stresa ptica.

Sisavci koji prilaze jami da bi se napojili upadnu u jamu sa skliskog nasipa te se najčešće ne mogu izvući van. Vrste koje uspiju izaći iz jame najčešće kasnije stradaju uslijed obolijevanja zbog toksičnih svojstava otpadnog materijala. Ipak, postoje mjere kojima se može ublažiti utjecaj, odnosno spriječiti prilaz životinja isplačnim jamama.

Ukoliko se primijene propisane mjere zaštite ovaj utjecaj se može smatrati zanemarivo negativnim uz provođenje mjera ublažavanja.

4. Onečišćenje zraka

Tijekom ispitivanja bušotine dolazi do emisije štetnih plinova uslijed spaljivanja plina na baklji. Količina i sastav ispuštenih štetnih plinova na baklji, a samim tim i utjecaj na zrak u direktnoj su vezi sa sastavom ulaznog plina na baklju. Međutim, obzirom na ograničeno vrijeme ispitivanja bušotine, spaljivanje plina na baklji ne predstavlja značajan utjecaj na faunu.

15.4.3Procjena utjecaja provedbe OPP-a na okolišni cilj: Očuvanje zdravlja ljudi i kvalitetnih uvjeta za život stanovništva

Buka je važan okolišni stresogeni faktor koji na čovjeka djeluje izravno i neizravno, djelujući na zdravlje, izazivajući umor i smanjenje radne sposobnosti. Povećanje razine buke (intenziteta zvuka) na lokaciji nove istražne ili eksploatacijske bušotine bit će privremeno uzrokovano radom strojeva prilikom izgradnje nove ili uređenja postojeće pristupne ceste, pripreme bušotinskog radnog prostora te radom bušaćeg postrojenja tijekom izrade kanala bušotine. Tijekom izgradnje bušotinskih radnih prostora i iskopa rovova za cjevovode i elektrokablove koristit će se buldožer (rovokopač) i kamioni. U fazi eksploatacije povećanje razine buke bit će privremeno uzrokovano radovima na pripremi i opremanju bušotinskog radnog prostora za potrebe privođenja bušotine eksploataciji, radom strojeva prilikom iskopa rova za polaganje priključnih cjevovoda (naftovod/plinovod/slanovod) i elektrokabla te povremenim prisustvom remontnog postrojenja na lokaciji bušotine radi izvođenja radova na opremanju i održavanju bušotina.

Ekvivalentni nivo trajnog zvuka od 85 dB usvojen je kao granica štetnog djelovanja na sluh. Povremena razina buke na radnim mjestima vođe smjene, klinaša, odnosno na radnom podištu tornja iznosi između 94 i 84 dB, što je u području štetnog utjecaja na sluh ako se ne koriste zaštitna sredstva za zaštitu sluha. Kontinuirana razina buke na ostalim radnim prostorima kreće se između 84 i 88 dB, što ukazuje na moguće smanjenje koncentracije pri radu, a to pak može utjecati i na sigurnost pri radu. Tijekom eksploatacije ugljikovodika buku stvara i dozirno-pumpni agregat (DPA), ali je ona u dozvoljenim granicama. Razina buke na lokaciji kompresorske stanice je u rasponu od 64 do 86 dB (A).Svi navedeni izvori buke prvenstveno imaju utjecaj na zaposlene na samoj lokaciji zahvata. Promatrajući bušotinu kao točkasti izvor zvuka, odnosno buke, očekivana razina buke iznosi 65 dB (A) za zonu radijusa 58 m, odnosno 55 dB (A) za zonu radijusa 82 m. Ispitivanjima je utvrđeno da je tijekom eksploatacije ugljikovodika, pri normalnom radu eksploatacijske bušotine, razina buke u dozvoljenim granicama oko 50 dB (A).

Terenskim obilaskom postojećih rudarskih postrojenja (npr. mjerne stanice, plinske stanice, sabirno-otpremne stanice...) koja su u funkciji eksploatacije ugljikovodika nije uočena povećana razina buke koja bi mogla imati negativan utjecaj na zdravlje ljudi. Maksimalne dopuštene količine buke u raznim kategorijama namjene prostora propisane su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novineN 145/04), stoga nije potrebno propisivati dodatne mjere ublažavanja, ali je potrebno provoditi monitoring razina buke.

Kako bi se ostvario cilj očuvanja zdravlja ljudi i kvalitete života, potrebno je osigurati očuvanje dobre kvalitete tla, vode i zraka. Onečišćenje tla na zdravlje ljudi može djelovati posredno kroz onečišćenje vodonosnika ili kroz bioakumulaciju kroz biljke koje konzumiraju ljudi ili uzgojne životinje. Onečišćenje vode na zdravlje ljudi može negativno djelovati kroz onečišćenje vode za ljudsku potrošnju (voda za piće, kuhanje, pranje), onečišćenje voda za rekreaciju, za navodnjavanje i dr. Zdravlje ljudi također može biti ugroženo prilikom konzumacije vodenih organizama koji žive u onečišćenom okolišu. Rudarske aktivnosti događat će se u ruralnim područjima gdje kapacitet atmosfere i atmosferskih procesa omogućuje dobro miješanje zraka i učinkovito razrjeđenje emisija koje nastaju, tako da ova vrsta utjecaja nema potencijal za povišenje prizemnih koncentracija do granice prekoračenja propisane Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (Narodne novine 117/12). Utjecaj provedbe OPP-a na kvalitetu tla, vode i zraka detaljnije je opisan kroz cilj Dobro stanje tla, voda i zraka.

Za vrijeme provođenja istražnh radova bit će potreban određen broj ljudi kako bi se omogućilo optimalno korištenje logistike koja se koristi u fazi 2D, 3D istraživanja i postavljanja istražne bušotine. Nakon istražne faze očekuje se smanjenje potrebe za dodatnom radnom snagom s obzirom da se u fazi eksploatacije upravljanje i održavanje eksploatacijskih bušotina obavlja periodično.

Premda za dosadašnju eksploatacija nafte u Hrvatskoj nema pokazatelja da je uzrokovala inducirane potrese, ta pojava  je moguća. Faktori koji određuju njezinu mogućnost su brojni – ona će ovisiti o dubini zahvata, brzini utiskivanja ili crpljenja te volumenu fluida, položaju i gustoći lokalnih rasjeda, postojećoj seizmičnosti, polju napetosti u gornjoj kori, permeabilnosti geoloških struktura i sl. U velikoj većini slučajeva aktivnosti na eksploataciji ugljikovodika neće uzrokovati seizmičku aktivnost koja bi se osjetila na površini. Ipak, vjerojatnost da inducirani potresi budu dovoljno snažni da uzrokuju znatne štete na objektima, pa i ozljede i uznemirenost ljudi se ne smije unaprijed zanemariti. Zbog toga se predviđa obvezni seizmički monitoring tijekom cijelog trajanja eksploatacije, a po mogućnosti i prije kako bi se upoznalo „nulto“ stanje. O tome koji će se indikatori pratiti (npr. opaženi intenzitet potresa, opažena najveća akceleracija i/ili brzina trešnje tla; hoće li se instalirati jeftiniji akcelerografi ili skuplji seizmografi, hoće li se pratiti deformacija tla...) te s kojom razinom preciznosti i potpunosti, kakvi će biti pragovi za poduzimanje korektivnih akcija u slučaju njihova premašivanja i kakve će te akcije biti, i sl. morat će odlučiti nadležna državna tijela u konzultaciji sa stručnjacima, uzimajući u obzir sve navedene faktore rizika, ljudski potencijal za održavanje sustava monitoringa i analizu podataka te financijska sredstva na raspolaganju za takve namjene. Unutar ovoga okolišnog cilja, eventualni potresi mogu utjecati na zdravlje stanovništva te uzrokovati štete na stambenim objektima. Utjecaj može biti ili kratkoročan ili srednjoročan ili dugoročan, ovisno o učinku potresa na konkretan stambeni objekt ili na zdravlje pojedinca. Također, utjecaj može biti neposredan (npr. ozljeda tijekom potresa) i posredan (smanjenje kvalitete života zbog efekata potresa).

Ispuštanje isplake te drugih onečišćujućih tvari tijekom istraživanja i eksploatacije može imati utjecaj na stanje podzemnih voda, s obzirom da neke od ovih tvari mogu sadržavati neke kemijske elemente i spojeve (teške kovine, organske spojeve) koji mogu promijenti kemijsko stanje voda te nepovoljno utjecati na kakvoću voda za ljudsku potrošnju (plitki vodnosnici u sjevernom dijelu Hrvatske i krški vodonosnici u južnom dijelu RH), kao i na geotermalna ležišta i ležišta mineralnih voda. Na temelju provedene evaluacije utjecaja, a uz previdive mjere izbjegavanja i ublažavanja utjecaja ovi se utjecaji mogu svesti na zanemarivo negativne zbog provođenja mjera ublažavanja utjecaja

15.4.4Procjena utjecaja provedbe OPP-a na okolišni cilj: Osiguranje kvalitetnih uvjeta za obavljanje gospodarskih djelatnosti

Za vrijeme razdoblja istraživanja uslijed uređenja pristupnih putova i bušotinskog radnog prostora, postavljanja bušaćih postrojenja te izrade istražnih bušotina može doći do narušavanja krajobraznih vizura i povećanja razine buke na lokalnom području. Utjecaj narušavanja vizura je lokalnog karaktera i kao takav prestat će nakon uklanjanja istražnih bušećih postrojenja. Ovaj utjecaj može imati negativne posljedice na turizam u slučaju da se bušeća postrojenja smjeste u blizini ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih zona. Kako bi se negativan utjecaj narušavanja vizura sveo na minimum, predlaže se udaljavanje ovih postrojenja izvan granica turističkih zona i turističkih atrakcija. Za vrijeme eksploatacije ugljikovodika, zbog različitog načina izvedbe faze eksploatacije, ti su utjecaji razmjerno manji. Utjecaji su mogući za vrijeme opremanja i remonta eksploatacijskih postrojenja dok su sama postrojenja, ukoliko su izvedena bez pumpi, s turističkog aspekta gotovo neprimjetna.

Spomenuti utjecaji su lokalnog karaktera te, ukoliko se aktivnosti OPP-a izvode na području turističkih zona, mogu smanjiti prinose od turizma lokalnih zajednica. Problem izlaganja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika turistima, kao i sve nuspojave koje iz tih procesa mogu proizaći (akcident) mogu utjecati na promjenu percepcije turista. Kako bi se smanjili rizici od te pojave, OPP bi trebao izbjegavati postojeće i planirane gospodarske zone ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.

S aspekta gospodarske grane šumarstva, nesumnjivo je da svaki zahvat u šume i šumsko zemljište kao dio prirodne cjeline podrazumijeva određene poremećaje, koji za sobom ostavljaju kratkotrajne ili dugotrajne, pozitivne ili negativne posljedice. Provedbom OPP-a može doći do gubitka površina pod šumom izravnim (trajnim ili privremenim) zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina. Može doći do promjene sastava biljnih vrsta na granici s eksploatacijskim poljem te povećanog antropogenog utjecaja, koji može rezultirati unošenjem neželjenih alohtonih vrsta. Ovisno o veličini zauzete, odnosno prenamijenjene površine, može doći do gubitka stabilnosti šumskog ekosustava te veće podložnosti oštećenjima, što posljedično može utjecati na smanjenje količine drvne zalihe.

Tijekom faze istraživanja i eksploatacije ugljikovodika može doći i do prenamjene zemljišta koja rezultira uklanjanjem postojeće vegetacije uslijed uređenja pristupnih putova i bušotinskih radnih prostora, iskopom zemlje na trasi postavljanja cjevovoda, postavljanja bušaćeg postrojenja i izrade istražnih i eksploatacijskih bušotina. Prenamjena manjih površina gospodarskih šuma i šumskog zemljišta u eksploatacijska polja u gospodarskom smislu će biti zanemariva, no moguće su konfliktne situacije sa šumarskom djelatnošću ukoliko se eksploatacijska polja i istražni prostori planiraju na područjima šuma posebne namjene i zaštitnih šuma te Studija predlaže da se takva područja izuzmu iz istraživanja i eksploatacije, što je detaljnije obrazloženo u poglavljima Mjere te Zaključci i preporuke.

Uz šumarstvo, i svaki zahvat u lovište kao dio prirodne cjeline podrazumijeva određene poremećaje koji za sobom ostavljaju kratkotrajne ili dugotrajne, pozitivne ili negativne posljedice. Provedbom OPP-a može doći do fragmentacije staništa i smanjenja bonitetne vrijednosti lovišta, a posljedično i smanjenja površine iskoristivog biotopa te sprečavanja migracija uslijed istražnih i eksploatacijskih aktivnosti koje se odnose na uređivanje pristupnih putova i bušotinskih radnih prostora, postavljanja bušaćih postrojenja te izradu istražnih i eksploatacijskih bušotina.

Kvaliteta lovnoproduktivnih površina će se smanjiti u lovištima na kojima će biti smješteni planirani zahvati uslijed prenamjene šumskog i poljoprivrednog zemljišta te narušavanja mira u lovištu. Za pojedine vrste krupne divljači (divlja svinja i smeđi medvjed) bitnija je zastupljenost šumskih zemljišta, dok za pojedine vrste sitne divljači (zec obični, prepelice i fazani) livade i pašnjaci predstavljaju najbitnije stanište. Provođenje 2D i 3D snimanja uzrokuje buku na koju divljač može reagirati izmicanjem iz područja istraživanja. Ukoliko se radovi odvijaju u reproduktivnom periodu za divljač, utjecaj na populacije je veći.

Provedbom OPP-a očekuje se smanjenje potreba za uvozom nafte i plina zbog činjenice da je predmet provedbe OPP-a istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Hrvatskoj. Modeliranje, koje je napravljeno prema podacima Ministarstva gospodarstva i Agencije za ugljikovodike, prikazuje konzervativni i optimistični scenarij provedbe OPP-a. Prema konzervativnom scenariju, ukoliko se analiza bazira na samo jedno eksploatacijsko polje od 100 mil. bbl i period eksploatacije u trajanju 25 godina, prihodi od eksploatacije na godišnjoj razini iznose 3,8 milijardi kuna, troškovi iznose 523 milijuna kuna, dok neto dobit za državni proračun iznosi 2 milijarde kuna. Prema optimističnom scenariju, ukoliko se analizira jedno eksploatacijsko polje od 110 mil. bbl i period eksploatacije u trajanju 25 godina, prihodi od eksploatacije na godišnjoj razini iznose 6 milijardi kuna, troškovi iznose 847 milijuna kuna, dok neto dobit za državni proračun iznosi 3,2 milijarde kuna. Detaljni prikaz ovog modeliranja prikazan je u Prilogu 3.

Aktivnosti OPP-a zbog mogućeg zaprečivanja proticajnih profila na nekim lokacijama mogle bi utjecati na sigurnost postojećih sustava obrane od poplava. Međutim, uz propisane mjere ublažavanja utjecaja ovi se utjecaji mogu svesti na zanemarivo negativne.

Tijekom građevinskih radova dolazi do trajne ili privremene prenamjene zemljišta uslijed izgradnje pristupnih cesta (trajna prenamjena), izgradnje infrastrukture na bušotinskom radnom prostoru za potrebe bušenja (privremena prenamjena), izgradnje infrastrukture na bušotinskom radnom prostoru za potrebe privođenja bušotine eksploataciji (privremena prenamjena) te iskopa rova za polaganje priključnih cjevovoda i elektrokablova (privremena prenamjena). Bušotinski radni prostor obično je veličine 120 x 100 m u fazi bušenja, a nakon toga se smanjuje za potrebe eksploatacije i ovisno o nadzemnoj opremi bušotine i načinu pridobivanja ugljikovodika iznosi 30 x 70 m ili manje.

Aktivnosti planirane provedbom OPP-a imaju potencijalno negativan utjecaj na gospodarsku granu poljoprivrede. Negativni utjecaj se, prije svega, očituje u prenamjeni osobito vrijedno obradivih (P1) i vrijedno obradivih (P2) poljoprivrednih površina. Njihovom prenamjenom, pogotovo u području Dinarida gdje je njihov postotni udio izrazito mali (0,9 % P1 površina), možemo očekivati potrebu za većim ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju kako bi se zadržala ista dobit, odnosno moguća je i manja dobit s jednakim ulaganjima. Iako su bušotinski radni prostori, sabirne i otpremne stanice vezani uz privremenu prenamjenu, izuzimanje P1 odnosno P2 poljoprivrednih površina u području Dinarida u svrhu istraživanja ili eksploatacije ugljikovodika smatra se neprihvatljivim zbog malog udjela poljoprivrednih zemljišta u cjelokupnoj površini tla Dinarida. Na području Panonskog bazena ova prenamjena smatra se zanemarivo negativnom uz primjenu mjera ublažavanja, budući da je ukupni udio P1 i P2 zemljišta na ovom području značajno veći nego u Dinaridima. Obzirom na linijski zahvat izrade pristupnih putova, očekuje se i fragmentacija površina, što stvara dodatni pritisak na ionako male poljoprivredne površine.

Uz negativni utjecaj prenamjene zemljišta, identificiran je i konflikt s načinom korištenja poljoprivrednih površina, pogotovo na trasama cjevovoda (plinovoda i naftovoda). Ograničenje se očituje u vidu nemogućnosti korištenja zemljišta u koridorima cjevovoda za uzgoj kultura s korijenom dubljim od 1 m, što predstavlja izuzimanje tih koridora iz površina uzgoja voćarskih i vinogradarskih kultura. Isto tako, definiran je konflikt bavljenja ekološkom poljoprivredom u krugu od 200 m od zahvata zbog emisije onečišćujućih tvari u tlu, čije su maksimalne koncentracije definirane Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (Narodne novine 9/14). Uz ograničenja vezana za način korištenja zemljišta, potrebno je napomenuti kako je značaj negativnog utjecaja na eroziju tla moguće ocijeniti tek prilikom prostornog definiranja zahvata. Erozija tla potpomognuta je uklanjanjem vegetacije s predmetne površine zahvata. Negativni utjecaj na eroziju tla najizraženiji je u područjima visokog rizika od erozije.

15.4.5Procjena utjecaja provedbe OPP-a na okolišni cilj: Osiguranje učinkovitih i održivih infrastrukturnih sustava i usluga

Aktivnosti planirane OPP-om imaju pozitivan utjecaj na mrežu plinovoda i naftovoda te na cestovnu infrastrukturu. Prilikom istražnih radova, zbog moguće nepovezanosti istražnih polja s javnim cestama, bit će potrebno izgraditi nove ceste. One će biti potrebne za dopremanja infrastrukture za istraživanje ugljikovodika te za transport ljudi i dobara. S obzirom da su novonastale ceste trajne, procjenjuje se da će njihova upotreba s vremenom biti sve veća (lokalno stanovništvo će ih koristiti za vrijeme i nakon eksploatacije). Zbog novonastalih cesta ukupna duljina cestovne infrastrukture RH se povećava.

Nakon eksploatacije ugljikovodici se moraju transportirati. Jedan od načina na koji se transport može odvijati je putem cjevovoda (plinovoda i naftovoda). Ukoliko postojeća mreža plinovoda i naftovoda neće biti dovoljna, tada će se ona nadograditi novim cijevima. Proširenje mreže cjevovoda i naftovoda djeluje pozitivno na infrastrukturu zbog povećanja njezine ukupne duljine na razini RH. Utjecaj proširenja mreže djeluje neposredno i trajno na postojeću mrežu plinovoda i naftovoda u RH.

15.4.6Procjena utjecaja provedbe OPP-a na okolišni cilj: Zaštita, očuvanje i održivo korištenje krajobraza i kulturne baštine

S aspekta kulturno-povijesne baštine najveći utjecaj OPP-a identificiran je u odnosu na arheološku baštinu. Utjecaj može biti pozitivan, ako tijekom prethodnog arheološkog istraživanja dođe do otkrića, dokumentiranja i prezentacije novih arheoloških lokaliteta. Utjecaj može biti zanemarivo negativan ukoliko mjerama ublažavanja utjecaja dođe do promjene prostornog i vizualnog integriteta pojedinačnih povijesnih građevina i povijesnih cjelina (urbanih i ruralnih), a negativan je ako dođe do narušavanja autentičnosti kulturnog dobra i povijesnog ambijenta ili do oštećenja arheološkog nalazišta.

Krajobrazno gledano, polazište za procjenu utjecaja čine sljedeći temelji: prirodnost je veća što je prostor udaljeniji od antropogenog utjecaja, što je veća bioraznolikost, što je prirodnost pokrova i kategorija zaštite veća te što je teren nepristupačniji. Ukoliko se OPP planira na osobito vrijednim prirodnim područjima i područjima sa značajnim udjelom tradicijskih elemenata, njegova realizacija ugrožava izvornost takvih područja. Ukoliko se OPP planira u blizini područja s visokom kategorijom nacionalne ili međunarodne zaštite, njegova realizacija ugrožava njihovu zaštitu i očuvanje. Ukoliko se OPP planira na područjima na kojima je zastupljena visoka vegetacija, njeno bi uklanjanje bitno promijenilo tip staništa, dovelo bi do njegove fragmentacije i promjena vizualne kvalitete. Planiranjem OPP–a na strmijim, teže pristupačnim i nestabilnijim terenima uvjetuje se veći volumen promjena uslijed realizacije OPP-a i pogoršanje njegove nestabilnosti. Planiranjem OPP-a na istaknutim položajima prepoznatljivih vizualnih kvaliteta, čime se isti snažno eksponira u širem području, degradira se percepciju krajobraza te se bitno i trajno mijenja njegov identitet.

Obzirom da provedba seizmičkih snimanja i ispitivanja te postavljanje istražnih platformi u vrijeme istražnog razdoblja, odnosno eksploatacijskih platformi i popratnih sadržaja u vrijeme eksploatacijskog razdoblja, podrazumijevaju upotrebu radnih vozila i opreme, za čiju se nesmetanu manipulaciju te samo postavljanje platformi mora osigurati prohodnost terena, tada je u slučaju zastupljenosti vegetacijskog pokrova neophodno njegovo uklanjanje. Utjecaj se jednako manifestira i na promjene morfoloških karakteristika uslijed promjene strukture i teksture zbog manipulacije vozila i izrade istražnih i eksploatacijskih bušotina. Realizacijom zahvata se narušava prirodnost područja, mijenja se zastupljenost i tip vegetacijskog pokrova i staništa, s obzirom na blizinu lokacije se utječe na atraktivnost područja na kojemu su zastupljeni elementi vodenih površina i/ili elementi prirodne i kulturne baštine. Sve to utječe na vizualnu percepciju krajobraza i njegove vrijednosti.

U slučaju da ne dođe do komercijalnog otkrića ugljikovodika, prostor se sanira, čime se negativni utjecaj na krajobrazne značajke svodi na privremeni karakter, a sanacijom lokacije pozitivno se utječe na krajobraz, budući da sanacija predviđa povratak karaktera prostora u prvobitno izvorno stanje, ukoliko se nisu nepovratno narušili prirodni odnosi.

15.4.7Procjena utjecaja provedbe OPP-a na okolišni cilj: Umanjen rizik od akcidenata

Prirodna baština

U slučaju akcidenata može doći do izlijevanja hidrauličkog fluida, isplake, slojne vode, nafte te curenja plina. To može dovesti do onečišćenja okoliša te utjecaja na staništa i vrste. Posljedice akcidenata najizraženije bi mogle biti na području krša, gdje se onečišćenje širi veoma brzo, onečišćujući podzemne vode, speleološke objekte i ugrožavajući osjetljivu špiljsku faunu.

Izlijevanje slojne vode: Slojna voda sadrži ostatke policikličkih aromatskih ugljikovodika, hlapljivih organskih tvari, teških metala te radioaktivnoh tvari. Neki metali i radiokativne tvari koji se akumuliraju u biljakama predstavljaju prijetnju za zdravlje herbivora. Direktna izloženost slojnoj vodi dovodi do akutne toksičnosti.

Izlijevanje isplake: Barit iz isplake sadrži određene koncentracije teških metala (živa, kadmij) koji imaju svojstva bioakumulacije. Također, u isplačnim muljevima ima dosta ostataka ugljikovodika koji izazivaju akutnu toksičnost te također dolazi do ispoljavanja subletalnih efekata nakon dugog vremena izloženosti organizama nižim koncentracijama.

Izlijevanje hidrauličkog fluida: Ispuštanje nedovoljno pročišćenog ili izlijevanje nepročišćenog hidrauličkog fluida može uzrokovati onečišćenje površinske i podzemne vode te okolnog tla, što također predstavlja rizik za vrste i staništa posebno u Dinaridima (izrazito osjetljiva špiljska staništa i špiljska fauna.

Izlijevanje nafte: Direktna izloženost visoko toksičnim policikličkim aromatskim ugljikovodicima izaziva letalne učinke na divlje svojte. S obzirom na svoju perzistentnost u okolišu, tek nakon nekoliko generacija mogu se ispoljiti subletalni efekti dugotrajne izloženosti divljih svojti ostacima ugljikovodika u okolišu.

Oslobađanje sumporovodika iz bušotina: Koncentracije čak od 1 ppm mogu imati negativan utjecaj na migratorne ptice i ostale migratorne vrste. Sumporovodik je nedavno identificiran kao vazoaktivan (može izazvati promjenu promjera krvnih žila) kod sisavaca, ptica, gmazova i riba (Lusk i Kraf, 2010.).

Otpad

U slučaju akcidenta dolazi do onečišćenja bušotinskog radnog prostora uslijed razlijevanja goriva, radnih fluida, otpada sličnog komunalnom, ispuštanja otpadnih voda itd. Tada se u isplačnu jamu odlaže isplaka za interventno gušenje, sirova nafta korištena pri oslobađanju prihvaćenih bušaćih alatki, cementna kaša nakon neuspjele cementacije, nafta i slojna voda koje se pojavljuju kao posljedica nekontroliranog izbacivanja fluida iz bušotine.

Pedološke značajke

Povećanjem ugljikovodika u tlu mijenja se mikrobiološka slika tla, opada ukupna mikrobiološka aktivnost, osobito bakterija, smanjuje se broj aerobnih, a naglo se povećava broj anaerobnih bakterija u tlu. Sirova nafta više utječe na ukupan broj amonifikatora u tlu, dok solidificirani materijal naftnog podrijetla ne utječe na promjene ukupnog broja amonifikatora. Sirova nafta i solidifikat utječu na ukupan broj nitrifikatora u tlu. Na ukupan broj dentrifikatora više je utjecao solidifikat u odnosu na sirovu naftu. Posljedica povećanog sadržaja ugljikovodika u tlu je pad redoks potencijala tla i postupne redukcije nekih spojeva – najprije željeza, zatim mangana, sumpora itd. S obzirom na činjenicu da su ugljikovodici bogati ugljikom, u tlu nastaje poremećaj C : N odnosa na štetu dušika. To negativno utječe na već spomenutu mikrobiološku aktivnost tla, što uzrokuje poremećaj ishrane biljke dušikom (Kisić I., 2012.).

Istraživanje je pokazalo da je sadržaj vlage na onečišćenim tlima bio manji nego u kontrolnoj skupini, međutim na uzorcima saniranog tla je količina vlage bila približno jednaka uzorcima iz kontrolne skupine. Isto istraživanje se bavilo utjecajem ugljikovodika na elongaciju korijena, permeabilnost tla i pH vrijednosti u tlu. Fizikalne karakteristike onečišćenog tla su bile značajno degradirane (46 – 67 %) s obzirom na kontrolnu skupinu tla. Međutim, sanacija tla je iste značajke povratila na 85 – 95 % karakteristika kontrolne skupine. Elongacija korijena i deficit vode u listovima su bili reducirani za 90 % u onečišćenom tlu. Tvari koje utječu na plodnost tla (dušik, ukupni ugljik, dostupan fosfor i pH) bili su porastu za 33 – 103 % zbog degradacije bakterija u anaerobnoj okolini naftom začepljenih pora (Essien i John, 2010.).

Prema evidenciji Agencije za zaštitu okoliša (AZO), u 2005. godini utvrđene su 24 lokacije koje su onečišćene izlijevanjem nafte. Od 24 lokacije s utvrđenim onečišćenjem, 21 je sanirana.

Klimatološke značajke i kvaliteta zraka

Prilikom akcidenata utjecaji na zrak mogu kratkotrajno biti veliki, ali bez dugoročnih posljedica za okoliš i okolno stanovništvo (povišene koncentracije kemijskih spojeva i čestica uslijed gorenja fluida). S obzirom na relativnu izoliranost bušotina i udaljenost od naselja, čak i u akcidentalnim situacijama utjecaji nemaju potencijal za izazivanje štete velikih razmjera s obzirom na zdravlje ljudi i okoliš. Emisije prirodnog plina u atmosferu moguća je u slučaju akcidenta (erupcija, pucanje plinovoda, havarija postrojenja ili opreme).

Utjecaj na vode

Prilikom istraživanja, sanacije istražnog polja ili tijekom prijevoza opreme i materijala, prilikom zbrinjavanja otpadnog materijala te u slučaju čišćenja i održavanja eksploatacijskih bušotina, kao i u slučaju čišćenja transportnih cjevovoda na čistačkim stanicama, moguće je kao posljedica nepravilnog izvođenja radova ispuštanje određenih količina naftnih derivata (ulja/masti/gorivo), slojne vode ili isplačnog fluida i opasnih tvari u površinske i podzemne vode, posebno na krškim terenima. Do onečišćenja podzemnih voda također može doći tijekom istražnih radova, uslijed rizične izvedbe bušotina (npr. izostavljanja iz uporabe "preventera" u nekim fazama bušenja) i nepredviđenih promjena uvjeta bušenja, što može završiti gubitkom isplačne tekućine u nabušenim vodonosnim slojevima. Do onečišćenja podzemnih voda može doći i uslijed nereguliranih i nedovoljno pripremljenih stimulacijskih radova, kada može doći do gubitka onečišćujućih tvari koje se koriste kod takvih radova.

Krajobrazne značajke

Akcidentni događaji mogu potencijalno negativno utjecati na prirodne i antropogene elemente (površinski pokrov, vodene površine, elemente prirodne i kulturne baštine) koji ujedno predstavljaju i elemente krajobraza, čime se indirektno ili direktno utječe na kompletnu krajobraznu sliku nekog područja te isti mogu imati dalekosežne posljedice zbog njegove degradacije.

Kulturno-povijesna baština

Glavni akcident koji može oštetiti ili uništiti kulturno dobro, odnosno arheološki lokalitet, su eksplozije koje mogu biti prirodnog, tehničko-tehnološkog ili antropogenog uzroka. Mogući akcidenti će se obraditi kroz plan upravljanja rizicima te će se time njihov utjecaj smanjiti na najmanju moguću mjeru. Eksplozije koje bi mogle oštetiti ili uništiti graditeljsku ili arheološku baštinu u čijoj se blizini nalaze mogu se dogoditi tijekom bušenje istražnih bušotina i njihovih ispitivanja te tijekom eksploatacije ugljikovodika na bilo kojem segmentu procesa eksploatacije, od crpljenja, transporta i obrade do skladištenja.

Turizam

Akcidenti koji mogu utjecati na turizam su sve vrste nekontroliranog izlijevanja nafte, bilo za vrijeme istraživanja ili eksploatacije ili prilikom transporta sirovine. Zatim slijedi skupina akcidenata koja utječe na kvalitetu vode za piće u ugostiteljsko turističkim i/ili sportsko rekreacijskim zonama, tj. na njeno privremeno ili trajno ograničavanje korištenja (primjerice ispuštanje isplake u vodonosnik). Nadalje, skupina akcidenata koji utječu na turizam je skupina akcidenata koja zahtijeva evakuaciju turista, a to su akcidenti inducirane seizmičnosti i izlijevanja sumporovodika ili plina. Svi ovi akcidenti imaju veće posljedice na turizam što su bliži ugostiteljsko turističkim i/ili sportsko-rekreacijskim zonama. Daleko najznačajnija posljedica ovih akcidenata na turizam je njihova medijska izloženost odnosno mogući utjecaj na promjenu percepcije kod turista. Jednako tako akcidenti prilikom provedbe OPP-a mogu negativno utjecati na percepciju Hrvatske kao turističke zemlje s netaknutom prirodom te mogu uzrokovati pad prihoda od turizma.

Šume i šumarstvo

U slučaju akcidentnih situacija moguće je onečišćenje šumskog zemljišta uzrokovano izlijevanjem isplake, erupcijom uz izlijevanje nafte, eksplozijom na postrojenju te oslobađanjem sumporovodika iz bušotina. Navedene akcidentne situacije mogu dovesti do oštećenja šumskih vrsta, koje mogu utjecati na smanjenje vitaliteta te dovesti do narušavanja stabilnosti šumskog ekosustava, što posljedično može imati negativne utjecaje na drvnu industriju i gospodarenje šumama.

Poljoprivreda

Akcidentne situacije koje mogu utjecati na poljoprivredu su sve vrste nekontroliranog izlijevanja naftnih derivata za vrijeme provedbe OPP-a. Na površinama izloženim akcidentnima neće biti moguće provoditi poljoprivrednu proizvodnju dok se ne izvrši sanacija prostora koristeći odgovarajuće tehnologije remedijacije onečišćenih tala (biološke, kemijske, fizikalne i termalne).

Divljač i lovstvo

U slučaju akcidentnih situacija može doći do smanjenja kvalitete lovnoproduktivnih površina uslijed kojih će divljač izgubiti dio iskoristivog staništa. Prilikom istraživanja i eksploatacije mogući su akcidenti kojima dolazi do onečišćenja površinskih voda, što posredno može dovesti do ugroženosti populacije divljači koja tu vodu konzumira.

Ribarstvo

Akcidentne situacije  mogu negativno utjecaj na ribarstvene djelatnosti jer na vodenim površinama izloženim akcidentnima neće biti moguće provoditi ribolovne djelatnosti i akvakulturu dok se ne izvrši sanacija prostora uz korištenje odgovarajuće tehnologije koja će vratiti onečišćene površine u prvobitno stanje.

Socio-ekonomske značajke

U slučaju akcidentnih situacija, koje se odnose na izlijevanje isplake, slojne vode, curenja plina, eksplozije na postrojenju te erupciju uz izlijevanje nafte, doći će do obustave eksploatacije ugljikovodika te samim time i smanjenja prihoda u energetskom sektoru. Isto tako, u slučaju akcidentnih situacija dolazi do narušavanja kvalitete života stanovništva zbog negativnog djelovanja akcidenata na zdravlje ljudi i okoliš/prirodu. Percepcija javnosti o sigurnosti od akcidenata prilikom istraživanju i eksploatacije ugljikovodika je negativna kako zbog nedovoljnog poznavanja sigurnosnih mjera koje se poduzimaju tako i zbog akcidenata koji su se događali i medijski bili značajno popračeni.

Infrastruktura

Akcidentne situacije mogu uzrokovati smanjenje kvalitete elemenata infrastrukture na način da ih oštete i trajno onemoguće njihovu funkciju. Uslijed eksplozije na postrojenju moguće je trajno oštećenje pojedinih komponenti infrastrukture (npr. strujnih kablova). Potresi nastali induciranom seizmičnošću, ovisno o jačini, mogu uzrokovati oštećenja cesta, željeznica i cijevi. Transport ugljikovodika cisternama po prometnicama koje nisu projektirane za takvu vrstu opterećenja može dovesti do oštećenja prometnica.

Zdravlje ljudi i kvaliteta života

Većina akcidentnih situacija do kojih može doći provedbom OPP-a može negativno djelovati na zdravlje ljudi. Ovisno o intenzitetu utjecaja koji proizlazi iz akcidenta, na zdravlje ljudi mogu djelovati inducirana seizmičnost, akcidenti u prometu, istraživanju i eksploataciji. Negativni utjecaji mogu se očitovati izravno ili neizravno kroz onečišćenje i zagađenje vode, tla i zraka. Prilikom neispravnosti opreme može doći do opterećenja prostora bukom koja je iznad zakonskih dopuštenih vrijednosti.

Kumulativni utjecaji:

S povećanjem broja istražnih i eksploatacijskih bušotina, kao i popratne infrastrukture, povećava se rizik od akcidenata.