EU

Europska unija

Digitalna tranzicija gospodarstva - Strateški cilj: Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo

U skladu s ciljevima Digitalnog kompasa Europe, Hrvatska u okviru Strategije digitalne Hrvatske 2030. postavlja za svoj dugoročni strateški cilj razvoj digitalnog gospodarstva i društva usporedivog i konkurentnog s gospodarstvom i društvom na razini EU-a, s naglaskom na MSP-ove koji čine više od 99 % poslovnih subjekata u RH te poduzeća u IKT području.

Jedan od ključnih izazova jest unaprijediti rezultate Hrvatske u Integraciji digitalne tehnologije (DESI 2022 ), u čemu je Hrvatska u 2022. godini na 14. mjestu među zemljama EU -a . Rezultati pokazuju da postoji zna tan prostor za napredak kod hrvatskih malih i srednjih poduzeća koja imaju osnovnu razinu digitalnog intenziteta ispod prosjeka EU -a u 2022 godini.

Što se tiče ocjene IKT-a za ekološku održivost, 75 % hrvatskih poduzeća koristi IKT za ekološku održivost, u usporedbi s prosjekom EU -a od 66 %.

Hrvatska poduzeća iskorištavaju prilike koje pruža internetska trgovina: 29 % malih i srednjih poduzeća prodaje putem interneta (iznad prosjeka EU-a od 18 %), dok 13 % svih malih i srednjih poduzeća prodaje preko granica, a 13 % prometa dolazi iz segmenta internetske prodaje. Napredne digitalne disruptivne tehnologije sve su popularnije među hrvatskim poduzećima pa njih 35 % upotrebljava rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji ( engl. AI ), prema čemu je Hrvatska po sva tri pokazatelja iznad prosjeka EU -a . Međutim, elektroničko dijeljenje informacija (24 %) i društveni mediji (24 %) još nisu u širokoj upotrebi.

Dodatno, analiza je pokazala da postoji potreba za posebnim praćenjem intrinzičnih – unutarnjih – faktora razvoja IKT gospodarskog sektora koji treba služiti kao pokretač naprednih digitalnih inicijativa u ostatku gospodarskog sektora, ali i osigurati zadržavanje IKT talenata u Hrvatskoj. Jedan od pristupa rastu IKT gospodarskog sektora jest implementacija administrativnih i parafiskalnih rasterećenja te optimizacija poreznog zakonodavstva, ali i snažno poticanje inovacija u digitalizaciji gospodarstva kroz razvoj dediciranih digitalno-inovacijskih centara koji se služe naprednim testnim okruženjima .

U daljnji razvoj digitalnog gospodarstva i društva potrebno je trajno ugrađivati komponentu kibernetičke sigurnosti i na taj način osigurati povjerenje u digitalnu tehnologiju i proces digitalne transformacije. Naime, s razvojem digitalizacije, kibernetičke prijetnje i napadi postaju sve učestaliji stoga tehnologij e korištene u digitalnoj tranziciji gospodarstva trebaju podržavati integritet, sigurnost i otpornost digitalne infrastrukture te komunikacijskih mreža i usluga.

Iako su STEM stručnjaci odigrali ključnu ulogu u održivom rastu i stabilnosti gospodarstva naprednih svjetskih sila i postali ključna komponenta u razvoju raznih industrija, trendovi su pokazali kako je potrebno dodati fokus na razvoj kreativnog načina razmišljanja (eng. STEAM edukacija) i drugih povezanih vještina za pomoć razvoju digitalnog inovativnog gospodarstva u svim sektorima.

U skladu s ciljevima zelene agende za RH, digitalizacija gospodarstva pomaže nam i smanjiti ugljični otisak, no moramo osigurati da digitalne tehnologije ne troše više energije nego što štede. Trenutačno digitalne tehnologije čine između 8 i 10 % naše potrošnje energije i oko 4 % naših emisija stakleničkih plinova . EU planira ažurirati postojeće zakone i uvesti nove mjere za postizanje zelenih i digitalnih ciljeva za sljedeće desetljeće, a jedna od takvih mjera jest osigurati da podatkovni centri budu klimatski neutralni, energetski učinkoviti i održivi najkasnije do 2030. godine.

Pokazatelj učinka:

Početna vrijednost (2022.):

Ciljana vrijednost (2030.):

II.02.7.11 Integracija digitalne tehnologije (DESI)

Ukupna ocjena temeljena na potpokazateljima DESI-ja Digitalni intenzitet, Digitalne tehnologije za poduzeća i eTrgovina

40,00

Iznad prosjeka EU

Procjena:

64,58 (2030.)

66,00 (2032.)

II.02.7.04 IKT sektor, u % BDP-a

Udio vrijednosti finalnih dobara i usluga proizvedenih u IKT sektoru u Hrvatskoj izražen u novčanim jedinicama, tijekom dane godine. Udio se iskazuje postotnim iznosom.

4,48 %

Procjena:

12 %

(2030.)

13 %

(2032.)

Tijelo nadležno za provedbu strateškog cilja:

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Ministarstvo kulture i medija

Prioritetna područja provedbe javnih politika:

1.1. Podrška digitalizaciji u mikro, malim i srednjim poduzećima

1.2. Digitalizacija javnih usluga za poduzetnike te osiguravanje dostupnosti anonimiziranih javnih podatka

1.3. Podrška za digitalne inovacijske centre

1.4. Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija

1.5. Optimizacija hrvatskog poreznog i parafiskalnog zakonodavstva te administracije

Poveznica s razvojnim smjerom Nacionalne razvojne strategije 2030.:

Razvojni smjer 1: Održivo gospodarstvo i društvo

Strateški cilj 1. „Konkurentno i inovativno gospodarstvo”

Prioriteti provedbe politike na području razvoj globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije:

 prioriteti u provedbi javnih politika koje će pridonijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije

 Pokazatelj učinka:

o Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj (GERD) u BDP-u

o Početna vrijednost: 0,97 % (2018.)

o Ciljna vrijednost 2030.: 3 %

Razvojni smjer 3: Zelena i digitalna tranzicija

Strateški cilj 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva”

Prioriteti provedbe politike na području digitalne tranzicije gospodarstva:

 poticanje digitalne transformacije i primjene naprednih tehnologija

 osiguravanje široke upotrebe digitalnih tehnologija, jačanje strateških digitalnih kapaciteta i povećanje razine digitalne zrelosti gospodarstva

 razvoj državne informacijske infrastrukture i standardiziranih digitalnih platformi za potrebe gospodarstva

o podrška nastanku novih digitalnih industrija

 Pokazatelj učinka:

o DESI indeks gospodarske i društvene digitalizacije

o Početna vrijednost: 47,60 (20. mjesto) (2020.)

o Ciljna vrijednost 2030.: Dostići prosjek EU-a

Poveznica s UN-ovim globalnim ciljevima za održivi razvoj:

• Cilj 8. Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve

o digitalizacija gospodarskog sektora u Hrvatskoj će imati mjerljiv utjecaj na gospodarski rast i zaposlenost

• Cilj 9. Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost

o planirane će mjere znatno poticati inovativnost u javnom i privatnom sektoru baziranu na održivosti (koncept zeleno i digitalno)

• Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država

o rast udjela IKT sektora u BDP-u Hrvatske imat će pozitivan utjecaj na konkurentnost Hrvatske na međunarodnom tržištu, a mjere koje potiču regionalnost smanjit će nejednakosti unutar Hrvatske

• Cilj 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

o nova IKT infrastruktura mora ispunjavati zahtjeve kružnog gospodarstva, uključujući prevenciju i recikliranje otpada

Prioritetno područje provedbe javnih politika 1.1: Podrška digitalizaciji u mikro, malim i srednjim poduzećima

Ciljanim je mehanizmima potrebno potaknuti digitalnu tranziciju u radu mikro, malog i srednjeg poduzetništva u svim industrijskim sektorima u Republici Hrvatskoj koji znatno zaostaje za prosjekom EU-a u pogledu provedene digitalne tranzicije, a što snažno utječe na konkurentnost, ali i otpornost, Hrvatske na tržištu EU-a i svjetskom tržištu. U tu svrhu, tijekom cijelog desetogodišnjeg perioda, potrebno je osigurati dedicirane financijske instrumente kao osnovu za poticanje razvoja poduzetničkih ideja temeljenih na digitalnim disruptivnim tehnologijama.

Svrha je predmetnog područja intervencije osnažiti i potaknuti primjenu digitalnih tehnologija u svim sektorima i za poduzetništvo osigurati potrebne preduvjete za digitalizaciju poslovanje te aktivnu upotrebu i razvoj nove tehnologije te, uz pomoć njih, stvaranje novih ideja, proizvoda i usluga.

Poduzetnički će sektor morati proširiti spektar svojih proizvoda i usluga uz upotrebu novih tehnologija, uz potrebu za uvođenjem novih regulatornih rješenja koja će omogućiti jednostavnije poslovanje i promicati upotrebu digitalnih tehnologija u novim oblicima poslovanja. Potrebno je aktivno poticati međusobnu suradnju unutar poduzetničkog sektora, kao i kolaboraciju znanosti i gospodarstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini, ključnu za razvoj i primjenu inovativnih rješenja koja će stvarati dodanu vrijednost za gospodarstvo i društvo u cjelini.

Kako bi se ostvario dodatan pomak i podržao snažniji investicijski ciklus na tržištu RH, nužna su dodatna financijska sredstva usmjerena na ulaganja u nove tehnologije (uključujući i zelene i digitalne tehnologije) i osnaženje poslovanja MSP-ova. Digitalna transformacija poduzeća u Hrvatskoj treba obuhvatiti znatan porast u prihvaćanju novih tehnologija kao što su računarstvo u oblaku, umjetna inteligencija, obrada velike količine podataka, proizvodnja poluvodiča i mikročipova kako bi Hrvatska značajnije pridonijela cilju EU-a, kojim se predviđa da će 75 % poduzeća u EU-u zadovoljiti navedene uvjete za ostvarenje predmetnog cilja. U tom kontekstu, korištenjem primjerice digitalnih komunikacijskih platformi olakšala bi se produkcija i razmjena sadržaja što stvara preduvjete za inovacije, a direktno utječe na jačanje globalnog dosega i konkurentnost hrvatskih poduzeća. Naime, ne bi li se uistinu podignula digitalna kompetencija hrvatskih poduzeća i korisnika njihovih usluga, posebno je važno poticati dostupnost temeljnih digitalnih alata koji omogućavaju poduzećima, posebice startup tvrtkama, razvoj daljnjih inovativnih rješenja. Osiguravanjem osnovne digitalne baze i alata koji pretpostavljaju jednostavnu nadogradnju novih usluga znatno se ubrzava skaliranje poduzeća i dostizanje zacrtanih ciljeva digitalizacije hrvatskog gospodarstva.

Uvažavajući navedeno, kako bi se dodatno potaknula investicijska aktivnost na tržištu RH u narednom razdoblju potrebno je: (i) razviti dodatne financijske instrumente koji bi podržali investicijske potrebe specifičnih ciljnih skupina koje uobičajeno nemaju pristup ili imaju ograničen pristup financijskim izvorima banaka (mikro poduzetnici, poduzetnici početnici, mladi poduzetnici, ulaganja u RDI, gospodarski subjekti koji ulažu u slabije razvijena područja i dr.); (ii) osigurati povoljnije uvjete financiranja malim i srednjim poduzetnicima u fazi rasta i razvoja (subjekti koji imaju pristup financiranju), a s ciljem jačanja njihove konkurentnosti i otpornosti te uspješnije zelene i digitalne tranzicije, (iii) optimizirati porezno zakonodavstvo na način da ono potiče ulaganje štednje fizičkih osoba (tzv. poslovnih anđela u kapital startupa poduzetnika koji udovoljavaju kriterijima korištenja disruptivnih tehnologija. Ulaganje poslovnih anđela je uglavnom u početnoj fazi startupa koda su ulaganja manja. u kasnijim fazama ulaganja su sve veća i sukladno tome su i druge vrste ulaganja (npr. fondovi, izlazak na burzu).

Kako bi se ostvario cilj o korištenju barem osnovne digitalne tehnologije u više od 90 % MSP-ova, Hrvatska će pri ostvarivanju digitalnih ambicija za 2030. upotrebljavati posebno:

• ciljeve na razini EU-a i predviđene putanje na razini EU-a i na nacionalnoj razini

• čvrst zajednički okvir upravljanja za praćenje napretka i rješavanje nedostataka

• višedržavne projekte u kojima se udružuju ulaganja iz EU-a, država članica i privatnog sektora .

Očekivani ishod prioritetnog područja provedbe javnih politika treba biti usklađen s postavljenim ciljevima Digitalnog desetljeća Europe za 2030. godinu, ali i polazišnim rezultatima za Republiku Hrvatsku u 2022. godini u području Integracije digitalne tehnologije (DESI), a koje obuhvaća ciljeve povezane s upotrebom rješenja temeljenih na sljedećim tehnologijama:

• veliki podaci - planirani prosjek EU-a je 75 % poduzeća u 2030.

• računarstvo na oblaku - planirani prosjek EU-a je 75 % poduzeća u 2030.

• umjetna inteligencija - planirani prosjek EU-a je 75 % poduzeća u 2030.

• eTrgovina.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

2.000 mil. HRK

(250 mil. EUR)

Hrvatska će iz programa fondova EU-a, tog 750 milijardi eura vrijednog paketa pomoći za gospodarski oporavak država članica te kroz Višegodišnji financijski okvir, odnosno proračun Europske unije za razdoblje 2021. – 2027., na raspolaganju imati više od 23,5 milijarde eura (što je preko 40 % godišnjeg BDP-a Hrvatske). Taj iznos predstavlja snažnu polugu za gospodarski rast i razvoj, a od toga će se 20 % sredstava odnositi na digitalnu komponentu. Navedeno treba biti usklađeno s proračunom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a i s budućim planom razvoja gospodarstva.

• Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO)

• Višegodišnji financijski okvir, odnosno proračun Europske unije za razdoblje 2021. – 2027.:

Program konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027. (PKK), Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (ITP)

• Državni proračun RH, svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine dio proračuna opće države

Prioritetno područje provedbe javnih politika 1.2: Digitalizacija javnih usluga za poduzetnike te osiguravanje dostupnosti anonimiziranih javnih podatka

U svrhu optimizacije poslovanja poduzetnika u Republici Hrvatskoj, ali i upotrebe disruptivnih digitalnih tehnologija u razvoju novih proizvoda i usluga temeljenih na visokovrijedni m javnim podacima, potrebno je osigurati temeljitu i brzu digitalizaciju usluga javne uprave za poduzetnike i građane, kao i dostupnost javnih podataka na digitalnim sučeljima razvijenim u skladu sa sigurnosnim i normativnim zahtjevima.

Potrebno je osigurati prikupljanje podataka u standardiziranim formatima (strukturirani i nestrukturirani podaci), naprednu analitiku i vizualizaciju prikupljenih podataka koji bi onda bili dostupni putem platforme koja bi služila kao skladište otvorenih podataka, s implementiranim analitičkim alatima i elementima umjetne inteligencije, dostupno privatnom i javnom sektoru za razvoj novih, inovativnih usluga.

Navedeno se mora temeljiti na principu interoperabilnosti uz implementaciju standardnih API-ja za pristup otvorenim podacima čiji je cilj nadograditi Portal otvorenih podatka u Hrvatskoj te revitalizirati njegovu upotrebu uvođenjem standardnih API-ja koji će omogućiti prikupljanje ostalih podataka iz tijela državne uprave, gradova i zajednica te drugih javnih službi, javnih poduzeća i privatnog sektora. Osim toga, potrebno je i educirati korisnike u pogledu upotrebe platforme u svrhu postizanja što veće iskoristivosti ponuđenog rješenja.

Korisnici takvog sustava imat će neprestanu tehničku podršku za aktivnosti analize i vizualizacije, a sustav će se stalno nadograđivati sigurnosnim mehanizmima, što će jamčiti sigurnu pohranu podataka s ograničenom klasifikacijom pristupa.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• SDURDD

150 mil. HRK

(t mil. EUR)

• Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO)

• Državni proračun RH, svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine dio proračuna opće države 

Prioritetno područje provedbe javnih politika 1.3: Podrška za digitalne inovacijske centre

U skladu s inicijativom Digitalni kompas Digitalnog desetljeća Europe, Hrvatska će u većoj mjeri poticati istraživačke i inovacijske inicijative u digitalizaciji kako bi pridonijela cilju Europske unije, koja do 2030. planira podržavati rast kompanija i osigurati financijska sredstva za udvostručenje broja poduzeća „jednoroga” u EU-u.

Potrebno je krenuti prema konkurentnijoj i pametnijoj Europi promicanjem inovativne i pametne gospodarske transformacije. Kako bismo to ostvarili, moramo osnažiti kapacitete za istraživanje i inovacije, digitalizaciju, konkurentnost te kompetencije mikro, malih i srednjih poduzeća. Jačanje europske konkurentnosti i izgradnja snažnijeg inovacijskog kapaciteta i učinkovitijeg i bržeg širenja inovacija među državama članicama EU-a zahtijeva jačanje nacionalnih i regionalnih inovacijskih ekosustava kao potpore razvoju digitalnog gospodarstva.

Započet u prethodnom financijskom razdoblju, pristup „pametne specijalizacije” (S3) postao je osnova za ulaganja u istraživanje i inovacije u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Predmetni se pristup temelji na ideji da pametna specijalizacija povezuje sve razine vlasti, akademsku zajednicu, gospodarstvo i civilno društvo u osmišljavanju i provedbi dugoročne strategije rasta u određenom inovacijskom ekosustavu.

Pametna specijalizacija također potiče međuregionalnu suradnju u prioritetima zajedničkog potencijala rasta. Olakšavanje prekograničnog pristupa i suradnja sudionika u istraživanju, inovacijama i industriji omogućuje razvoj proizvoda i dizajn procesa, što dovodi do novih lanaca vrijednosti diljem EU-a. Kako bi podržala tu inicijativu, Europska je komisija postavila tematske S3 platforme koje trenutačno podržavaju oko 30 međuregionalnih partnerstava koja okupljaju donositelje politika, istraživače, poduzeća, klastere i civilno društvo u zajedničkim prioritetnim područjima.

Hrvatska će ažurirati svoje strategije istraživanja i inovacija (RIS3) kako bi nadogradila ono što je dosada razvila i implementirati poboljšanja regionalnih i nacionalnih inovacijskih ekosustava koji će se financirati putem ERDF-a. Osim toga, potrebno je nastaviti razvijati međuregionalnu, prekograničnu suradnju kao zajednički prioritet pametne specijalizacije EU-a. Posebna pozornost posvetit će se podršci regijama u industrijskoj tranziciji koje poduzimaju korake za proširenje svojih gospodarskih aktivnosti na inovativnija i održiva područja.

Navedeno će Republika Hrvatska osigurati kroz:

• ulaganja u istraživačke i inovacijske kapacitete i primjenu naprednih tehnologija poput i nterneta stvari, umjetne inteligencije, analize velikih skupova podataka, tehnologije virtualne i proširive stvarnosti, 3D ispisa, strojno učenja i robotike i sl. s ciljem poticanja inovacija i bržeg rasta produktivnosti

• aktivnosti za unaprjeđenje digitalnih kompetencija poduzetnika u području digitalne transformacije poslovanja kroz kolaboraciju s uspostavljenim digitalnim inovacijskim centrima.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

• SDURDD

150 – 300 mil. HRK

(20 – 40 mil. EUR)

Osim regionalnih/nacionalnih razvojnih fondova dostupnih iz vlastitog proračuna, Hrvatska bi trebala uzeti u obzir i trenutačnu mogućnost financiranja iz izvora EU-a, posebno iz Europskog fonda za regionalni razvoj za razdoblje 2021. – 2027. (EFRR) i predstojećeg programa Digitalna Europa (DIGITAL) kako bi se podržala digitalna transformacija MSP-ova.

Digitalni inovacijski centri koji će se financirati iz novog programa Digitalna Europa (2021. – 2027.) dobit će oznaku europskih digitalnih inovacijskih centara (EDIH). Važno je podsjetiti da (E)DIH mora težiti poboljšanju konkurentnosti lokalnog i regionalnog gospodarstva poticanjem inovacija putem digitalnih tehnologija i da treba imati specijalizaciju koja se temelji na regionalnim i lokalnim prednostima i odgovoriti na regionalne i lokalne potrebe.

• Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.

• Europski fond za regionalni razvoj 2021.-2027.

• Program Digitalna Europa (2021. – 2027.)

• Sufinanciranje putem višegodišnjeg financijskog plana EU-a za razdoblje 2021. – 2027. u okviru cilja politike Pametnija Europa

• Ostali izvori nacionalnog financiranja i financiranja EU-a u razdoblju 2027.-2032.

Prioritetno područje provedbe javnih politika 1.4: Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija

Digitalno okruženje, posebno u doba krize, postalo je centralno mjesto stvaranja, produkcije, dijeljenja i konzumiranja kulturnih sadržaja. Prilagodba digitalnom okruženju preduvjet je za razvoj kulturnih i kreativnih industrija neovisno o tome stvara li se i distribuira sadržaj u digitalnom obliku ili se digitalnim putem ostvaruje kontakt s publikom. U kratkom se vremenu od cjelokupne kulturne i kreativne industrije počelo zahtijevati jačanje kapaciteta, a od država članica zakonodavne prilagodbe kojima osiguravaju pravičan okvir za ostvarenje prihoda i zaštitu autorskih prava u digitalnom okruženju.

Kulturne i kreativne industrije pripadaju sektorima koji su najviše osjetili posljedice krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, a nagli pad prihoda doveo je u opasnost financijsku održivost kulturnih i kreativnih industrija te snažno utjecao na pad proizvodnih aktivnosti i daljnja ulaganja u nove modele poslovanja i stvaranje novih sadržaja i usluga.

Zbog specifičnosti sektora, ali i iznimnog doprinosa kulturnih i kreativnih industrija cjelokupnom gospodarstvu te poticanju inovativnosti svih sektora, Europski je parlament državama članicama preporučio da 2 % ukupne alokacije fonda za oporavak i otpornost usmjere na oporavak kulturnih i kreativnih industrija i osiguraju nastavak poslovne aktivnosti.

Nužno je poduzetnicima u području kulturnih i kreativnih industrija osigurati financijska sredstva za prilagodbu poslovanja jedinstvenom digitalnom tržištu i novom regulatornom okviru EU-a i Hrvatske, jačanje kapaciteta za prilagodbu i brzi prijelaz na nove uvjete poslovanja, postizanje konkurentnosti te iskorištavanje potencijala tržišta, kao i razvijanje inovativnih poslovnih modela i industrijskih standarda, platformi, aplikacija te drugih proizvoda i usluga koji su atraktivni publici na digitalnom tržištu.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• Ministarstvo kulture i medija

100 mil. HRK

(13 mil. EUR)

Mehanizam će se provoditi putem javnih poziva kojima će se poslovnim subjektima u području kulturnih i kreativnih industrija omogućiti jačanje kapaciteta za prilagodbu poslovanja novom regulatornom i zakonodavnom okviru jedinstvenog digitalnog tržišta s ciljem održivog razvoja, a biti će podržana isključivo ulaganja čije aktivnosti pridonose navedenom cilju i jasno definiraju digitalni doprinos i napredak u segmentu poslovnih procesa, proizvodnje, distribucije i dostupnosti sadržaja i usluga

• Investicija planirana u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. nije dio procijenjenog proračuna jer će se aktivnosti dodatno razraditi u aktima strateškog planiranja Ministarstva kulture i medija

• Regionalni/nacionalni razvojni fondovi dostupni vlastitog proračuna RH

• Ostali izvori nacionalnog financiranja i financiranja EU-a u razdoblju 2027.-2032.

Prioritetno područje provedbe javnih politika 1.5: Optimizacija hrvatskog poreznog i parafiskalnog zakonodavstva te administracije

Jedan od preduvjeta za uspješnu provedbu digitalne transformacije i digitalizacije gospodarstva je harmonizacija strateškog, regulatornog i provedbenog okvira koja uključuje administrativno i parafiskalno rasterećenje gospodarstva, posebice MSP -ova , radi daljnjeg stvaranja poticajnog i konkurentnog poslovnog okruženja. Promjene u području digitalizacije zahtijevaju brze reakcije u vidu prilagodbe potrebnog zakonodavstva i uklanjanje prepreka za poslovanje kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnom tržištu, osobito zakonodavstva koje direktno ili indirektno utječe na poslovanje, razvoj i primjenu inovacija utemeljenih na digitalnim tehnologijama, na primjer zakonodavstvo u području oporezivanja dohotka i dobiti u IKT industriji (npr. umanjenje poreznog opterećenja dohotka od nesamostalnog rada i uvođenje poreznih olakšica pri ulaganju dohotka u kapital startup poduzetnika) , zakonodavstvo povezano s primjenom novih tehnologija kao npr. umjetnom inteligencijom, upotrebom internetskih usluga i platformi; zakonodavstvo u području pristupa podacima i njihove upotrebe, zaštitom intelektualnog vlasništva u IKT sektoru i sl. Pri tomu je od izuzetne važnosti provoditi procjene učinaka koje novi propisi mogu prouzročiti, kao i analizu postojećih propisa s aspekta utvrđivanja njihove općenite potrebe ili potrebe za pojednostavljenjem jer razvoj i primjena novih tehnologija sa sobom donosi prilike, ali i rizike povezane sa npr. zaštitom privatnosti, osnovnim ljudskim pravima i diskriminacijom i sl. Stoga nova ili izmijenjena postojeća zakonska rješenja moraju biti optimizirana na način da potiču digitalnu transformaciju i konkurentnost poduzetničkog sektora te budu usklađena s prijedlozima donesenim u zajedničkom dijalogu sa predstavnicima gospodarstvenika.

Nadalje, potrebno je pristupiti rješavanju problema visoke razine birokratiziranosti na način da se promjenom regulatornog okvira smanji i maksimalno optimizira broj administrativnih zahtjeva koji se postavljaju pred poduzetnički sektor.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

Ministarstvo financija

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Digitalizacija javne uprave i pravosuđa - Strateški cilj: Digitalizirana javna uprava i pravosuđe

Digitalizacija javne uprave i pravosuđa ima višestruki utjecaj na razvoj hrvatskog društva. U odnosu na građane, dostupnost brzih, jeftinih i kvalitetnih elektroničkih usluga omogućava sigurno i učinkovito društveno i poslovno okruženje te je preduvjet za ravnopravno sudjelovanje svih građana u aktivnom doprinosu pametnom, održivom i uključivom razvoju. U kontekstu internog funkcioniranja javne uprave i pravosuđa, digitalizacija povećava učinkovitost i kvalitetu rada javnih službenika, pomaže u racional izaciji poslovanja te pridonosi etici i integritetu javnih institucija .

Stoga je Vlada RH predana ubrzanoj digitalizaciji javne uprave i pravosuđa te se usmjer ila prema naprednijem modelu pružanja usluga s korisnikom u središtu. Pri tomu je naglašena važnost nadogradnje i oplemenjivanja trenda zna tnog porasta pružanja i upotrebe digitalnih usluga nastalog tijekom pandemije bolesti COVID-19 i popisa stanovništva stvaranjem učinkovitih, pouzdanih i uključivih digitalnih usluga, s krajnjim ciljem daljnjeg jačanja povjerenja građana u javne institucije.

Ostvarivanje cilja visoko digitalizirane javne uprave i pravosuđa moguće je ostvariti daljnjim ulaganjima u:

 o perativnu učinkovitost javne uprave i pravosuđa razvijajući moderne i učinkovite interne digitalne resurse (što uključuje hardversku i softversku infrastrukturu, povezane baze podataka, digitalizirane interne procese, digitalno educirane kadrove i osnaženu organizacijsku strukturu)

 k orisničko iskustvo građana koje uključuje administrativno rasterećenje i olakšan pristup uslugama kroz digitalizaciju ključnih javnih usluga koje rješavaju cjelovite životne situacije građana odnosno poslovne situacije pravnih subjekata, primjenjujući Standarde razvoja javnih e-usluga u RH.

Pokazatelj učinka:

Početna vrijednost

Ciljana vrijednost

1. II.02.7.12 Digitalne javne usluge (DESI)

Europska komisija od 2014. prati napredak država članica u digitalnom području i objavljuje godišnja izvješća o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI).

DESI je strukturiran oko četiriju glavnih potkategorija Digitalnog kompasa, od kojih je jedan Digitalne javne usluge. Ta potkategorija u DESI-ju ima naziv „4a E-uprava“, a sastoji se pet potpokazatelja:

 4.a.1. Korisnici usluga e-uprave

 4.a.2. Unaprijed ispunjeni obrasci

 4.a.3. Digitalne javne usluge za građane

 4.a.4. Digitalne javne usluge za poduzeća

 4.a.5. Otvoreni podaci

53,6 (2022.)

Prosjek EU-a (bod)

Procjena:

81,60 (2030.)

84,61 (2032.)

2. II.02.7.14 eGovernment Benchmark

(hrv. komparacija e-uprave)

Komparacija elektroničke (digitalne) uprave ( eGoverment Benchmark ) je pokazatelj kojim se uspoređuje kako vlade pružaju digitalne javne usluge diljem Europe. Studija kojom se taj pokazatelj prati postala je međunarodno priznati standard za promatranje načina na koji se digitalne platforme za građane kontinuirano mijenjaju i poboljšavaju. Taj se pokazatelj temelji na istraživanju koje ocjenjuje digitalne javne usluge u četirima dimenzijama, podijeljenim na 48 anketnih pitanja.

Studiju objavljuje Europska komisija (Directorate-General for Communications Networks, Content and Technology).

61 % (2021.)

Iznad prosjeka (35) europskih zemalja

Procjena:

81 % (2030.)

85 % (2032.)

Prioritetna područja provedbe javnih politika:

2.1. Nadogradnja državne informacijske infrastrukture i naprednih softverskih rješenja

2.2. Postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave i pravosuđa uz omogućavanje pristupa otvorenim podacima građanima i poduzećima

2.3. Jačanje organizacijskih i ljudskih institucionalnih kapaciteta

2.4. Digitalizacija svih ključnih javnih usluga

2.5. Promidžba digitalnih usluga i korisničke podrške među građanima

Tijelo nadležno za provedbu strateškog cilja:

• Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

• Ministarstvo pravosuđa i uprave

Poveznica s razvojnim smjerom Nacionalne razvojne strategije 2030.:

Razvojni smjer 3: „Zelena i digitalna tranzicija”

Strateški cilj 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“

Prioriteti provedbe politike na području digitalne tranzicije gospodarstva:

o razvoj državne informacijske infrastrukture

Prioriteti provedbe politike na području digitalizacije javne uprave i pravosuđa:

o optimizacija, digitalizacija i modernizacija javne uprave i pravosuđa kao sastavni dio politike pojednostavljenja administrativnog okruženja

o povećanje broja automatiziranih i digitaliziranih procesa i usluga javne uprave i pravosuđa

o povećanje dostupnosti interoperabilnih digitalnih javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima

o jačanje kapaciteta i razvoj digitalnih kompetencija zaposlenika u javnoj upravi i pravosuđu

o zaštita osobnih podataka i osiguranje javne dostupnosti svih podataka u vlasništvu javnih tijela, na jednostavan i interoperabilan način.

 Pokazatelj učinka:

o DESI indeks gospodarske i društvene digitalizacije

o Početna vrijednost: 47,60 (20. mjesto) (2020.)

o Ciljna vrijednost 2030.: Dostići prosjek EU-a

Razvojni smjer 1: „Održivo gospodarstvo i društvo”

Strateški cilj 3. „Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom”

Prioriteti provedbe politika na području pravosuđa:

o optimizacija i digitalizacija usluga i procesa u pravosudnom sustavu

Prioriteti politike na području javne uprave:

o podizanje kvalitete i pojednostavljivanje pisane i elektroničke komunikacije javnih institucija

o optimizacija i digitalizacija usluga i procesa u pravosudnom sustavu

 Pokazatelj učinka:

o Pokazatelj vremena rješavanja prvostupanjskih parničnih i trgovačkih predmeta

o Početna vrijednost: 374 dana (2018.)

o Ciljna vrijednost 2030.: 250 dana

o Indeks globalne konkurentnosti (GCI) - Komponenta 1. Institucije

o Početna vrijednost: 77. mjesto (2019.)

o Ciljna vrijednost 2030.: < 60. mjesta

Poveznica s UN-ovim globalnim ciljevima za održivi razvoj:

 Cilj 16. Promovirati miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi učinkovite, odgovorne i uključive institucije na svim razinama.

Digitalizacija potpornih poslovnih procesa pridonosi povećanju učinkovitosti i transparentnosti rada javne uprave i pravosuđa, a time i potiče etičko ponašanje i smanjenje rizika od korupcije u društvu. Digitalizacijom javne usluga postaju jednostavnije, učinkovitije, pristupačnije i personalizirane, a time pridonose sveukupnom poboljšanju životnog standarda svih građana.

Prioritetno područje provedbe javnih politika 2.1: Nadogradnja državne informacijske infrastrukture i naprednih softverskih rješenja

Osnova daljnje digitalizacije pravosuđa i javne uprave je pravo dobno planiranje, razvoj i promi džba upotrebe zajedničkih digitalnih rješenja i informacijske infrastrukture u javnom sektoru, kao i Centra dijeljenih usluga (CDU) kao organizacijsko-poslovnog modela pružanja zajedničkih rješenja i usluga informacijsko komunikacijske tehnologije javnom sektoru.

Stoga se planira ubrzano ulaganje u konsolidaciju i nadogradnju državne informacijske infrastrukture (DII) koja obuhvaća Metaregistar, Državnu sabirnicu, javne registre, sustav e-Građani, tehničke standarde, klasifikacije te mreže državne informacijske infrastrukture HITRONet i CARNet. Također, sukladno Zakonu o državnoj informacijskoj infrastrukturi i Uredbi o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu , nastavit će se s proširivanjem kapaciteta i nadogradnjom postojećeg suverenog državnog oblaka (Centra dijeljenih usluga - CDU) te će se nastaviti ulaga nje u ljudske resurse potrebne za integraciju budućih aplikacija i novih funkcionalnosti. Razvoj CDU-a je jedan od dugoročnih prioritet države , zbog čega je projekt proglašen strateškim projektom Vlade RH.

Nastavit će se digitalizacija potpornih poslovnih procesa javnopravnih tijela (uključujući uredsko poslovanje, upravne i sudske postupke, itd.) i pojednostavljivanje elektroničke komunikacije i (digitalne) dostave dokumenata/obrazaca među javnim institucijama, uključujući razmjenu podataka za skupine OIB-ova (tzv. „batch“ obrada).

U sklopu navedene digitalizacije poticat će se uvođenje naprednih digitalnih tehnologija u rad javne uprave i pravosuđa, kao što je tehnologija ulančanih blokova (engl. blockchain ) te umjetna inteligencija koja u svojoj srži sadržava integrirane elemente strojnog i dubinskog učenja, računalnog vida, prepoznavanja govora te robotike. U sljedećih 10 godina očekuje se da će upravo razvoj i primjena umjetne inteligencije rezultirati globalnom transformacijom društva, stoga će se poseban naglasak staviti upravo na praćenje dobrih praksi primjene umjetne inteligencije u javnom sektoru i pravosuđu, a temeljem toga na pripremu i realizaciju sličnih projekata u hrvatskom okruženju. Kako bi se navedeno moglo primijeniti, pristupit će se dopunama/promjenama zakonskih i podzakonskih akata potrebnih za omogućavanje i poticanje elektroničke komunikacije i digitalizacije upravnih i drugih postupaka te poslovnih procesa javnopravnih tijela.

Nadalje, velika pažnja posvetit će se kibernetičkoj sigurnosti svih elemenata infrastrukture, uključujući tehničke i organizacijske mjere za upravljanje rizicima, uzimajući pri tome u obzir najnovija tehnička dostignuća koja se upotrebljavaju u okviru najbolje sigurnosne prakse u području kibernetičke sigurnosti, kao što su mjere za sprječavanje i ublažavanje učinaka incidenata na sigurnost mrežnih i informacijskih sustava.

Razvoj naprednih digitalnih rješenja u pravosuđu i javnoj upravi i modernizacija informacijske infrastrukture uključivat će dostupne resurse privatnih organizacija čime će se dodatno stimulirati razvoj tehnološkog poduzetništva u RH. Pri tomu će se poticati javna nabava upotrebom naprednih mehanizama ugovaranja za IKT/digitalne projekte u pravosuđu i javnom sektoru, u skladu s propisima EU -a i domaćim propisima kao što su partnerstvo za inovacije, konkurentski dijalog i dinamični sustavi nabave.

Konsolidirani sustav državne informacijske infrastrukture pridonijet će standardizaciji digitalnih usluga, racionalizaciji troškova cijelog IKT sustava javne uprave i pravosuđa, ali i smanjenju potrošnje električne energije, a time i zagađenja okoliša i utjecaja na klimatske promjene. Također, ta će intervencija pridonijeti povećanju povjerenja građana u pravosuđe i javnu upravu, kao i pomoći pri izgradnji zajedničke europske konkurentne, zelene i sigurne infrastrukture i usluga u oblaku s namjerom da se ojača europska digitalna suverenost te poveća konkurentnost europskog poslovanja i industrije.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• SDURDD

2.500 mil HRK

(332 mil. EUR)

• Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije (za razdoblje 2014.-2020. godine čija je provedba predviđena do kraja 2023. godine, kao i za razdoblja 2021.-2027., 2028.-2034.) u sklopu kojih su:

o programi koji dobivaju potporu sljedećih fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda (područja definirana nacionalnim programima Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali)

o Europski mehanizam za oporavak i otpornost (područja definirana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.)

o Instrument tehničke pomoći (engl. Technical Support Instrument – TSI).

• Državni proračun i svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine sastavni dio proračuna opće države

Prioritetno područje provedbe javnih politika 2.2: Postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave i pravosuđa uz omogućavanje pristupa otvorenim podacima građanima i poduzećima

Trenutačni izazovi silosne strukture i fragmentiranost podataka bit će riješeni kroz standardizaciju i umrežavanje registara, osiguranje platforme za razmjenu podataka te postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave i pravosuđa. Stoga će u sklopu ovog područja intervencije biti realizirani sljedeći preduvjeti:

• u spostava Središnjeg sustava interoperabilnosti (SSI) u skladu s Europskim okvirom za interoperabilnost (EIF), uz kreiranje standarda i politika povezanih s interoperabilnosti

• r azvoj državne sabirnice (engl. Government Service Bus , GSB) kao središnje osnovice za sigurno dohvaćanje i razmjenu podataka iz različitih autentičnih izvora (javnih registara)

• p ovezivanje svih temeljnih registara na državnu sabirnicu.

Uz navedenu interoperabilnost osigurat će se uspostava jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima te uslugama podrške i rješavanja problema (engl. Single Digital Gateway Regulation - SDGR) uz potpunu primjenu načela „samo jednom“ te uspostavu p rekogranične razmjene podataka između država članica EU -a .

Osim povezanosti/interoperabilnosti registara, nastavit će se daljnja digitalizacija podataka javne uprave i pravosuđa (uključujući arhivske građe). Nadalje, kako bi se poboljšalo upravljanje podacima, načini izvještavanja i postupci donošenja odluka na svim razinama javne vlasti, uvest će se sustav pohrane podataka s pripadajućim metapodacima uz dizajniranje različitih skladišta podataka kao ekosustava koji će omogućiti ekstrakciju, punjenje, transformaciju, skladištenje, analizu i vizualizaciju podataka. Iz tog će se razloga uspostaviti i nadograđivati jezero podataka (engl. data lake ) i platforma za skladištenje podataka (engl. Data WareHouse – DWH) . Platforma će biti podijeljena na dva segmenta:

a) skladište podataka namijenjeno tijelima državne uprave gdje bi se provodila analitika temeljena na alatima za analitiku, obradu i vizualizaciju podataka, a s ciljem informiranijeg donošenja odluka javne vlasti

b) skladište (anonimiziranih) otvorenih podataka, s implementiranim analitičkim alatima i elementima umjetne inteligencije, dostupno privatnom i javnom sektoru te akademskoj zajednici za razvoj novih usluga kojima se stvara dodana vrijednost i ekonomska korist za društvo .

Disciplinirano će se provoditi odluka o obvezi svih javnih institucija u pogledu kreiranja kataloga podataka i metapodataka za svaki proces i programsko rješenje, kao i obveza da se te podatke objavljuje na portalu otvorenih podataka. Pri tomu će se usvojiti regulativa koja omogućuje prijenos i obradu podataka sukladno direktivi EU-a „Okvir za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji“ (engl. „ Framework for the Free Flow of Non-Personal Data “) pridonoseći ostvarenju cilja EU-a „Stvaranje jedinstvenog tržišta podataka“.

Takvom politikom otvorenih podataka želi se potaknuti intenzivnija suradnja javne uprave i pravosuđa s privatnim sektorom u području informacijskih tehnologija te poboljšati digitalne javne usluge i povećati transparentnost javne uprave i pravosuđa.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• SDURDD

u suradnji s tijelima vlasnicima temeljnih registara

480 mil. HRK

(64 mil. EUR)

• Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije (za razdoblje 2014.-2020. godine čija je provedba predviđena do kraja 2023. godine, kao i za razdoblja 2021.-2027., 2028.-2034.) u sklopu kojih su:

o programi koji dobivaju potporu sljedećih fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda (područja definirana nacionalnim programima Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali)

o Europski mehanizam za oporavak i otpornost (područja definirana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.)

o Instrument tehničke pomoći (engl. Technical Support Instrument – TSI).

• Državni proračun i svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine sastavni dio proračuna opće države

Prioritetno područje provedbe javnih politika 2.3: Jačanje organizacijskih i ljudskih institucionalnih kapaciteta

Planiranje i provedba ubrzane digitalizacije Hrvatske najvećim dijelom ovisi o ustrojstvu i ljudskim kapacitetima tijela javne uprave i pravosuđa koja su odgovorna za digitalizaciju.

Stoga će se kroz to područje intervencije osigurati politička potpora, legitimitet i ustrojbeno-institucionalni kapacitet Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD). Pri tome će se uspostaviti učinkoviti organizacijski i upravljački okvir za koordinaciju provedbe digitalne strategije unutar i između razina vlasti , putem:

• utvrđivanja jasnih institucionalnih uloga i odgovornosti kako bi se unaprijedili mehanizmi koordinacije za sve javne inicijative digitalizacije i osigurala provedba digitalne strategije (definiranje tzv. funkcije centralnog ureda za upravljanje digitalnim projektima – engl. Project Management Office for State Digitalization ).

• uspostav e sustava za koordinirani sustav financijskog planiranja i prijave za financiranje projekata digitalizacije javne uprave i pravosuđa (npr. uspostava koordinacije prijava za sredstva EU-a i uspostava Digitalnog Fonda kao budžetne kategorije koja bi obuhvaćala sva sredstva za ubrzavanje digitalne transformacije javne uprave i pravosuđa, odnosno putem kojega bi se financirali svi projekti digitalizacije javnih tijela (uključujući e-usluge, infrastrukturu, interoperabilnost, izgradnju sposobnosti radne snage u javnoj upravi, itd.))

• uspostav e sustava provjere poslovnih slučajeva i odluka o nabavi/trošenju na IKT tehnologiju, kako bi se u javnom sektoru povećala razina odgovornosti, poboljšalo donošenje odluka i upravljanje projektima digitalizacije, a s krajnjim ciljem smanjenja rizika povezanih sa projektnim kašnjenjima i drugim oblicima projektnih neuspjeha

• uspostav e okvira za ocjenjivanje i mjerenje uspješnosti projekata digitalizacije te okvira za izvještavanje o njihovu statusu .

Osim ustrojbenih kapaciteta, provest će se i jačanje ljudskih kapaciteta kroz:

• uvođenje kompetencijskog modela radi redefiniranja znanja i kompetencija potrebnih za obavljanje poslova u javnoj upravi, uz nove programe osposobljavanja za razvoj digitalnih i zelenih kompetencija te kompetencija upravljanja

• edukaciju/jačanje digitalnih kompetencija službenika i namještenika u javnoj upravi i pravosuđu za potrebe digitalne transformacije te kompetencija upravljanja (agilnim) projektima digitalizacije u javnoj upravi i pravosuđu .

Razvoj i provedba edukacije o pripremi i provedbi aktivnosti, inicijativa i projekata digitalizacije u tijelima javne uprave i pravosuđa realizirat će se putem Državne škole za javnu upravu, a po potrebi i mobiliziranjem suradnje i/ili partnerstva s akterima iz privatnog i nevladinog sektora.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• SDURDD

• Ministarstvo pravosuđa i uprave

65 mil HRK

(8,6 mil. EUR)

• Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije (za razdoblje 2014.-2020. godine čija je provedba predviđena do kraja 2023. godine, kao i za razdoblja 2021.-2027., 2028.-2034.) u sklopu kojih su:

o programi koji dobivaju potporu sljedećih fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda (područja definirana nacionalnim programima Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali)

o Europski mehanizam za oporavak i otpornost (područja definirana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.)

• Državni proračun i svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine sastavni dio proračuna opće države

Prioritetno područje provedbe javnih politika 2.4: Digitalizacija svih ključnih javnih usluga

Jedna od ključnih strateških smjernica digitalizacija javne uprave i pravosuđa je daljnja digitalizacija javnih usluga u sklopu sustava e-Građani. Hrvatska je odlučna da u potpunosti ostvari ciljeve zacrtane Digitalnim kompasom Europske unije u području digitalizacije javnih usluga – a to je znači da do 2030. godine sve ključne javne usluge budu u cijelosti dostupne građanima i poduzećima na internetu, odnosno u digitalnome obliku. Također, sinergijom intervencija u t om području (koje , među ostalim , obuhvaća i digitalizaciju javnih usluga u područja zdravstva) te intervencija u područjima razvoja državne informacijske infrastrukture i interoperabilnosti, potaknut će se ostvarenje i drugog cilja iz Digitalnog kompasa EU-a kojim je zacrtano da do 2030. godine svi građani moraju dobiti digitalni pristup svojoj medicinskoj dokumentaciji (medicinskim e-zapisima).

Stoga, sukladno Standardima razvoja javnih e-usluga u RH, kao i na temelju uspostavljenog sustava upravljanja kvalitetom u javnoj upravi, pristup daljnjoj digitalizaciji javnih usluga temeljit će se na analizi i dokumentiranju javne usluge iz perspektive korisnikova putovanja i iskustva (engl . user journey and experience ). Pri tome uzet će se u obzir sposobnosti i mogućnosti različitih skupina korisnika sukladno Direktivi (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019.). Nadalje, bit će potrebno provest preoblikovanje poslovnih procesa kroz pojednostavljenje procedura, a zatim će slijediti redizajn usluge uz promjenu regulatornih i administrativnih zahtjeva. Navedeni postupci su važni preduvjeti za samu digitalizaciju javne usluge kao cjelovite životne situacije. Naime, cilj je digitalizirati sve ključne javne usluge koje rješavaju cjelovite životne situacije, a odnose se, među ostalim, na sljedeće situacije:

• građanska i obiteljska prava

• zdravstvena skrb

• obrazovanje / stažiranje

• rad i umirovljenje

• mobilnost, putovanje, prijevoz i vozila

• prava potrošača

• pokretanje, vođenje i zatvaranje poduzeća

• pokretanje postupka za sporove male vrijednosti

• pravna država i sigurnost

• stanovanje i okoliš

Važna karakteristika navedenih usluga bit će svojstvo anticipacije – naime, nastavno na informaciju o pojavi određene životne situacije, sustav će proaktivno obavijestiti građane o svim njihovim povezanim novo ostvarenim pravima, te omogućavajući im da ih riješe kroz jedinstveni digitalni sustav. Konačnu listu životnih situacija definirat će Ministarstvo pravosuđa i uprave u skladu definicijom „ključnih javnih usluga“ Europske komisije iz Digitalnog kompasa.

Navedene digitalne usluge bit će dostupne iz bilo kojeg mjesta i u bilo kojem trenutku svim građanima i poslovnim subjektima H rvatske i EU-a, odnosno Europskog gospodarskog prostora (EGP). Javne usluge bit će dostupne putem web sučelja, ali i aplikacija prilagođenih korisničkim uređajima , a za što će se optimizirati sučelja postojeće platforme za javne usluge.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• SDURDD

• Ministarstvo pravosuđa i uprave

800 mil HRK

(106 mil. EUR)

• Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije (za razdoblje 2014.-2020. godine čija je provedba predviđena do kraja 2023. godine, kao i za razdoblja 2021.-2027., 2028.-2034.) u sklopu kojih su:

o programi koji dobivaju potporu sljedećih fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda (područja definirana nacionalnim programima Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali)

o Europski mehanizam za oporavak i otpornost (područja definirana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.)

• Državni proračun i svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine sastavni dio proračuna opće države

Prioritetna područja provedbe javnih politika 2.5: Promidžba digitalnih usluga i korisničke podrške među građanima

Osim same digitalizacije javne uprave i pravosuđa te njihovih usluga, zna tni napori bit će uloženi u prom idžbu upotrebe javnih digitalnih usluga, kao i u edukaciju o sigurnosti njihov e upotrebe (zaštite unesenih podataka). Naime, kako bi se podigla svijest građana i poslovnih subjekata o vrijednostima koje donose digitalne javne usluge ( kao što su povećanje produktivnosti, uštede vremena, itd.) provodit će se prom idžbene kampanje , a u sklopu kojih će se provoditi i edukacije o upotrebi predmetnih usluga. S obzirom na to da se upotreba javnih usluga inicira prijavom na portal e-Građani s pomoću vjerodajnice, odnosno digitalnog identifikacijskog sredstva , unutar tog područja intervencije potaknut će se ostvarenje cilja iz Digitalnog kompasa EU-a kojim je predviđeno da se najmanje 80 % građana služi digitalnim identifikacijskim sredstvom (eID).

Radi unaprjeđenja interakcije među građanima, poduzećima i javnim službama kada su u pitanju digitalne javne usluge, uspostavit će se jedinstveni kontakt centar kao centralizirani sustav korisničke podrške. Putem njega će se građanima/poduzećima pružati brži pristup traženim informacijama, ali i omogućiti davanje komentara, prijedloga i ocjena povezanih s digitalnim javnim uslugama. Navedeni centar za kontakte upravljat će odnosima s građanima i kontinuirano unaprjeđivati njihovo korisničko iskustvo služeći se specijaliziranim platformama i naprednom tehnologijom, kao što su tehnologija velikih podataka (engl. big d ata ), umjetna inteligencija i strojno učenje . Navedene tehnologije biti će također ugrađene u digitalnu platformu za javne usluge kako bi se korisnicima prezentirale relevantne informacije i preporuke u stvarnom vremenu.

Jedinstveni kontakt centar transformirat preobrazit će način komunikacije javnih službenika s korisnicima, što će povećati transparentnost javne uprave i pravosuđa te unaprijediti povjerenje građana u pravosuđe i javnu vlast općenito.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• SDURDD

55 mil HRK

(7,3 mil. EUR)

• Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije (za razdoblje 2014.-2020. godine čija je provedba predviđena do kraja 2023. godine, kao i za razdoblja 2021.-2027., 2028.-2034.) u sklopu kojih su:

o programi koji dobivaju potporu sljedećih fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda (područja definirana nacionalnim programima Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali)

o Europski mehanizam za oporavak i otpornost (područja definirana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.)

• Državni proračun i svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine sastavni dio proračuna opće države

Razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža - Strateški cilj: Razvijene, dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta i 5G mreže

Predmetni strateški cilj pokriva dvije dimenzije koje se odnose na širokopojasne elektroničke komunikacijske mreže.

Prva dimenzija je povezana s razvojem, gradnjom i povećanjem dostupnosti širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža i to pokrivenost mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN) te pokrivenost 5G mrežama. Jedan od ključnih preduvjeta digitalizacije sveukupnog gospodarstva je postojanje modernih širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža koje omogućuju gigabitnu povezivost. Razvojem navedenih mreža stvorit će se preduvjeti za kontinuirani razvoj digitalnih usluga koje zahtijevaju vrlo velike brzine, kapacitete i pouzdanost prijenosa te različitih poslovnih modela. Isto tako, mreže koje omogućuju gigabitnu povezivost će osigurati kapacitete za eksponencijalni rast podatkovnog prometa, čime će građani i poduzeća biti u mogućnosti u potpunosti ostvariti koristi od novih digitalnih komunikacijskih usluga. Izgradnjom i razvojem mreža koje omogućuju gigabitnu povezivost do svih kućanstava u Hrvatskoj premostit će se digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja Hrvatske, a što će doprinijeti ujednačenom regionalnom razvoju. Stoga Europska Unija u Digitalnom kompasu definira ciljeve do 2030. koji se odnose na potpunu pokrivenost stanovništva EU-a najmodernijim nepokretnim mrežama i bežičnim mrežama posljednje generacije. Bez najmodernijih mreža i bez korištenja svih mogućnosti koje te mreže pružaju mnoge aktivnosti iz ove Strategije ne bi mogle biti provedene. Stoga je cilj da se u razdoblju trajanja ove Strategije postigne potpuna (100 %-tna) pokrivenost kućanstava VHCN mrežama i potpuna (100 %-tna) pokrivenost naseljenih područja i glavnih prometnih pravaca 5G mrežama. Navedena je dimenzija usklađena s ciljevima iz Digitalnog kompasa i temelj je za razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža u Hrvatskoj, kao i preduvjet za razvoj svih ostalih područja povezanih s digitalizacijom u Hrvatskoj.

Osim navedenog, u analizi stanja prepoznato je kako Hrvatska znatno zaostaje u korištenju usluga širokopojasnog pristupa velikih brzina. Prema DESI-ju 2022, postotak kućanstava koja imaju pretplatu na uslugu nepokretnog širokopojasnog pristupa najmanje brzine 100 Mbit/s u Hrvatskoj je 16 %, dok je prosjek EU-a 41 %. Što se tiče postotka kućanstava koja imaju pretplatu na uslugu nepokretnog širokopojasnog pristupa najmanje brzine 1 Gbit/s, prema DESI-ju 2022 prosjek EU-a je na razini od 7,58 %, dok je udjel u Hrvatskoj zanemariv (u DESI-ju 2021 bio je manji od 0,01 %, dok u DESI-ju 2022 navedeni podatak nije dostupan). U skladu s navedenim, predmetnim strateškim ciljem predviđeno je povećanje korištenja usluga širokopojasnog pristupa velikih brzina s ciljem dostizanja prosjeka EU-a. Važno je naglasiti da je navedenu problematiku prepoznala i Europska komisija te je u DESI-ju 2022 naglašeno da „ Hrvatska raspoloživa sredstva ulaže u financiranje gradnje mreža, umjesto da podupire stimulaciju za povećanje korištenja velikih brzina “. Stoga će dimenzija tog strateškog cilja, povezana s povećanjem korištenja usluga širokopojasnog pristupa velikih brzina, biti nadogradnja dimenziji cilja koji se tiče izgradnje i pokrivenosti modernim širokopojasnim elektroničkim komunikacijskim mrežama.

Sva prioritetna područja provedbe javnih politika povezana s tim strateškim ciljem pridonijet će ispunjenju predmetnog strateškog cilja u razdoblju trajanja Strategije.

Pokazatelj učinka:

Početna vrijednost (izvor DESI 2022):

Ciljana vrijednost (2030.):

a. II.02.7.08 Povezivost (DESI)

Navedeni pokazatelj odnosi se na kategoriju „Povezivost“ Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Kategorija „Povezivost“ se sastoji od 10 potpokazatelja kojima se prate razvoj i pokrivenost nepokretnih i pokretnih mreža, korištenje usluga u nepokretnim i pokretnim mrežama, 5G spektar i cijene usluga širokopojasnog pristupa.

48,1 (bod)

Prosjek EU-a (bod) do 2030.

Tijelo nadležno za provedbu strateškog cilja:

• Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Prioritetna područja provedbe javnih politika:

4.3. Osiguravanje preduvjeta za prostorno planiranje i bržu gradnju mreža

4.4. Regulacija utjecaja troškova korištenja nekretnina na razvoj mreža

4.5. Omogućavanje potpora za razvoj mreža u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja

4.6. Poticanje korištenja usluga velikih brzina

Poveznica s razvojnim smjerom Nacionalne razvojne strategije 2030.:

Razvojni smjer 3: Zelena i digitalna tranzicija

Strateški cilj 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“

o Prioritetno područja javnih politika 3: Razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža

- Prioritet provedbene politike: Razvoj i izgradnja širokopojasne infrastrukture i elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta koje omogućavaju gigabitnu povezivost

 Pokazatelj učinka:

o DESI indeks gospodarske i društvene digitalizacije

o Početna vrijednost: 47,60 (20. mjesto) (2020.)

o Ciljna vrijednost 2030.: Dostići prosjek EU-a

Razvojni smjer 4: Ravnomjeran regionalni razvoj

Strateški cilj 12. „Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima“

o Prioritetno područja javnih politika 1: Razvoj potpomognutih i brdsko planinskih područja

- Prioritet provedbene politike: Razvoj i izgradnja širokopojasne infrastrukture i elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta

o Prioritetno područja javnih politika 2: Razvoj pametnih i održivih otoka

- Prioritet provedbene politike: Razvoj i izgradnja podmorsko-kopnene svjetlovodne širokopojasne infrastrukture i pristupnih elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta

 Pokazatelj učinka:

o Razlika u regionalnom BDP-u po stanovniku

o Početna vrijednost: 3,10 (2017.)

o Ciljana vrijednost 2030.: 2,50

Poveznica s UN-ovim globalnim ciljevima za održivi razvoj:

• Cilj 9. Izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost

o Razvoj i izgradnja modernih širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža će značajno poticati inovativnost u javnom i privatnom sektoru baziranu na održivosti (koncept zeleno i digitalno)

• Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država

o Razvoj i izgradnja modernih širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža će imati pozitivan utjecaj na konkurentnost Hrvatske te će smanjiti nejednakosti unutar Hrvatske

• Cilj 11. Učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim

o Nova infrastruktura mora ispunjavati zahtjeve kružnog gospodarstva, uključujući prevenciju i recikliranje otpada

Prioritetno područje provedbe javnih politika 3.1.: Osiguravanje preduvjeta za prostorno planiranje i bržu gradnju mreža

Navedeno prioritetno područje provedbe javnih politika odnosi se na unaprjeđenje regulatornog okvira povezanog s gradnjom te usklađivanje propisa povezanih s elektroničkim komunikacijama i propisima povezanim s gradnjom i prostornim planiranjem, koji će biti poticajni za ulaganja u razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža.

Prilikom izrade NPOO-a, među ostalim, uočene su administrativne i regulatorne prepreke u području gradnje i prostornog planiranja širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža. Zaključeno je da navedene prepreke većinom ograničavaju, a u određenim područjima Hrvatske u potpunosti i onemogućuju razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, a time i ispunjavanje postavljenih ciljeva razvoja mreža. Predmetne se prepreke očituju kroz opsežnost i dugotrajnost postupaka izdavanja dozvola za gradnju širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža te kroz prostorne planove koji sadržavaju odredbe kojima se gradnja pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža znatno otežava. Isto tako, prilikom izrade NPRŠP-a zaključeno je da su kompleksnost i neujednačena praksa provedbe zakonodavnog okvira u području gradnje činili značajnu prepreku postavljanju novih elektroničkih komunikacijskih mreža u razdoblju 2016.-2020. Isto tako, zaključeno je da različite prakse prostornog planiranja i ograničenja koja iz njih proizlaze također otežavaju planiranje i gradnju novih širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža. Zaključci su doneseni na temelju provedene „ Studije analize učinaka provedenih mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine “.

Slijedom svega navedenog, a uzevši u obzir činjenicu da su nacionalni planovi koji pokrivaju i navedenu problematiku (NPOO i NPRŠP) doneseni prije izrade Strategije, u predmetnom prioritetnom području provedbe javnih politika Strategija će se osloniti na mjere i aktivnosti iz Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa 2021.-2027. i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., a koji se odnose na problematiku gradnje i prostornog planiranja. Navedene mjere i aktivnosti su:

• mjera M2-Unapređenje i ujednačena primjena zakonodavnog okvira u području gradnje te poboljšanje prakse prostornog planiranja vezano uz postavljanje mreža vrlo velikog kapaciteta iz NPRŠP, te

• reformska mjera C.2.3.R4 iz NPOO.

Sve aktivnosti iz mjera definiranih u NRPŠP-u i NPOO-u su u fazi provedbe ili su već provedene. S ciljem ostvarenja ključnog koraka 202 (koji je ispunjen 30. lipnja 2022.) doneseni su:

• Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 76/2022)

• Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja i

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima.

Dodatno, osim aktivnosti definiranih u NPOO-u i NPRŠP-u, u tom prioritetnom području provedbe javnih politika kontinuirano će se provoditi aktivnosti kojima će se sagledavati usklađenost odredaba propisa (npr. Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju, itd.), a kako bi se u cijelosti osiguralo da prostorni planovi jedinica lokalnih samouprava ne budu prepreka razvoju i gradnji širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža.

U tom prioritetnom području provedbe javnih politika predmetne će izmjene regulatornog okvira i usklađenje propisa ojačati institucionalni okvir te institucionalnu suradnju među dionicima koja je ključna za gradnju širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža te će se kontinuirano raditi na uklanjanju mogućih prepreka za razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža u smislu sadašnjih i/ili budućih propisa koji bi mogli negativno utjecati na troškove i brzinu gradnje mreža.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

• Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

• Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

• NPOO – Reforma C2.3 R4 - 3.013.800 HRK (402.390 EUR)

NPRŠP – 90.000 HRK (12.000 EUR) + sredstva u okviru redovitih aktivnosti

• Fond za oporavak i otpornost,

• Državni proračun, Financijski plan HAKOM-a

Prioritetno područje provedbe javnih politika 3.2.: Regulacija u tjecaja troškova korištenja nekretnina na razvoj mreža

Ovim prioritetnim područjem provedbe javnih politika pokrit će se problematika potencijalnih visokih naknada za pravo puta i pojavljivanja prakse određivanja lokalnih poreza (poreza za korištenje javne površine u svrhu postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture) kao i druge eventualne namete sa strane JLS-a po drugim pravnim osnovama za gradnju širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža. Navedeni porezi i drugi eventualni nameti mogu znatno utjecati na provedbu aktivnosti, mjera i ciljeva koji se tiču razvoja širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža iz raznih akata strateškog planiranja.

Europska komisija je u zadnja dva DESI izvješća (2021. i 2022.) definirala visoke naknade za pravo puta kao prepreku za razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, a isto je prepoznato i u izvještaju Svjetske banke („Assessment of the Digital Market in Croatia“ iz 2021.).

Osim navedenih izvještaja Europske komisije i Svjetske banke, dosada je i u Hrvatskoj provedeno nekoliko analiza i studija o učincima parafiskalnih nameta u sektoru, od kojih je za predmetno prioritetno područje provedbe javnih politika bitno spomenuti:

• Studiju o utjecaju propisane visine naknada na investicijski potencijal privatnog sektora za razvoj širokopojasnih mreža sljedeće generacije, 2017., MMPI

• Analitičke odrednice naknade za pravo puta na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, 2018., Ekonomski institut Zagreb.

U skladu s navedenim, potrebno je ispitati predstavlja li visina davanja povezanih s pravom puta jedan od ključnih elemenata koji negativno utječe na trošak izgradnje širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža.

U okviru predmetnog prioritetnog područja provedbe javnih politika, uzevši u obzir dosada napravljene analize i poduzete korake, nadležna tijela će, u cilju osiguravanja razine naknada koje će biti poticajne za ulaganja u daljnji razvoj mreža, analizirati i u slučaju potrebe provesti izmjene postojećeg regulatornog okvira kako bi osigurali provođenje odredbe iz članka 64. stavka 1 ZEK-a koja definira da visina naknade mora predstavljati pravičan razmjer između prava upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija. Navedeno će rezultirati okvirom koji će biti poticajan za ulaganja u razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža.

Osim navedene problematike iznosa naknada za pravo puta, predmetno prioritetno područje provedbe javnih politika bavit će se i pojavljivanjem prakse određivanja lokalnih poreza i drugih eventualnih nameta sa strane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za izgradnju širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža. Pojava prakse određivanja lokalnih poreza na izgradnju širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža može donijeti znatnu nesigurnost u poslovanju i financijskom planiranju za operatore, a koja može negativno utjecati na gradnju širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža.

U razdoblju trajanja Strategije provest će se aktivnosti kojima će se uskladiti diskrecijsko pravo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za određivanje lokalnih poreza s obvezama provedbe aktivnosti, mjera i ciljeva koji se tiču razvoja širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža iz raznih akata strateškog planiranja. Navedene aktivnosti trebale bi rezultirati prijedlozima daljnjih koraka koji bi trebali pozitivno utjecati na buduća ulaganja u razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža.

Navedeno predmetno prioritetno područje provedbe javnih politika osigurat će da naknade za korištenje nekretnina (pravo puta i lokalni porezi) ne čine neopravdan teret u izgradnji širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

 Ministarstvo financija

 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

Nije primjenjivo

• Sredstva u okviru redovitih aktivnosti

Prioritetno područje provedbe javnih politika 3.3.: Omogućavanje p otpora za razvoj mreža u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja

Navedeno prioritetno područje provedbe javnih politika odnosi se na provođenje programa potpora u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.

Strategija će se osloniti na već donesene programe potpore za izgradnju mreža u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, odnosno na programe potpore koji su u provedbi te na programe potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Programi potpore koji su u provedbi su:

• Okvirni nacionalni program razvoja širokopojasne pristupne infrastrukture (ONP) koji predstavlja nacionalnu shemu državnih potpora usmjerenu na izgradnju širokopojasne pristupne infrastrukture (NGA) u ruralnim i suburbanim područjima, odnosno u područjima u kojima je dokazan tržišni neuspjeh ili ne postoji komercijalni interes za izgradnju širokopojasne infrastrukture i

• Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture (NP-BBI program).

Navedena dva programa financiraju se iz višegodišnjeg financijskog okvira 2014.-2020., a mogu se provoditi do kraja 2023.

Programi potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. su:

• Investicija C2.3 R4 I1 - Provedba projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP 2), i

• Investicija C2.3. R4-I2 - Izgradnja pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Osim navedenog, u razdoblju trajanja ove Strategije, nastojat će se provoditi programi potpore i u budućem višegodišnjem financijskom okviru EU-a nakon 2027. godine, ako i tada pokazatelji povezani s pokrivenosti mreža u ruralnim (komercijalno neisplativim područjima) budu takvi da je potrebno poduzimati intervencije utemeljene na državnim potporama za izgradnju širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, a kako bi se ostvario strateški cilj povezan s pokrivenosti VHCN mrežama.

Prema analizi MMPI-ja, a koja je prethodila izradi novog PKK-a 2021.-2027., zaključeno je da su potrebna znatna ulaganja od 8.037,3 mil. HRK u cijeloj Republici Hrvatskoj za ostvarenje ciljeva NPRŠP-a. Unutar navedenog iznosa ulaganja veći dio (84,0 %) odnosi se na nekomercijalna ulaganja, u ukupnom iznosu od 6.753,3 mil. HRK. Potrebni iznos potpora za nekomercijalna ulaganja iznosi 4.725,9 mil. HRK, odnosno prosječno 70,0 % u ukupnom iznosu nekomercijalnih ulaganja. Ako bude potrebno, u razdoblju trajanja Strategije bit će provedena nova analiza potrebnih ulaganja kao polazište za izradu novog programa državne potpore.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

 Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

a) NPOO - Investicija C2.3 R4-I1 - 799.999.997 HRK (106.178.246 EUR)

b) NPOO - Investicija C2.3 R4-I2 - 147.338.008 HRK (19.555.114 EUR)

c) OPKK 2014.-2020. – ONP - 687.116.550,62 HRK (91.196.038 EUR)

d) OPKK 2014.-2020. – NP-BBI 329,2 mil. HRK (43,69 mil. EUR)

PKK 2021.-2027. – NP-BBI 320,2 mil. HRK (42,5 mil. EUR)

a) Fond za oporavak i otpornost,

b) Fond za oporavak i otpornost,

c) Višegodišnji financijski okvir 2014.-2020.,

d) Višegodišnji financijski okvir 2014.-2020.,

e) Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027.

Prioritetno područje provedbe javnih politika 3.4.: Poticanje korištenja usluga velikih brzina

Unutar ovog prioritetnog područja provedbe javnih politika provest će se sveobuhvatna analiza mogućih aktivnosti i mjera na strani potražnje koje bi predstavljale nadogradnju mjerama na strani ponude (bile bi komplementarne mjerama na strani ponude) te bi mogle pozitivno utjecati na razinu korištenja usluga širokopojasnog pristupa velikih brzina, a čime bi se Hrvatska približila EU prosjeku. Analizom će se definirati najbolji načini intervencija u smislu aktivnosti na strani potražnje, a koji će osigurati učinkovito korištenje javnih sredstava.

Bilo koja intervencija na strani potražnje omogućit će korištenje već izgrađenih širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža velikih kapaciteta od kojih velika većina do sada ne donosi prihod investitoru , a čime će se osigurati monetizacija ostvarenih investicija u izgradnju mreže. Nakon što se putem odabranih aktivnosti na strani potražnje poveća broj korisnika koji koriste gigabitne mreže, njihovo poboljšano korisničko iskustvo će postupno utjecati na poboljšanje sveukupne percepcije o prednostima koje nose veće brzine širokopojasnog pristupa internetu. Sve navedeno će u konačnici potaknuti tržišno natjecanje na mrežama vrlo velikog kapaciteta.

Aktivnosti na strani potražnje trebale bi se primarno odnositi na već izgrađene mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN) (FTTH, FTTB i kabelska pristup „Docsis 3.1“) jer sve te tehnologije mogu ponuditi silaznu brzinu od 1 Gbit/s. Isto tako, aktivnosti bi se trebale odnositi jednako na povećanje brzine, ako korisnik već koristi navedenu infrastrukturu, ili na početak korištenja ako je ne koristi. Jedini bi preduvjet bio postaviti minimalnu razinu brzina na koje bi se aktivnosti na strani potražnje odnosile. U početnoj fazi, navedena brzina bi mogla biti najmanje 100 Mbit/s jer se navedena brzina prati kao potpokazatelj unutar DESI kategorije Povezivost. Ukupna gustoća korištenosti širokopojasnog pristupa internetu svih brzina u Hrvatskoj prema DESI-ju 2022 je 75 %, odnosno 75 % kućanstava ima ugovorenu uslugu širokopojasnog pristupa internetu bilo koje brzine. No, samo 16 % kućanstava ima ugovorene usluge od najmanje 100 Mbit/s iako je 52 % kućanstava pokriveno VHCN mrežama. Sve navedeno znači da je veliki potencijal rasta na postojećoj izgrađenoj infrastrukturi.

Očekivani ishod intervencija na strani potražnje u kratkom roku bit će povećanje broja korisnika koji koriste brzine od najmanje 100 Mbit/s dok će glavni dugoročni očekivani ishod biti promjena percepcije krajnjih korisnika o prednostima koje donose veće brzine, povećanje tržišnog natjecanja na većim brzinama i posljedično sniženje cijena usluga.

Jedna od potencijalnih aktivnosti na strani potražnje koja bi zahtijevala posebno detaljnu analizu je uvođenje programa potpora putem vaučera, kojim bi se smanjio trošak krajnjih korisnika, kao poticaj za krajnje korisnike na korištenje većih brzina. Navedena aktivnost je već zastupljena u praksi u drugim članicama EU-a (Grčka i Italija) te je programe državnih potpora odobrila Europska komisije. Analiza će dati odgovor na opravdanost i mogućnost uvođenja programa potpora putem vaučera, ali će isto tako i morati definirati sljedeće odrednice važne za provođenje programa potpora:

• primarni obuhvat programa potpora/zemljopisni obuhvat intervencije

• ciljane korisnike potpora

• iznos sredstava potpore

• trajanje potpore

• izvor financiranja

• regulatorne mehanizme koji će osigurati nediskriminaciju i tržišno natjecanje te

• mehanizme dodjele i kontrole.

Ako se utvrdi da je program potpora putem vaučera najbolji način, osigurat će se sredstva za program potpora na strani potražnje kojim će se poticati korištenje već izgrađenih mreža s brzinama od najmanje 100 Mbit/s. Navedeno će omogućiti postupno približavanje prosjeku EU-a.

Aktivnosti na strani potražnje prvi su korak kojim bi se potaknulo korištenje širokopojasnih mreža velikih brzina od najmanje 100 Mbit/s i na taj način dalo poticaj razvoju tržišnog natjecanja te dovelo RH na razinu prosjeka EU-a. Posljedično, u razdoblju trajanja Strategije postupno će se poboljšavati pokazatelji povezani s korištenjem usluga širokopojasnog pristupa velikih brzina od najmanje 1 Gbit/s.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

290.000 HRK

(38.490 EUR)

• Financijski plan HAKOM-a

Razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta - Strateški cilj: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba

Digitalna transformacija je u porastu i utječe na svaki aspekt života , na ljudsku komunikaciju, načine realizacije poslova i funkcioniranja gospodarstva u suvremenom društvu. Stoga, za mnoge moderne profesije, digitalne kompetencije predstavljaju bitne kompetencije za obavljanje svakodnevnih zadataka, a tvrtke i institucije – javne i privatne – očekuju da ih većina njihovih zaposlenika posjeduje jer bez čvrstog vladanja digitalnim kompetencijama ne postoji način da se potaknu inovacije i zadrži konkurentnost. Kako se ovisnost o internetu i digitalnoj tehnologiji povećava, radna snaga mora ići u korak s rastućom potražnjom za digitalnim kompetencijama. Navedeno je u velikoj mjeri primjenjivo za sve građane koji će trebati digitalne kompetencije u svakodnevnom profesionalnom ili osobnom kontekstu. Pri svakodnevnoj uporabi IKT-a u profesionalnom i osobnom kontekstu do posebnog izražaja dolazi važnost digitalnih kompetencija u pogledu kibernetičke sigurnosti.

Digitalnim kompasom za razdoblje do 2030. godine predloženi su specifični ciljevi za oblikovanje i poticanje djelovanja EU-a i država članica; EU ima za cilj opremiti najmanje 80 % građana EU -a barem osnovnim digitalnim kompetencijama i povećati broj IKT stručnjaka na 20 milijuna (oko 10 % ukupne zaposlenosti), uz povećanje udjela žena u IKT području do 2030. Kad je riječ o kategoriji Ljudski kapital pokazatelja DESI, Hrvatska je na 9. mjestu od 27 zemalja EU -a , zna tno iznad prosjeka EU -a . Razina digitalnih kompetencija hrvatskog stanovništva prema nekoliko je ključnih pokazatelja iznad prosjeka EU-27 u području ljudskog kapitala, odnosno digitalnih kompetencija i IKT stručnjaka. U Hrvatskoj 63 % ljudi između 16 i 74 godine ima barem osnovne digitalne kompetencije (u odnosu na prosjek EU-a od 54 %), a 31 % pojedinaca posjeduje digitalne kompetencije koje su više od osnovnih (u odnosu na prosjek EU-a od 26 %). Dodatno, 81 % pojedinaca u Hrvatskoj ima barem osnovne kompetencije stvaranja digitalnog sadržaja, što je zna tno više od prosjeka EU-a (66 %). Međutim, bez obzira na natprosječne rezultate Hrvatske u tom području, potrebno je kontinuirano razvijati digitalne kompetencije građana radi neprestane evolucije digitalnih tehnologija, uz poseban naglasak na kompetencijama za sigurnu uporabu IKT-a.

Ipak, IKT stručnjaci čine relativno nizak postotak (3,6 %) radne snage u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU-a (4,5%), što je rezultat nedovoljnog broja IKT stručnjaka koji dolaze na tržište rada iz obrazovnih institucija i/ili inozemstva, a izazov je i iseljavanje stručnjaka u druge zemlje EU-a. Tijekom 2021. godine Hrvatsku je, u relativnom udjelu, napustilo najviše IKT stručnjaka među svim članicama EU-a. Drugi izazov za ostvarenje potencijala koje donosi digitalizacija je neusklađenost kompetencije radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u broju IKT stručnjaka, već i razini digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja.

Također, važan čimbenik u razvoju digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta čini digitalizacija obrazovanja. Stoga, kako bi se osiguralo da građani i buduća radna snaga posjeduju potrebne digitalne kompetencije, potrebno je provoditi daljnju digitalizaciju cjelokupnog obrazovnog sektora i istraživačke zajednice, a poseban naglasak potrebno je staviti na stjecanje kompetencija za sigurno korištenje interneta i IKT-a.

Pokazatelj učinka:

Početna vrijednost:

Ciljana vrijednost:

a. II.02.7.09 Ljudski kapital (DESI)

Pokazatelj Ljudski kapital jedan je od 4 ključnih kategorija DESI pokazatelja. Ljudski kapital mjeri se kroz dvije potkategorije: Kompetencije korisnika interneta, koja se sastoji od tri potpokazatelja, te Napredne kompetencije i razvoj, koja se sastoji od četiri potpokazatelja. Kompetencije korisnika interneta mjere se kroz udio građana:

• s osnovnim digitalnim kompetencijama

• s digitalnim kompetencijama koje su više od osnovnih

• osnovnim softverskim kompetencijama.

Napredne kompetencije i razvoj mjere se kao:

• udio zaposlenih IKT stručnjaka

• udio IKT stručnjakinja

• udio diplomiranih osoba s IKT diplomom

• poduzeća koje pružaju IKT obuku.

51,8 (2022., 9. mjesto u EU-u)

Ulazak u top 5 među EU-27 do 2030. godine (Procjena: 68)

b. II.02.7.05, Zaposleni u ICT-u, % ukupno zaposlenih

Visokokvalificirani digitalni stručnjaci s digitalno vještim građanima čine jednu od četiriju kardinalnih točaka Digitalnog kompasa do 2030. Cilj za postizanje ambicija EU-a za održivu i prosperitetnu digitalnu budućnost usredotočenu na čovjeka jest doseći 20 milijuna zaposlenih IKT stručnjaka u EU-u. Eurostat definira IKT stručnjake kao "radnike koji imaju sposobnost razvijanja, rada i održavanja IKT sustava i za koje IKT čine glavni dio njihovog posla." Pokazatelj IKT stručnjaka temelji se na mikropodacima Ankete o radnoj snazi ​​(EU-LFS).

3,6 %

(2021., 23. mjesto u EU-u)

Dostići prosjek EU-a do 2030. godine (Procjena: >8 %)

c. II.02.7.07 Razina digitalnih vještina pojedinaca

Pokazatelj se temelji na okviru Digital Competence Framework 2.0. te mjeri pojedine aktivnosti povezane s korištenjem interneta ili softvera koje pojedinci u dobi od 16 do 74 godine obavljaju u pet specifičnih područja (Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost i Rješavanje problema). Pretpostavlja se da pojedinci koji su obavljali određene aktivnosti imaju odgovarajuće kompetencije. U skladu s raznolikošću aktivnosti koje se izvode, izračunavaju se dvije razine kompetencija za svako od pet područja ("osnovno" i "više od osnovnog"), predmetni pokazatelj mjeri udio stanovništva u dobi od 16 do 74 godina s osnovnim digitalnim kompetencijama ili kompetencijama koje su više od osnovnih.

63 % (2021., 9. mjesto u EU-u)

Ulazak u top 5 među EU-27 do 2030. godine

Tijelo nadležno za provedbu strateškog cilja:

• Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

• Ministarstvo znanosti i obrazovanja

• Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

• Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Prioritetna područja provedbe javnih politika:

4.1. Povećanje broja IKT stručnjaka na tržištu rada

4.2. Razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IKT-a

4.3. Digitalna tranzicija kao potpora razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava

Poveznica s razvojnim smjerom Nacionalne razvojne strategije 2030.:

Razvojni smjer 1: Održivo gospodarstvo i društvo

Strateški cilj 2. „Obrazovani i zaposleni ljudi“

o Prioriteti provedbe politike na području unaprjeđenje visokog obrazovanja:

- razvoj sustava visokog obrazovanja i internacionalizacija u skladu sa suvremenim europskim trendovima kroz unaprjeđenje dostupnosti visokog obrazovanja, relevantnog u odnosu na tržište rada i društvo

o Prioriteti provedbe politike na području tržišta rada i zapošljavanja:

- razvoj ljudskih potencijala kroz profesionalno usmjeravanje, osiguranje potpore odraslima za uključivanje u obrazovanje i osposobljavanje te unaprjeđivanje kompetencija i znanja radno sposobnog stanovništva, posebno mladih i onih u statusu NEET, s naglaskom na poduzetničke i digitalne kompetencije, kao ključan preduvjet jačanja SME-a

o Prioriteti provedbe politike na području stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija:

- unaprjeđenje i modernizacija osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja radi produljenja efektivnog vremena provedenog u učenju i ostvarivanja zadanih odgojno-obrazovnih ishoda

- razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja

- podizanje kvalifikacijskih standarda nastavnika i ravnatelja te privlačenje i zadržavanje kvalitetnih odgojno-obrazovnih djelatnika, s posebnim naglaskom na one za koje postoji manjak u odgojno-obrazovnom sustavu

 Pokazatelji učinka:

 Stopa sudjelovanja odraslih (25 – 64) u cjeloživotnom obrazovanju

 Početna vrijednost 2019.: 3,5 %

 Ciljna vrijednost 2030.: Dostići prosjek EU-a

 Stopa zaposlenosti (20 – 64)

 Početna vrijednost 2019.: 66,7 %

 Ciljna vrijednost 2030.: 75 %

Razvojni smjer 3: Zelena i digitalna tranzicija

Strateški cilj 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“

o Prioriteti provedbe politike na području razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta:

- povećanje broja visokoobrazovanih IKT stručnjaka koji izlaze na tržište rada

- podizanje digitalnih kompetencija stručnjaka iz neinformatičkih zanimanja

- prekvalifikacija i stjecanje digitalnih kompetencija potrebnih za radna mjesta u digitalnom društvu

- podizanje razine osnovnih i naprednih digitalnih vještina građana za aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu

- podrška srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju za radna mjesta u digitalnom društvu

o Prioriteti provedbe politike na području digitalizacije javne uprave i pravosuđa:

- jačanje kapaciteta i razvoj digitalnih kompetencija zaposlenika u javnoj upravi i pravosuđu

 Pokazatelj učinka:

 DESI indeks gospodarske i društvene digitalizacije

 Početna vrijednost: 47,60 (20. mjesto) (2020.)

 Ciljna vrijednost 2030.: Dostići prosjek EU-a

Poveznica s UN-ovim globalnim ciljevima za održivi razvoj:

• Cilj 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogućnosti cjeloživotnog učenja

• Daljnjom digitalizacijom cjelokupnog obrazovnog sektora osigurat će se kvalitetnije obrazovanje, a poseban naglasak je na cjeloživotnom učenju za stjecanje digitalnih kompetencija.

• Cilj 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojke

Ovim ciljem promovirat će se uključenost žena i djevojaka u obrazovanje i karijere u IKT području.

• Cilj 8. Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve

Promovirat će se stjecanje digitalnih kompetencija zaposlenim i nezaposlenim osoba u skladu s potrebama tržišta rada.

• Cilj 10. Smanjiti nejednakost unutar i između država

Razvojem digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta smanjit će se regionalne raznolikosti razvijenosti, ali i smanjiti razlike između RH i vodećih članica u EU-u po pitanju digitalizacije.

Prioritetno područje provedbe javnih politika 4.1: Povećanje broja IKT stručnjaka na tržištu rada

Značajan problem za ostvarenje potencijala digitalne transformacije leži u činjenici da nedovoljan broj IKT stručnjaka izlazi na tržište rada iz obrazovnih institucija ili dolazi iz inozemstva, a izazov je i iseljavanje stručnjaka u druge zemlje EU-a. Kako bi se zadovoljile potrebe hrvatskog gospodarstva, potrebno je povećati broj dostupnih IKT stručnjaka na tržištu rada, kao i broj diplomiranih osoba u području IKT-a.

Tijekom razdoblja 2012 .- 2021. godine, prosječna godišnja stopa promjene u broju zaposlenih IKT stručnjaka iznosila je 4 , 8 %, što je malo iznad prosjeka EU-a od 4 , 6 %. U rujnu 2021. U Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 51 tis. IKT stručnjaka, što čini 3 , 6 % ukupno zaposlenih , d ok je prosjek EU-a 4 , 5 %, a najnaprednije članice, kao što su Švedska i Finska imaju preko 7 % IKT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih. Zbog manjka kadra, u gotovo svim hrvatskim županijama treba povećati broj IKT stručnjaka jer je sadašnji broj nedostatan. Najveća potražnja je za softverskim inženjerima, programerima i stručnjacima za infrastrukturu, a očekuje se da će u budućnosti potražnja za tim stručnjacima rasti. Nadalje, sa sve širom i dubljom primjenom IKT-a u svakodnevnom životu, za očekivati je da će zna tno porasti potražnja za stručnjacima za kibernetičku sigurnost.

Potrebno je povećati broj IKT stručnjaka koji izlaze na tržište rada iz obrazovnih institucija. Budući da digitalna preobrazba hrvatskog društva i cjelokupnog gospodarstva otvara prostor za intenzivnije ulaganje u jačanje kapaciteta hrvatskih visokih učilišta, poticat će se pokretanje novih studijskih programa i povećanje kvota na postojećim kvalitetnim informatičkim studijskim programima uz osiguravanje preduvjeta za njihovo izvođenje – poticanje zapošljavanja i zadržavanja nastavničkog informatičkog kadra te jačanje infrastrukture visokog obrazovanja. Međutim, izazov za povećanje upisnih kvota predstavlja činjenica da većina učenika u Hrvatskoj završava srednj e strukovno obrazovanje, što je iznad EU prosjeka, te kao takvi prilično nepripremljeni dolaze na fakultete. Stoga, poticat će se povećanje broja učenika upisanih u gimnazijske programe.

Dodjelom STEM i IKT stipendija, namijenjenih studentima pred- diplomskih i diplomskih studija, nastojat će se dodatno povećati broj stručnjaka u IKT području. Nadalje, stvaranjem okvira za privlačenje studenata i istraživača u STEM i IKT područjima posebno će se potica ti osposobljavanje mladih istraživača za rad u područjima pametne specijalizacije, dakle za stjecanje kompetencija koje korespondiraju s potrebama tržišta rada. U sklopu razvoja poticajnog modela za napredovanje u karijeri istraživača te provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja u STEM i IKT područjima , provest će se programi namijenjeni za mlade istraživače, uspostavu samostalnih karijera, stažiranja u gospodarstvu, mobilnosti te osnivanja startupa ili spin-off poduzeća mladih istraživača. A financijskim potporama poticat će se provedba projekata s temama jednakosti iz STEM i IKT područja, kao što su rješavanje rodne pristranosti u umjetnoj inteligenciji, razvoj tehnologija koje pomažu starijim osobama i osobama s poteškoćama u obavljanju svakodnevnih poslova i sl. Omogućavanjem boljih i poticajnijih uvjeta za rad povećava se broj i kvaliteta istraživača te samim time i osigurava kvalitetnije upravljanje karijerama istraživača u nastavnim i inovacijskim aktivnostima . Izgradnja novog okvira omogućuje privlačenje i zadržavanje mladih znanstvenika iz Hrvatske, tj. smanjenje trenda „odljeva mozgova“.

U Hrvatskoj je , od 51. tis. zaposlenih IKT stručnjaka u 2021. godini, većina stručnjaka završila tercijarno obrazovanje (61 , 3 %), dok ostatak posjeduje neku drugu (netercijarnu) vrstu obrazovanja. Kako bi se povećao broj IKT stručnjaka, potrebno je poticati i neformalno obrazovanje radne snage, osobito kod nezaposlenih osoba i ranjivih skupina. Prekvalifikacija radne snage iz neinformatičkih zanimanja poticat će se uspostavom sustava za neformalno obrazovanje kroz vaučere za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba za IKT stručnjake. Isto dobno , visoka će se učilišta poticati na izvođenje kraćih programa, razvijenih i provedenih u suradnji s poslodavcima, kojima će se podizati i obnavljati znanje IKT stručnjaka potrebnih za tržište rada i razvoj gospodarstva.

Nadalje, internacionalizacijom visokog obrazovanja, ali i tržišta rada , potaknut će se privlačenje stranih studenata i stručnjaka u području IKT-a. Osiguravanje održivosti studija na stranim jezicima i združenih studija koje izvode visoka učilišta iz Republike Hrvatske ključan je preduvjet za daljnju internacionalizaciju sustava visokoga obrazovanja RH kao i za unaprjeđenje kvalitete visokoga obrazovanja kroz jaču integraciju u e uropski i svjetski visokoobrazovni prostor. Izgradnja novog okvira za napredovanje i razvoj karijera istraživača u STEM i IKT područjima omogućuje privlačenje inozemnih znanstvenika iz EU -a i svijeta , kao i zadržavanje mladih znanstvenika iz Hrvatske, tj. smanjenje trenda „odljeva mozgova“. Nadalje , potrebno je raditi na privlačenju stranih IKT stručnjaka na hrvatsko tržište rada kroz promociju Hrvatske kao sigurne i ugodne zemlje za život.

Od 51. tis. zaposlenih IKT stručnjak u 2021. godini, 80 % zaposlenih činili su muškarci, dok je svega 20 % zaposlenih IKT stručnjakinja. Stoga, poseban naglasak potrebno je staviti na poticanje veće zastupljenosti žena među IKT stručnjacima kroz aktivno promoviranje važnosti njihova ravnopravnog sudjelovanja u sektoru te poticanjem aktivnosti usmjerenih ka popularizaciji zapošljavanja većeg broja žena.

Nadležn o tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• MRMSOSP

• MZO

• SDURDD

700 mil. HRK

(93 mil. EUR)

• Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije za razdoblja 2021.-2027., 2028.-2034.) u sklopu kojih su:

o programi koji dobivaju potporu sljedećih fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda (područja definirana nacionalnim programima Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali)

o Europski mehanizam za oporavak i otpornost (područja definirana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.)

• Državni proračun i svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine sastavni dio proračuna opće države

Prioritetno područje provedbe javnih politika 4.2: Razvoj digitalnih kompetencija građana za život i rad uz uporabu IKT-a

Zbog promjena koje digitalne tehnologije donose u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, potrebno je osigurati da građani posjeduju odgovarajuće digitalne kompetencije. Razina digitalnih kompetencija hrvatskog stanovništva prema nekoliko je ključnih pokazatelja iznad prosjeka EU-27. Na primjer, u Hrvatskoj 63 % ljudi između 16 i 74 godine ima barem osnovne digitalne kompetencije (u odnosu na prosjek EU-a od 54 %), a 31 % pojedinaca ima digitalne kompetencije više od osnovnih (u odnosu na prosjek EU-a od 26 %). Usto , 81 % pojedinaca u Hrvatskoj ima barem osnovne kompetencije stvaranja digitalnog sadržaja, što je zna tno više od prosjeka EU-a (66 %). Stoga, veliki dio hrvatskih građana posjeduje digitalne kompetencije, osobito one osnovne. Međutim, bez obzira na dobre pokazatelje na razini EU-a, potrebno je i dalje kontinuirano raditi na razvoju digitalnih kompetencija svih građana za život u digitalno doba, s posebnim naglaskom na kompetencije za sigurno korištenje IKT-a u svakodnevnom životu. Prilikom donošenja politika za razvoj digitalnih kompetencija građana, odnosno poticanja ciljanih edukacija i treninga za formiranje i jačanje digitalne pismenosti, posebnu pozornost obratit će se na osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom i druge kod kojih se utvrdi slabija razina digitalne pismenosti . Za navedene skupine korisnika prilagodit će se sučelja javnih digitalnih usluga, kao što je to opisano strateškim ciljem 2 i prioritetnim područjem provedbe javnih politika 2.4. Nastavit će se razvijati poticati razvoj kapaciteta organizacije civilnog društva s ciljem njihova uključivanja u proces razvoja digitalnih kompetencija građana, odnosno STEAM kompetencije djece.

Osim unaprjeđenja digitalnih kompetencija građana, radit će se na razvoju digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Digitalna tehnologija donosi novitete u obavljanju širokog spektra poslove, uključujući i poslove iz neinformatičkih zanimanja. A za očekivati je da će potražnja za stručnjacima u digitaliziranim tradicionalnim i kreativnim zanimanjima u budućnosti kontinuirano rasti. Kako bi se ostvarile sve pogodnosti digitalne transformacije i povećala konkurentnost te vrijednost rada, potrebno je raditi na razvoju kompetencija radne snage za primjenu digitalnih tehnologija u neinformatička zanimanja te razvoj ljudskih potencijala za tradicionalne industrije i zanimanja prilagoditi potrebama digitalnog okruženja. Putem formalnih i neformalnih programa obrazovanja izrađenih uz primjenu instrumenata Hrvatskog kvalifikacijskog okvira dodjelom vaučera za cjeloživotno učenje, osigurat će se stjecanje digitalnih kompetencija potrebnih za rad za zaposlene i nezaposlene osobe, od čega bi posebne koristi mogle imati ranjive skupine kao što su mladi ili dugotrajno nezaposlene osobe. Uspostava i provedba sustava vaučera navodi se i u prioritetnom području provedbe javnih politika 4.1 ., međutim ovdje je fokus na edukacijama kojima se stječu digitalne kompetencije za obavljanje tradicionalnih zanimanja uz uporabu IKT-a (npr. digitalni marketing). Istodobno, visoka će se učilišta poticati na izvođenje kraćih programa kojima će se podizati i obnavljati digitalne kompetencije potrebne za tržište rada i razvoj gospodarstva. Osim toga , unaprijedit će se mjera zapošljavanja i pravnog okvira za moderno tržište rada i gospodarstvo budućnosti te će se nastaviti s razvijanjem mjera aktivne politike zapošljavanja, a poseban će se naglasak staviti na uključivanje i pripremu dugotrajno nezaposlenih osoba za poslove digitalne tranzicije. Usvajanje novih kompetencija omogućit će povećanje zaposlenja te bolju usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada.

Nadležn o tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• MRMSOSP

• MINGOR

• HZZ

• SDURDD

300 mil. HRK

(40 mil. EUR)

• Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije za razdoblja 2021.-2027., 2028.-2034.) u sklopu kojih su:

o programi koji dobivaju potporu sljedećih fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda (područja definirana nacionalnim programima Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali)

o Europski mehanizam za oporavak i otpornost (područja definirana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.)

• Državni proračun i svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine sastavni dio proračuna opće države

Prioritetno područje provedbe javnih politika 4.3: Digitalna tranzicija kao potpora razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava

Kako bi se iskoristile sve pogodnosti digitalne transformacije i građanstvo pripremilo za digitalno doba, obrazovni i istraživački sustav treba usvojiti mogućnosti digitalne tehnologije. Stoga je svrha intervencije daljnji razvoj obrazovnog sustava u kojem će primjena IKT tehnologija otvoriti dodatne mogućnosti za prijenos znanja i realizaciju željenih obrazovnih ishoda.

Kada je riječ o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, Strateškim okvirom za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava definirana su 4 ključna područja za digitalnu tranziciju škola : digitalno zrela okolina, digitalno zreli i samopouzdani nastavnici, IKT kao podrška u učenju i poučavanju te digitalno vodstvo.

Usvajanje digitalnih kompetencija učenika ovisi o razini digitalnih kompetencija nastavnika. Proces razvoja i jačanja digitalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika kontinuirani je proces koji je već započeo i koji zahtijeva nastavak tih aktivnosti. U Hrvatskoj je tijekom 2019. organizirano osposobljavanje učitelja i nastavnika na razini cijelog sustava (više od 40 000 učitelja i nastavnika i ravnatelja) u okviru kurikularne reforme i projekta e-Škole. Novi model stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika donesen je 2019., a njime se nagrađuju uspjeh u nastavi, inovativnost i razvoj otvorenog digitalnog obrazovanja. U sklopu predmetne intervencije poticat će se daljnji razvoj digitalnih kompetencija učitelja i nastavnika u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju.

Velika, robusna ulaganja u IKT infrastrukturu na lokacijama ustanova iz obrazovnog sustava su realizirana kroz projekt e-Škole i komplementarna ulaganja iz drugih izvora tako da ne postoji potreba za dodatnim, masovnim ulaganjima u te segmente . Stoga će u narednom periodu fokus ulaganja biti na održavanju informacijske infrastrukture i prateće opreme, uz kontinuiranu nadogradnju funkcionalnosti postojećih elemenata IKT sustava u obrazovanju, a neophodno je nastaviti ulaganja u temeljnu mrežnu i računalnu e-infrastrukturu sustava znanosti i obrazovanja, kako bi okosnice nacionalnih IKT resursa (mreža te povezani računalni oblak) mogle pratiti trendove u tehnologiji i zahtjeve korisnika (razvoj, regularno održavanje i upravljanje infrastrukturom u okosnici).

Nadalje, poticat će se daljnji razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja za potrebe obrazovnog sustava. Potrebno je podržati uvođenje dodatnih obrazovnih sadržaja kroz digitalne formate koji će omogućiti realizaciju nastavnog procesa na još kvalitetniji i heterogeniji način. Cjelodnevnom nastavom omogućit će se i više vremena za dodatne izborne i izvannastavne aktivnosti, a koje mogu uključivati i aktivnosti povezane s jačanjem digitalnih kompetencija.

Jedan od ciljeva mjera povezanih sa strukturnom reformom sustava odgoja i obrazovanja odnosi se na osnaživanje stjecanja temeljnih kompetencija koje čine temelj za cjeloživotno učenje i nadogradnju kompetencija u skladu s promjenama u društvu, razvoju tehnologije i potrebama gospodarstva. Važan su dio temeljnih kompetencija kompetencije za sigurno korištenje IKT-a. Povećanjem broja obveznih nastavnih sati i uvođenjem cjelodnevne nastave, uz kontinuirano osposobljavanje učitelja i nastavnika te opremanje škola digitalnom opremom, povećat će se učinak započetih sadržajnih reformi koje uključuju i veću primjenu IKT-a u nastavi, a što će omogućiti podizanje kvalitete i digitalne zrelosti obrazovnog sustava.

Digitalna transformacija obrazovanja podrazumijeva modernizaciju visokog obrazovanja za digitalno doba. Projekt izgradnje Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO) bit će dovršen u prvoj polovici 2023. godine, čime se omogućuje nova generacija privatne e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja u RH te slijede dobre prakse drugih zemalja EU-a. Ipak, primjećuje se nedostatna i neujednačena opremljenost visokih učilišta za kvalitetno visoko obrazovanje zbog čega je nužno učinkovito ulaganje u digitalnu preobrazbu visokih učilišta za što su preduvjeti digitalna nastavna infrastruktura, digitalni nastavni alati te osnaživanje kompetencija nastavnika za poučavanje u digitalnom okruženju. Predmetna intervencija uključuje razvoj otvorenih digitalnih nastavnih resursa uz nabavu aktivne opreme te unaprjeđenje pasivne mreže koja će podržati nove tehnologije i digitalne nastavne resurse. Osim toga, osigurat će se bolji i poticajni uvjeti za razvoj karijere istraživača.

Nadalje, potreban je razvoj tehnološke i inovacijske infrastrukture koje će podržati razvoj novih tehnologija, inovacija i visokotehnološkog poduzetništva temeljenog na znanju i istraživačkim rezultatima, a koja će biti otvorena za mlade istraživače u razvoju njihovih karijera, iskusne istraživače u njihovim inovacijskim aktivnostima i suradnji s gospodarstvom te poduzetnike koji trebaju istraživačke usluge. Intervencijom će se financirati znanstveno-tehnološka i inovacijska infrastruktura od strateške važnosti i velikog istraživačkog potencijala za STEM i IKT područja, a koja direktno pridonosi jačanju ljudskih kapaciteta za vrhunska znanstvena istraživanja i suradnju s poslovnim sektorom, koja će izravno poticati područja čistih tehnologija i zelenu i digitalnu tranziciji.

Nadležno tijelo:

Procijenjeni proračun:

Izvor financiranja:

• MZO

• SDURDD

1.150 mil. HRK

(153 mil. EUR)

• Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije za razdoblja 2021.-2027., 2028.-2034.) u sklopu kojih su:

o programi koji dobivaju potporu sljedećih fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda (područja definirana nacionalnim programima Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali)

o Europski mehanizam za oporavak i otpornost (područja definirana Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.)

• Državni proračun i svi izvori financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine sastavni dio proračuna opće države