Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ŠPANJOLSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
…
Španjolski jezik – 3. razred srednje škole, 70 sati nastave
nakraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta:
A.komunikacijska jezična kompetencija 3.razred
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.3.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove.
-globalno i selektivno razumije srednje dug i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
-uočava složenije poruke u srednje dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
-analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
-prepoznaje kronološki slijed događaja
-razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno
-razumije jednostavne sadržaje u medijima
-samostalno čita prilagođene književne tekstove
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.3.2.
Učenik govori srednje duge i jednostavne tekstove.
-govori srednje dug i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama
-opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva
-iznosi planove za budućnost
-daje kratke upute
-prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu
-točno izgovara
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
-samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
SŠ (2)
A.3.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
-postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja
-sudjeluje u kratkim i jednostavnim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
-samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
SŠ (2) A.3.4.
Učeni piše srednje duge i jednostavne tekstove.
-piše srednje dugi i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom
-primjenjuje pravila pisanja kratkih poruka
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu
-samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
-povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima
-pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto
morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis
Jezično komunikacijske funkcije:
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti
izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost
pitati, odobriti i odbiti zamolbu
reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd.
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
izraziti vrednovanja, isprike, obećanja
nagađati o budućnosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti
ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati, zamoliti, prihvatiti, odbiti
izraziti buduće planove
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture,npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.3.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura
-izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
-razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd)
Učenik uz povremenu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura.
SŠ (2) ŠJ
B.3.2.
Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama
-sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama
-koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta
-uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima
SŠ (2) ŠJ
B.3.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanofonskih kultura.
-uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe
-navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi
-uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja ” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakosti svih kultura i svjetonazora. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama “Obrazovanje/škola i rad /zanimanje”, “Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji„ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. samostalnost u ovladavanju jezikom
SŠ (2) ŠJ
C.3.1.
Učenik prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika.
-nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način
-razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki
-prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova
-razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom
-modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika.
SŠ (2) ŠJ
C.3.2.
Učenik uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
-aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima stav prema opisanim, priopćenim stavovima
-raspravlja o relativno širokom rasponu tema uz spremnost na propitkivanje vlastitih stavova i mišljenja
-putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanofonskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C. 3.3.
Učenik istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti
-konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije
-prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama
-uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija
-prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka
-prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija
Učenik uz povremenu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik – 4. razred srednje škole, 70 sati nastave
nakraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta:
A.komunikacijska jezična kompetencija 4. razred 64 sata godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.4.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove.
-globalno i selektivno razumije srednje dug i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
-uočava složenije odnose u tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
-analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
-prepoznaje kronološki slijed događaja
-razumije sadržaje izgovorene umjerenom brzinom, jasno i razgovjetno
-razumije jednostavne sadržaje u medijima
-samostalno čita prilagođene književne tekstove
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.4.2.
Učenik govori srednje duge i jednostavne tekstove.
-govori srednje dug i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama
-opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva
-iznosi planove za budućnost i argumentira ih
-daje upute
-iznosi srednje duge i uvježbane prezentacije o poznatim temama
-razumljivo izgovora riječi i upotrebljava ispravnu intonaciju
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
-samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
SŠ (2)
A.4.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
-postavlja pitanja i odgovara na pitanja, sudjeluje u raspravi o poznatim temama
-sudjeluje u dijalozima i prilagođava interakciju situaciji
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
-samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u novim neuvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
SŠ (2)
A.4.4.
Učenik piše srednje duge I jednostavne tekstove.
-piše srednje dug i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom
-primjenjuje pravila pisanja kratkih i jednostavnih tekstova
-samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
-planira, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavna kohezivna sredstva
-pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto, pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
imperativo negativo
imperativo afirmativo y negativo con pronombres
condicional simple (ampliación)
contraste de presente subjuntivo/indicativo
contraste de ser / estar (ampliación)
grados del adjetivo: superlativo relativo y absoluto
morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos
oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente
uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve…
oraciones condicionales: si + presente/presente, futuro
Jezično komunikacijske funkcije:
postavitipitanjaiodgovoritinanjih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za mogućnost
izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti
izraziti osjećaje, želje, prednosti
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
izraziti slaganje i neslaganje
zatražiti i dati savjet ili preporuku
izraziti pretpostavku o prošlom događaju i budućnost u prošlosti
opisati raspoloženje i dojmove
pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
društvena uporaba jezika
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.4.1.
Učenik istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva
-istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva
-uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji
-uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva
SŠ (2) ŠJ
B.4.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama
-sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika
-uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
Učenik uz povremenu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama
SŠ (2) ŠJ
B.4.3.
Učenik iskazuje stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora kao i važnosti kulturne raznolikosti.
-uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i ininterakcije u međukulturnom susretu
-analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura
-uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam.
-kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama
Uz poticaj komentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura i suprotstavlja se predrasudama i kršenju prava na različitost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno obrazovni Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem Odgojno obrazovnih Ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
SŠ (2) ŠJ
C.4.1. Učenik raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
-raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme
-raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi
-nakon analize složenih pojmova komunicira o njima
prepoznaje i stvara nova značenja pojmova
-kategorizira pojmove
-kreativno istražuje i primjenjuje pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku
-procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja
Učenik uz povremenu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.4.2. Učenik istražuje, primjenjuje i procjenjuje složene društveno- afektivne strategije usvajanja jezika
-raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i gradi vlastiti sustav vrijednosti koristeći raznovrsne analitičke postupke
-sposoban je za rad uz primjenu relativno širokog raspona strategija učenja
-u aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti
-revidira vlastite stavove te sustav vrijednosti uz preispitivanje vlastitih i tuđih stavova i mišljenja
-sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika
Učenik uz povremenu pomoć istražuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.4.3. Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost
-analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima
-sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija
-prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode, prosuđuje raznovrsne medijske poruke
-raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija
Učenik uz povremenu pomoć prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik srednja škola, 1. godina učenja 140 sati
A. komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.1.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove.
-globalno i selektivno razumije kratak i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
-uočava osnovnu poruku u tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
-pronalazi određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
-razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja
-čita u skladu s jezičnom normom
Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.1.2.
Učenik govori kratke i jednostavne tekstove.
-govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu (poznate teme)
-predstavlja sebe i druge iz neposrednoga okružja
-izražava obavezu, mogućnost i želju
-govori što mu/joj se sviđa, a što ne
-prepričava kratki tekst na poznatu temu
-točno izgovara, upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.1.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
-postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.1.4.
Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.
-piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu na temelju predloška u skladu s jezičnom normom
-primjenjuje pravila pisanja vrlo kratkih poruka
-piše kratki i jednostavni opis poznatih situacija u okviru ranije usvojenih sadržaja
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu
-pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
-pravilno piše poznate i učestale riječi
Učenik uz čestu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; tipičan dan; koliko je sati; stanovanje; zdravlje; škola (školski predmeti i školski pribor); boje; brojevi; rad /zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; odjeća i kupovina; putovanja; meteorološkovrijeme; blagdaniiobičaji
Preporučene jezične strukture:
alfabeto y pronunciación
acento y ritmo: división silábica
entonación: enunciativo, negativo, interrogativo
diferenciación y uso de mayúsculas y minúsculas
el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes
número: formación de plurales
concordancia
artículos determinados e indeterminados: morfología, contracción
artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está)
conjunciones: y (sustitución de „y“ por „e“), o (sustitución de „o“ por „u“)
cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º)
interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál
locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque)
finales (para +infinitivo)
también/tampoco
adjetivos (formación y posición); gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas
tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; verbos reflexivos más frecuentes
diferencia básica entre ser y estar
verbos gustar y parecer (y verbos parecidos)
expresión de: la hora, los días de la semana, las estaciones del año
demostrativos: formas y uso
indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.)
perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar, deber
estar+gerundio
fórmulas de tratamiento ( tú y usted)
Preporučene jezično komunikacijske funkcije:
pozdraviti se pri dolasku i odlasku
predstaviti sebe, obitelj i prijatelje i reagirati na predstavljanje
slovkati
zamoliti ponavljanje rečenice; pitati kako se piše i što znači
zamoliti za govoriti polakše i/ili glasnije
izraziti osjećanje (umoran sam, hladno mi je, i sl.)
opisati osobe, mjesta, predmete
snalaziti se u prostoru i vremenu
prepričati tipičan dan
postaviti pitanje i odgovoriti na njega
izraziti mišljenje (me gusta, creo que, me parece que), prednost izbora (prefiero), planove (voy a +ir al cine) i želje (quiero)
izraziti nerazumijevanje
zatražit uslugu na javnom mjestu (npr. kupiti kartu za vlak; pitati i izraziti cijenu, i sl.)
Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi.
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
SŠ (2) ŠJ
B.1.1.
Učenik uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja i uspoređuje ih s vlastitim iskustvom.
-uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja
-opisuje neke aktivnosti mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji.
-u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama španjolskog govornog područja
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (2) ŠJ
B.1.2.
Učenik uočava i koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu
-uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnim za hispanofonsku kulturu
-uočava i razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifičnima za za hispanofonsku i hrvatsku kulturu
-koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu.
SŠ (2) ŠJ
B.1.3.
Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međukulturnih odnosa
-učenik uočava važnost prikladne i učinkovite jezične komunikacije
-zanima se za osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih vršnjaka i vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja
-postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju.
Učenik uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje nerazumljivih sadržaja, ponašanja i situacija u njemu stranim kulturama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema “Način življenja ” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakosti svih kultura i svjetonazora. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama “Obrazovanje/škola i rad /zanimanje”, “Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji„ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. samostalnost u ovladavanju jezikom
SŠ (2) ŠJ
C.1.1.
Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim I metakognitivnim strategijama usvajanja jezika
-opisuje i definira pojmove
-odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama
-prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi
-prepoznaje, primjenjuje, odabire, raspravlja i procjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura eseja, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava
-primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada
-prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.1.2.
Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika
-reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja
-prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važan čimbenik usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika
-raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika
-raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika
-gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.1.3.
Učenik odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima.
-razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija
-prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija
-upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama
-konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije
Učenik uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u dotičnim izvorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik. 2. godina učenja, 105 sati
A. komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.2.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove.
-globalno i selektivno razumije srednje dug i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
-uočava osnovnu poruku u srednje dugom i jednostavnom tekstu i prepoznaje namjere sugovornika
-vrednuje određene informacije u tekstu te uočava nešto složenije odnose među informacijama
-razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno razumije jednostavne sadržaje u medijima
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.2.2.
Učenik govori kratke i jednostavne tekstove.
-govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu o poznatim temama
-opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari iz neposrednog okružja
-izražava vlastiti ukus, interese i preferencije
-prepričava kratki tekst koristeći se poznatim rječnikom
-točno izgovara i upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
-pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.2.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
-postavlja jednostavna pitanja u poznatim situacijama i odgovara na takva pitanja
-sudjeluje u kratkim i jednostavnim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.2.4.
Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.
-piše kratak i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem i prošlom vremenu u skladu s jezičnom normom
-primjenjuje pravila pisanja kratkih poruka
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu
-pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
-povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima
-pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; putovanja; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje/škola i rad / zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; hrana; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
tiempos y modos verbales: presente de indicativo (ampliación); pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto; imperativo afirmativo (tú y vosotros) con pronombres
pronombres personales como complemento directo e indirecto
adjetivos y pronombres posesivos
el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado
grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad
adverbios
verbos: encantar, molestar, importar
contraste ser/tener/llevar en las descripciones
uso de ser y estar (ampliación)
pesos y medidas más frecuentes
relativos de uso más frecuente: que
abreviaturas más utilizadas
Preporučenejezičnokomunikacijskefunkcije:
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivatiiuspoređivatipredmeteisituacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoritiosvakodnevnimradnjamaislobodnomvremenu
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture,npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.2.1.
Učenik na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja
-navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja
-opisuje i uspoređuje svoju svakodnevnicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja
-u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života
SŠ (2) ŠJ
B.2.2.
Učenik analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama
-koristi se tipičnim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu
-u međukulturnom susretu
-koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama
-prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ (2) ŠJ
B.2.3.
Učenik razvija pozitivnu percepciju u međukultunim situacijama i odnosima nadilazeći predrasude i stereotipe.
-opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana
-prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti
-uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno obrazovni Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem Odgojno obrazovnih Ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ.
C. samostalnost u ovladavanju jezikom
SŠ (2) ŠJ
C.2.1.
Učenik odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
-procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne
-raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom
-odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima
-procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema
-odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava
-aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja
-primjenjuje metode suradničkog učenja
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.2.2. Učenik odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
-proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu, predstavlja svoje stavove i raščlanjuje stavove sugovornika
-pokazuje osjetljivost prema individualnim i kulturnim razlikama
-prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje
-raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja
-prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada
-aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika
-prepoznaje važnost suradnje s kolegama na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.2.3.
Učenik objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima
-konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima
-prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija
-upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima
Učenik uz čestu pomoć objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik, 3. godina učenja 105 sati
a. komunikacijska jezična kompetencija 3.razred
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.3.1.
učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
-globalno, selektivno i detaljno razumije srednje dug i srednje složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
-uočava složenije poruke u srednje dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje eksplicitne i implicitne namjere sugovornika
-analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
-prepoznaje kronološki slijed događaja
-razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno
-razumije jednostavne sadržaje u medijima
-samostalno čita prilagođene književne tekstove
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.3.2.
Učenik govori srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
-govori srednje dug i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama
-opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva s više pojedinosti
-iznosi planove za budućnost
-daje upute
-prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu
-točno izgovara
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
-samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.3.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
-postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja
-sudjeluje u srednje dugim i jednostavnim vođenim dijalozima
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
-samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.3.4.
Učenik piše srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
-piše srednje dug i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom
-primjenjuje pravila pisanja poruka
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu
-samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
-povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima
-pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
imperativo afirmativo
futuro imperfecto
frases condicionales con el presente, el futuro y el imperativo
morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti
izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost
pitati, odobriti i odbiti zamolbu
reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd.
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
izraziti vrednovanja, isprike, obećanja
nagađati o budućnosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti
ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati, zamoliti, prihvatiti, odbiti
izraziti buduće planove
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture,npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.3.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura
-izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
-razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd)
Učenik uz povremenu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i rijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura.
SŠ (2) ŠJ
B.3.2.
Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama
-sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama
-koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta
-uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima
SŠ (2) ŠJ
B.3.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanofonskih kultura.
-uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe
-navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi
-uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno obrazovni Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem Odgojno obrazovnih Ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ.
C. samostalnost u ovladavanju jezikom
SŠ (2) ŠJ
C.3.1.
Učenik prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika.
Učenik raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
-raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi
-nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način
-razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki
-prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova
-razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom
-modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja
-procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.3.2.
Učenik uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
Učenik istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
-aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima kritički stav prema opisanim, priopćenim stavovima
-raspravlja o širokom rasponu tema uz spremnost na reformulaciju vlastitih stavova i mišljenja
-raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i gradi vlastiti sustav vrijednosti koristeći raznovrsne analitičke postupke
-opojmljuje raznovrsne teme i probleme te ih aktivno argumentira uz spremnost na modifikaciju vlastitih stavova
-putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanofonskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
Učenik uz povremenu pomoć istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.3.3.
Učenik istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti
-konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije
prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama
-uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija
-prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka
-prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija
Učenik uz povremenu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik srednja škola, 4. godina učenja 96 sati
A. komunikacijska jezična kompetencija 4. razred
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.4.1.
Učenik razumije duge i srednje složene tekstove.
-globalno i selektivno razumije dug i srednje složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
-uočava složenije poruke u dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
-analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
-prepoznaje kronološki slijed događaja
-razumije sadržaje izgovorene umjerenom brzinom, jasno i razgovjetno
-razumije jednostavne sadržaje u medijima
-samostalno čita prilagođene književne tekstove
Učenik pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.4.2.
Učenik govori srednje duge i srednje složene tekstove.
-govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama
-opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva
-iznosi planove za budućnost i argumentira ih
-daje upute
-iznosi srednje duge i uvježbane prezentacije o poznatim temama
-razumljivo izgovora riječi i upotrebljava ispravnu intonaciju
-upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
-samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.4.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
-postavlja pitanja i odgovara na pitanja, sudjeluje u raspravi o poznatim temama
-sudjeluje u dijalozima i prilagođava interakciju situaciji
-sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
-samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u novim neuvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.4.4.
Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove.
-piše srednje dug i srednje složen ekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom
-primjenjuje pravila pisanja kratkih i jednostavnih tekstova
-samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
-planira, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavna kohezivna sredstva
-pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto, pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
imperativo afirmativo y negativo con pronombres
condicional simple (ampliación)
contraste de presente subjuntivo/indicativo
pr.perfecto de subjuntivo y pr. imperfecto de subjuntivo (usos más frecuentes)
contraste de ser / estar (ampliación)
verbos de cambio (volverse, llegar a ser, hacerse, ponerse, convertirse)
grados del adjetivo: superlativo relativo y absoluto
morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos
oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente
uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve…
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
postavitipitanjaiodgovoritinanjih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za mogućnost
izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti
izraziti osjećaje, želje, prednosti
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
izraziti slaganje i neslaganje
zatražiti i dati savjet ili preporuku
izraziti pretpostavku o prošlom događaju i budućnost u prošlosti
opisati raspoloženje i dojmove
pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
društvena uporaba jezika
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.4.1.
Učenik istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva
-istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva
-uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji
-uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta
Uz povremenu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva
SŠ (2) ŠJ
B.4.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama
-sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika
-uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
Učenik uz povremenu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama
SŠ (2) ŠJ
B.4.3.
Učenik iskazuje stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora kao i važnosti kulturne raznolikosti.
-uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i ininterakcije u međukulturnom susretu
-analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura
-uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam.
-kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama
Uz poticaj komentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura i suprotstavlja se predrasudama i kršenju prava na različitost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno obrazovni Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem Odgojno obrazovnih Ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
SŠ (2) ŠJ
C.4.1.
Učenik argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
-raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme
-raspravlja o organizacijskoj strukturi kompleksnih pojmova te argumentirano raspravlja o njima
-nakon analize složenih pojmova komunicira o njima na kompleksan i strukturiran način
-osvješćuje važnost kriterija i perspektiva koji se reflektiraju na pojedinu temu ili pojam
-na temelju sastavnica prepoznaje uzorke i pozadinske strukturne principe
-prepoznaje i stvara nova značenja pojmova
-samostalno kategorizira pojmove
-kreativno kombinira, vrednuje i preporuča pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku
Učenik uz povremenu pomoć argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.4.2. Učenik kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Učenik procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika
-sposoban je za potpuno samostalan rad uz primjenu širokog raspona strategija učenja
-koristi objektivan pristup rješavanju problema
-u aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti
-djeluje kao aktivan član zajednice uz izgrađen dosljedan sustav vrijednosti
-revidira vlastite stavove te sustav vrijednosti uz preispitivanje vlastitih i tuđih stavova i mišljenja
-sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.4.3.
Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost
-analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima
-sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija
-prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode uz raznovrsne implicitne poruke, prosuđuje raznovrsne medijske poruke
-raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija
Učenik uz povremenu pomoć prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
E. Povezanost kurikuluma španjolskog jezika s odgojnoobrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima
Cilj učenja španjolskog jezika jest poticanje i razvijanje upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina i vrijednosti te razvoj kritičkog i apstraktnoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja. Na taj se način ostvarivanjem obrazovno-odgojnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikuluma španjolskoga jezika uz jezično-komunikacijsku razvijaju i druge temeljne cjeloživotne kompetencije.
Budući da je španjolski istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, njegov je kurikulum prilagodljiv i povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudske postojanja, kulturno nasljeđe te povijest i umjetnost, u odnosu na odgojno-obrazovne ciljeve predmeta povezanost kurikuluma predmeta španjolskoga jezika se prvenstveno ostvaruje s predmetima jezično-komunikacijskog te društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja. Sukladno progresiji ishoda u odnosu na pojedine razrede realizira se korelacija i s drugim predmetnim područjima (prirodoslovno, tehničko, informatičko, matematičko te tjelesno i zdravstveno).
Odgojno-obrazovni ishodi predmeta španjolski jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije). Ostale međupredmetne teme (Održivi razvoj, Zdravlje i Poduzetništvo) ostvaruju se putem sadržaja i tema na španjolskom jeziku.
Na razini nastavnih predmeta, španjolski je jezik blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti te razvoju svjesnosti o jeziku. Nadalje, integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima. U kasnijim se razredima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Učenjem španjolskog jezika (kao globalnog jezika) otvaraju se vrata ostvarenju međunarodnih kontakata, raznovrsnim projektima na globalnoj razini, te mogućnosti studiranja i rada u velikom broju zemalja u svijetu. Također, promiče se cjeloživotno učenje te višejezičnost i interkulturalnost.
F. Učenje i poučavanje
Iskustva učenja i poučavanja
Kao temeljno načelo inherentno suvremenim pristupima poučavanju i učenju ističe se usmjerenost na učenika. Stoga se u obzir uzimaju individualne osobnosti učenika, njihove potrebe i interesi, a istodobno se potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, čime se učenik osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje. Budući da usvajanje jezika čini dinamičan i aktivan proces, on pruža mogućnost za istraživačko, kreativno, suradničko i inovativno učenje. Učenje i poučavanje španjolskog jezika omogućava konkretnu primjenu naučenih jezičnih elemenata u izvanškolskom okružju. Komunikacijska i funkcionalna uporaba jezika središnje su sastavnice učenja i poučavanja španjolskog jezika.
Učenje i poučavanje španjolskog jezika uvažava različite stilove učenja, sadržava raznolike oblike poučavanja te je usklađeno s uzrastom učenika. Na taj način u nižim razredima naglasak je na slušanju i govorenju, te se učenje i poučavanje temelje na aktivaciji svih osjetila uz igrifikaciju nastavnog procesa. U kasnijim razredima učenje i poučavanje temelje se na kognitivnom pristupu te se gradi viši stupanj samostalnosti učenika. Svim je razredima inherentan naglasak na suradničkom, istraživačkom, kreativnom, inovativnom i iskustvenom učenju te učenju na daljinu. Navedeni oblici učenja usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova te prema njihovoj primjeni u različitim komunikacijskim situacijama, na koji se način učenici osposobljavaju za uspješnu komunikaciju na španjolskom, a istodobno se razvija svijest o odgovornosti za vlastito učenje. Potiče se učenička samostalnost i odgovornost za vlastito učenje, čime se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena koje čine zaokruženu i smislenu cjelinu u svakoj godini učenja.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji planiraju kurikulum usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
U procesu učenja izuzetno se važnim smatraju motivacija za učenje, osobni interesi učenika te pozitivne emocije i stavovi o španjolskom jeziku i hispanofonskim kulturama. Razumijevanje istaknute uloge španjolskog jezika na globalnoj razini pridonosi razvoju višejezičnosti i višekulturnosti. Povezivanjem učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom i potrebama, učenike se priprema za cjeloživotno učenje.
Uloga učitelja
Uloga nastavnika u poučavanju i učenju španjolskog jezika iznimno je važna, no istodobno vrlo složena i izazovna. Nastavnik je:
- voditelj koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje odabirom primjerenih aktivnosti i vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika. Nastavnik prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
- mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, a učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
- medijator koji učenicima olakšava ovladavanje španjolskim jezikom i razumijevanje hispanofonskih kultura posredujući između hrvatskog i španjolskog jezika te kultura.
Sukladno suvremenim smjernicama o poučavanju, nastavnik španjolskog jezika planira, kombinira i prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupom nastavnik potiče učenike na promišljanje ciljeva učenja, svojih mogućnosti i vlastitog učenja te ih usmjerava na primjenu i povezivanje znanja i vještina s drugim nastavnim predmetima i područjima. Strategije poučavanja i pristupi poučavanju tehnike su koje nastavnik odabire kako bi što učinkovitije ostvario odgojno-obrazovne ishode određene kurikulumom.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba. Zbog toga nastavnik španjolskog jezika uključuje različite hispanofonske sadržaje u nastavu španjolskog jezika, organizira izvanučioničku nastavu, organizira domaće ili međunarodne projekte koji uključuju komunikaciju s govornicima španjolskog jezika ili na španjolskom jeziku, ugošćuje izvorne govornike španjolskog jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima španjolskoga diljem Europe i svijeta. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima španjolskog jezika različitoga kulturnog porijekla.
Nastavnik španjolskog jezika stručnjak je koji raspolaže visokom jezičnom i komunikacijskom kompetencijom u španjolskom jeziku, metodički je stručan, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.
Profesionalnost nastavnika uključuje i odgovornost prema učenicima, školi i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa. Nastavnik promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava, a detaljno je upućen u cjelokupnu vertikalu učenja španjolskog jezika kako bi ostvario postupnu tranziciju na prijelazu razreda i razreda.
Autonomija učitelja podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma što, između ostalog, znači da učitelj samostalno odabire način poučavanja i materijale za poučavanje te određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome treba voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu pa čak i o dobu dana kada učenici imaju određeni nastavni predmet. Svi ti čimbenici i kombinacije stvaraju specifične kontekste; niti dva paralelna razreda u jednoj školi nisu jednaka te stoga nije moguće propisati uniformni pristup za sve različite kontekste u kojima se poučava španjolsi jezik.
Okružje za učenje
Uloga okružja u kojem se odvija nastavni proces od iznimno je velike važnosti. Poučavanje i učenje španjolskog jezika odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojem se omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje zajedništvo i međusobno poštovanje, a štiti se fizičko i psihičko zdravlje svih dionika nastavnoga procesa. Učenik usvaja znanja, razvija vještine, stavove i vrijednosti, komunicira i surađuje s kolegama, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost. Navedene se odrednice kvalitetnog nastavnog okružja odnose kako na stvarno okružje, tako i na ono digitalno.
Nastavnik osigurava uvjete rada u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja španjolskim jezikom. Nadalje, nastavnik nastoji potaknuti učenike na ostvarivanje jezičnog i međukulturnog kontakta s drugim govornicima španjolskog jezika. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku španjolskog jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u međusobnom odnosu između učenika, te u odnosu između učenika i učitelja, gdje se zajednički dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju.
Materijali i izvori
Zadaća je nastavnika da odabire, prilagođava i izrađuje nastavne materijale te se koristi nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom nastavnik vodi računa o jezičnom, afektivnom i kognitivnom stupnju razvoja te interesima i potrebama učenika.
To uključuje odobrene materijale za učenje španjolskog jezika te materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta španjolski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta te se na taj način potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Nastavni materijali biraju se na način da zastupaju raznovrsne tematske cjeline, a učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Španjolski se jezik u hrvatskom obrazovnom sustavu uči od prvog razreda osnovne, ili od 4. razreda osnovne škole, te u bilo kojem trajanju tijekom srednje škole (od jedne do četiri godina) i to kao početnici ili nastavljači, ovisno o vrsti programa. Ističe se važnost što ranijeg početka učenja španjolskog jezika kako bi se optimizirao kritički period učenja te kako bi učenici što ranije postavili čvrste temelje za daljnje usvajanje jezika.
Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine integriranu cjelinu te im nastavnik posvećuje jednaku pozornost, dok se razlika ostvaruje u odnosu na samu realizaciju: ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, a ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom integrirano tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli optimalnu razinu ostvarenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, učitelj upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga, izvanučioničkog učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Grupiranje učenika
Jedan od preduvjeta za kvalitetnu nastavu španjolskog jezika jest nastava u skupinama učenika približno sličnih razvojnih osobina i podjednake razine vladanja španjolskim jezikom. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja te se formiraju grupe u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u osnovnim i srednjim školama (a što je definirano školskim kurikulima), vodi se računa o prethodnom pohađanju nastave španjolskog jezika, razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Španjolski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U predmetu Španjolski jezik vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te na vještine međukulturnoga ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja jesu sljedeće jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu osnovne škole ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od trećega razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje na temelju kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Iako se u tekstu kurikuluma nalazi opis razine »dobar«, detaljan opis svih četiriju razina (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna) nalazi se u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikuluma. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja učenici koriste portfolijem, autobiografijom međukulturnih susreta, dnevnikom učenja, rubrikama za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i sl. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje, što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao i vrednovanje za učenje, i ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom predmeta Španjolski jezik tijekom školske godine ili na njezinu kraju, ali i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje su detaljnije opisane u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikuluma. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijem, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te o sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj procjeni, a od trećega razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnoga ophođenja te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda navodi u opisnome praćenju. Tijekom učenja i poučavanja španjolskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnome praćenju. Kao numerički pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
mzo.gov.hr
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ŠPANJOLSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
…
Španjolski jezik – 3. razred srednje škole, 70 sati nastave
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta:
A. komunikacijska jezična kompetencija 3.razred
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.3.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove.
- globalno i selektivno razumije srednje dug i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
- uočava složenije poruke u srednje dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
- analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
- prepoznaje kronološki slijed događaja
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u medijima
- samostalno čita prilagođene književne tekstove
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.3.2.
Učenik govori srednje duge i jednostavne tekstove.
- govori srednje dug i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama
- opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost
- daje kratke upute
- prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu
- točno izgovara
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
SŠ (2)
A.3.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
- samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
SŠ (2) A.3.4.
Učeni piše srednje duge i jednostavne tekstove.
- piše srednje dugi i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom
- primjenjuje pravila pisanja kratkih poruka
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu
- samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
- povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima
- pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto
pret érito pluscuamperfecto
imperativo afirmativo
futuro imperfecto
condicional simple
perífrasis verbales (soler + infinitivo, seguir + gerundio)
introducción al presente de subjuntivo
superlativo
grados del adjetivo: comparativo de igualdad
sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso)
posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos
preposiciones y locuciones prepositivas
complemento preposicional
pronombres: relativos; interrogativos; exclamativos, indefinidos
morfolog ía y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis
Jezično komunikacijske funkcije:
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti
izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost
pitati, odobriti i odbiti zamolbu
reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd.
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
izraziti vrednovanja, isprike, obećanja
nagađati o budućnosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti
ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati, zamoliti, prihvatiti, odbiti
izraziti buduće planove
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture,npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.3.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura
- izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
- razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd)
Učenik uz povremenu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura.
SŠ (2) ŠJ
B.3.2.
Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama
- sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta
- uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima
SŠ (2) ŠJ
B.3.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanofonskih kultura.
- uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe
- navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi
- uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. T ako je npr. tema “Način življenja ” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakosti svih kultura i svjetonazora. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama “Obrazovanje/škola i rad /zanimanje”, “Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji„ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. samostalnost u ovladavanju jezikom
SŠ (2) ŠJ
C.3.1.
Učenik prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika.
- nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način
- razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki
- prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova
- razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom
- modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika.
SŠ (2) ŠJ
C.3.2.
Učenik uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
- aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima stav prema opisanim, priopćenim stavovima
- raspravlja o relativno širokom rasponu tema uz spremnost na propitkivanje vlastitih stavova i mišljenja
- putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanofonskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C. 3.3.
Učenik istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti
- konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije
- prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama
- uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija
- prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka
- prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija
Učenik uz povremenu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik – 4. razred srednje škole, 70 sati nastave
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta:
A. komunikacijska jezična kompetencija 4. razred 64 sata godišnje
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.4.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove.
- globalno i selektivno razumije srednje dug i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
- uočava složenije odnose u tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
- analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
- prepoznaje kronološki slijed događaja
- razumije sadržaje izgovorene umjerenom brzinom, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u medijima
- samostalno čita prilagođene književne tekstove
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.4.2.
Učenik govori srednje duge i jednostavne tekstove.
- govori srednje dug i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama
- opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost i argumentira ih
- daje upute
- iznosi srednje duge i uvježbane prezentacije o poznatim temama
- razumljivo izgovora riječi i upotrebljava ispravnu intonaciju
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
SŠ (2)
A.4.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- postavlja pitanja i odgovara na pitanja, sudjeluje u raspravi o poznatim temama
- sudjeluje u dijalozima i prilagođava interakciju situaciji
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
- samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u novim neuvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
SŠ (2)
A.4.4.
Učenik piše srednje duge I jednostavne tekstove.
- piše srednje dug i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom
- primjenjuje pravila pisanja kratkih i jednostavnih tekstova
- samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
- planira, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavna kohezivna sredstva
- pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Povremeno upotrebljava poznate riječi i iskaze kako bi stvorio novi tekst i razvidne su poneke jezične greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto, pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
imperativo negativo
imperativo afirmativo y negativo con pronombres
condicional simple (ampliación)
contraste de presente subjuntivo/indicativo
contraste de ser / estar (am pliación )
grados del adjetivo: superlativo relativo y absoluto
morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos
oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente
uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve…
oraciones condicionales: si + presente/presente, futuro
Jezično komunikacijske funkcije:
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za mogućnost
izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti
izraziti osjećaje, želje, prednosti
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
izraziti slaganje i neslaganje
zatražiti i dati savjet ili preporuku
izraziti pretpostavku o prošlom događaju i budućnost u prošlosti
opisati raspoloženje i dojmove
pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
društvena uporaba jezika
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.4.1.
Učenik istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva
- uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji
- uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta
Učenik uz povremenu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva
SŠ (2) ŠJ
B.4.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama
- sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika
- uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
Učenik uz povremenu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama
SŠ (2) ŠJ
B.4.3.
Učenik iskazuje stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora kao i važnosti kulturne raznolikosti.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i ininterakcije u međukulturnom susretu
- analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam.
- kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama
Uz poticaj komentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura i suprotstavlja se predrasudama i kršenju prava na različitost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno obrazovni Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem Odgojno obrazovnih Ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
SŠ (2) ŠJ
C.4.1. Učenik raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
- raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme
- raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi
- nakon analize složenih pojmova komunicira o njima
prepoznaje i stvara nova značenja pojmova
- kategorizira pojmove
- kreativno istražuje i primjenjuje pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku
- procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja
Učenik uz povremenu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.4.2. Učenik istražuje, primjenjuje i procjenjuje složene društveno- afektivne strategije usvajanja jezika
- raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i gradi vlastiti sustav vrijednosti koristeći raznovrsne analitičke postupke
- sposoban je za rad uz primjenu relativno širokog raspona strategija učenja
- u aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti
- revidira vlastite stavove te sustav vrijednosti uz preispitivanje vlastitih i tuđih stavova i mišljenja
- sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika
Učenik uz povremenu pomoć istražuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.4.3. Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost
- analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima
- sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija
- prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode, prosuđuje raznovrsne medijske poruke
- raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija
Učenik uz povremenu pomoć prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Jezična gimnazija Španjolski jezik, 1.- 4. godina učenja – (140+105+105+96 sati godišnje)
Španjolski jezik srednja škola, 1. godina učenja 140 sati
A. komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.1.1.
Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove.
- globalno i selektivno razumije kratak i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
- uočava osnovnu poruku u tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
- pronalazi određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno uz ponavljanja
- čita u skladu s jezičnom normom
Učenik pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.1.2.
Učenik govori kratke i jednostavne tekstove.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu (poznate teme)
- predstavlja sebe i druge iz neposrednoga okružja
- izražava obavezu, mogućnost i želju
- govori što mu/joj se sviđa, a što ne
- prepričava kratki tekst na poznatu temu
- točno izgovara, upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.1.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.1.4.
Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.
- piše kratak i jednostavan tekst u sadašnjem vremenu na temelju predloška u skladu s jezičnom normom
- primjenjuje pravila pisanja vrlo kratkih poruka
- piše kratki i jednostavni opis poznatih situacija u okviru ranije usvojenih sadržaja
- dopunjava jednostavni obrazac (prenosi informacije) poznatim riječima
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu
- pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
- pravilno piše poznate i učestale riječi
Učenik uz čestu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; zemlje, nacionalnosti i jezici; svakodnevne aktivnosti; tipičan dan; koliko je sati; stanovanje; zdravlje; škola (školski predmeti i školski pribor); boje; brojevi; rad /zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; odjeća i kupovina; putovanja; meteorolo š ko vrijeme; blagdani i obi č aji
Preporučene jezične strukture:
alfabeto y pro nunciación
acento y ritmo: división silábica
entonación: enunciativo, negativo, interrogativo
diferenciación y uso de mayúsculas y minúsculas
el género de sustantivos y adjetivos: por la terminación y casos especiales más frecuentes
número: formación de plurales
concordancia
artículos determinados e indeterminados: morfología, contracción
artículos: presencia y ausencia (reglas generales y casos especiales más frecuentes: en los tratamientos; con marcadores temporales; con hay y está)
conjunciones: y (sustitución de „y“ por „e“), o (sustitución de „o“ por „u“)
cuantificadores: números (cardinales, ordinales hasta 10º)
mucho/poco, mucho/muy
pronombres personales: sujeto, pronombres átonos (complemento indirecto, complemento directo)
adjetivos posesivos
interrogativos: quién, qué, dónde, de dónde, cuándo, cómo, cuánto, cuál
locuciones adverbiales (por qué + contraste con porque)
finales (para +infinitivo)
también/tampoco
adjetivos (formación y posición) ; gentilicios ; adverbios; preposiciones; locuciones prepositivas
tiempos y modos verbales: presente de indicativo de los verbos regulares e irregulares más frecuentes; uso del presente como imperativo (tú) y el imperativo para vosotros; verbos reflexivos más frecuentes
diferencia básica entre ser y estar
verbos gustar y parecer (y verbos parecidos)
expresión de: la hora, los días de la semana, las estaciones del año
demostrativos: formas y uso
indefinidos (nada, alguno, ninguno, etc.)
perífrasis verbales de infinitivo: tener que, ir a, querer, poder, necesitar , deber
estar+gerundio
fórmulas de tratamiento ( tú y usted)
Preporučene jezično komunikacijske funkcije:
pozdraviti se pri dolasku i odlasku
predstaviti sebe, obitelj i prijatelje i reagirati na predstavljanje
slovkati
zamoliti ponavljanje rečenice; pitati kako se piše i što znači
zamoliti za govoriti polakše i/ili glasnije
izraziti osjećanje (umoran sam, hladno mi je, i sl.)
opisati osobe, mjesta, predmete
snalaziti se u prostoru i vremenu
prepričati tipičan dan
postaviti pitanje i odgovoriti na njega
izraziti mišljenje (me gusta, creo que, me parece que), prednost izbora (prefiero), planove (voy a +ir al cine) i želje (quiero)
izraziti nerazumijevanje
zatražit uslugu na javnom mjestu (npr. kupiti kartu za vlak; pitati i izraziti cijenu, i sl.)
govoriti o slobodnom vremenu i hobijima
izraziti vrijeme
izraziti sviđanje i nesviđanje
izraziti radnje koje se upravo odvijaju
izraziti budu ć e planove
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture , npr . opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
Metodičke preporuke:
Termin tekst vrlo je općenit i pruža profesorima slobodu u izboru sadržaja za postizanje ishoda. Tekstovi mogu biti prilagođeni ili autentični te duljinom i složenošću sadržaja (po strukturi i vokabularu) moraju biti primjereni iskustvu, uzrastu i jezičnom razvoju učenika. Za informaciju o dužini teksta pogledati tablicu o broju riječi.
Učenje i poučavanje temelji se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.
Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.
Napomena “uz pomoć” u opisu razine usvojenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.
Leksički sadržaji se odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama i usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između španjolskoga i hrvatskoga jezika te s drugim jezicima koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.
Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.
Neke preporučene aktivnosti:
dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, gluma, igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima, prezentacija, prepričavanje, rekonstruiranje redoslijeda teksta
B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
SŠ (2) ŠJ
B.1.1.
Učenik uočava i opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja i uspoređuje ih s vlastitim iskustvom.
- uočava i opisuje pojedine elemente kultura španjolskog govornog područja
- opisuje neke aktivnosti mladih u zemljama španjolskog govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u svojoj zemlji.
- u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama španjolskog govornog područja
Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura španjolskog govornog područja te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.
SŠ (2) ŠJ
B.1.2.
Učenik uočava i koristi konkretne obrasce ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu
- uočava, razlikuje i koristi se različitim obrascima ponašanja specifičnim za hispanofonsku kulturu
- uočava i razlikuje obrasce uljudnog ponašanja specifičnima za za hispanofonsku i hrvatsku kulturu
- koristi načine formalnog i neformalnog pozdravljanja, čestitanja i zahvaljivanja primjerene situaciji
Učenik uz čestu pomoć uočava i koristi dio obrazaca prikladnog ponašanja i ophođenja tipičnih za hispanofonsku kulturu.
SŠ (2) ŠJ
B.1.3.
Učenik prihvaća različitosti i prepoznaje vrijednosti skladnih međukulturnih odnosa
- učenik uočava važnost prikladne i učinkovite jezične komunikacije
- zanima se za osnovne karakteristike i zajedničke interese svojih vršnjaka i vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja
- postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju.
Učenik uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje nerazumljivih sadržaja, ponašanja i situacija u njemu stranim kulturama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se kroz iste jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. T ako je npr. tema “Način življenja ” vrlo pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje stava o jednakosti svih kultura i svjetonazora. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima bavljenje temama “Obrazovanje/škola i rad /zanimanje”, “Slobodno vrijeme i zabava” te „Tehnologija i mediji„ primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.
Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu pojasniti na materinskome jeziku.
Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.
Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.
C. samostalnost u ovladavanju jezikom
SŠ (2) ŠJ
C.1.1.
Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim I metakognitivnim strategijama usvajanja jezika
- opisuje i definira pojmove
- odabire i povezuje pojmove sukladno vlastitim potrebama
- prisjeća se i navodi temeljne pojmove vezane uz temu kojom se bavi
- prepoznaje, primjenjuje, odabire, raspravlja i procjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja (npr. izrada kostura eseja, ispis ključnih fraza…), čitanja (npr. ispis prijevoda leksika, anotiranje čitanoga teksta itd.), slušanja (npr. fokusiranje na tražene informacije, bilježenje ključnih riječi itd.) i govorenja (npr. kompenzacijske strategije, evazivne strategije itd.) na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava
- primjenjuje i procjenjuje optimalne strategije ponavljanja gradiva i organizacije vlastitog rada
- prepoznaje važnost selektivne pozornosti i primjenjuje strategije održavanja selektivne pozornosti tijekom rada
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim kognitivnim i metakognitivnim strategijama usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.1.2.
Učenik prepoznaje, primjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika
- reagira na verbalne podražaje sugovornika te prepoznaje važnost uvažavanja tuđih stavova i mišljenja
- prepoznaje važnost aktivnog slušanja i sudjelovanja u komunikacijskom činu kao važan čimbenik usvajanja jezika te gradnje pozitivnog stava prema učenju španjolskog jezika
- raspravlja s nastavnikom i vršnjacima o važnosti suradnje te jezične interakcije kao čimbenika usvajanja stranog jezika
- raspravlja o važnosti emocija kao čimbenika usvajanja stranog jezika
- gradi vještine samostalnog rada te rada u grupi tijekom kojeg prepoznaje važnost uvažavanja tuđih mišljenja i stavova
Učenik uz čestu pomoć prepoznaje, primjenjuje, procjenjuje i raspravlja o osnovnim društveno-afektivnim strategijama usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.1.3.
Učenik odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u izvorima.
- razlikuje i upotrebljava različite izvore informacija
- prepoznaje načine služenja ponuđenim izvorima informacija
- upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio željenim informacijama
- konzultira razne pisane, digitalne i govorene izvore i traži potrebne informacije
Učenik uz čestu pomoć odabire i pretražuje različite vrste izvora informacija na španjolskom jeziku sukladno vlastitim potrebama i interesima te koristi jednostavne informacije pronađene u dotičnim izvorima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik. 2. godina učenja, 105 sati
A. komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.2.1.
Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove.
- globalno i selektivno razumije srednje dug i jednostavan čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
- uočava osnovnu poruku u srednje dugom i jednostavnom tekstu i prepoznaje namjere sugovornika
- vrednuje određene informacije u tekstu te uočava nešto složenije odnose među informacijama
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno razumije jednostavne sadržaje u medijima
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.2.2.
Učenik govori kratke i jednostavne tekstove.
- govori kratak i jednostavan tekst u sadašnjem i prošlom vremenu o poznatim temama
- opisuje i uspoređuje osobe, radnje i stvari iz neposrednog okružja
- izražava vlastiti ukus, interese i preferencije
- prepričava kratki tekst koristeći se poznatim rječnikom
- točno izgovara i upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.2.3.
Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- postavlja jednostavna pitanja u poznatim situacijama i odgovara na takva pitanja
- sudjeluje u kratkim i jednostavnim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.2.4.
Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.
- piše kratak i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem i prošlom vremenu u skladu s jezičnom normom
- primjenjuje pravila pisanja kratkih poruka
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu
- pokušava samostalno upotrijebiti uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
- povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima
- pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše kratak i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; putovanja; svakodnevne aktivnosti; stanovanje; zdravlje; obrazovanje/škola i rad / zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; hrana; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
tiempos y modos verbales: presente de indicativo (ampliación); pretérito indefinido; pretérito imperfecto; pretérito perfecto; imperativo afirmativo (tú y vosotros) con pronombres
pronombres personales como complemento directo e indirecto
adjetivos y pronombres posesivos
el contraste entre el artículo determinado y el indeterminado
grados del adjetivo: positivo, comparativo de superioridad e inferioridad
adverbios
verbos: encantar, molestar, importar
contraste ser/tener/llevar en las descripciones
uso de ser y estar (ampliación)
pesos y medidas más frecuentes
relativos de uso más frecuente: que
abreviaturas más utilizadas
Preporu č ene jezi č no komunikacijske funkcije :
snalaziti se u prostoru i vremenu
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
opisivati i uspore đ ivati predmete i situacije
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti slaganje ili neslaganje
čestitati i zahvaliti na nečemu
govoriti o svakodnevnim radnjama i slobodnom vremenu
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture,npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.2.1.
Učenik na konkretnim primjerima prikazuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja
- navodi i opisuje prirodne znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja španjolskog govornog područja
- opisuje i uspoređuje svoju svakodnevnicu s onom svojih vršnjaka u zemljama španjolskog govornog područja
- u raznim multimedijalnim izvorima pronalazi ciljane informacije o svakodnevnom životu u zemljama španjolskog govornog područja
Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura španjolskog govornog područja te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura španjolskog govornog područja u aspektima svakodnevnog života
SŠ (2) ŠJ
B.2.2.
Učenik analizira međukulturne susrete i primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama
- koristi se tipičnim izrazima pristojnosti tipičnima za hispanofonsku kulturu
- u međukulturnom susretu
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja i ophođenja u poznatim situacijama
- prikladno se ponaša i oslovljava vršnjake i odrasle u simuliranim i stvarnim međukulturnim susretima.
Učenik uz čestu pomoć primjenjuje primjerene obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.
SŠ (2) ŠJ
B.2.3.
Učenik razvija pozitivnu percepciju u međukultunim situacijama i odnosima nadilazeći predrasude i stereotipe.
- opisuje na koji se način vlastito mišljenje može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana
- prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti
- uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međuljudske odnose
Uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno obrazovni Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem Odgojno obrazovnih Ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ.
C. samostalnost u ovladavanju jezikom
SŠ (2) ŠJ
C.2.1.
Učenik odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
- procjenjuje informacije i pojmove, kako one očigledne tako i apstraktne
- raspravlja o pojmovima s vršnjacima, nastavnicima i okolinom
- odabire i upotrebljava analizirane pojmove kako bi ih primijenio u novim situacijama i kontekstima
- procjenjuje pojmove i odabire optimalna rješenja problema
- odabire, promišlja i primjenjuje optimalne strategije usvajanja vještina pisanja, čitanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku u suodnosu sa zadatkom ili problemom koji rješava
- aktivno planira i procjenjuje organizaciju vlastitog učenja
- primjenjuje metode suradničkog učenja
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i primjenjuje osnovne kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.2.2. Učenik odabire, procjenjuje prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
- proaktivno sudjeluje i doprinosi komunikacijskom činu, predstavlja svoje stavove i raščlanjuje stavove sugovornika
- pokazuje osjetljivost prema individualnim i kulturnim razlikama
- prepoznaje važnost rješavanja problema u čemu aktivno sudjeluje
- raščlanjuje i procjenjuje tuđe stavove i mišljenja te raspravlja o njima, a u slučaju neslaganja argumentirano se suprotstavlja oprečnim stavovima i poziva sugovornika na razmjenu mišljenja
- prepoznaje važnost sustavnoga planiranja rada
- aktivno sudjeluje u raspravama o raznovrsnim temama te pritom osvješćuje važnost pozitivnog stava prema učenju stranog jezika
- prepoznaje važnost suradnje s kolegama na svim razinama te održavanja motivacije kao bitnog čimbenika usvajanja jezika
Učenik uz čestu pomoć odabire, prilagođava i koristi osnovne društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.2.3.
Učenik objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima
- konzultira raznovrsne izvore informacija, raspravlja o njima te ih predstavlja drugima
- prepoznaje i raspravlja o načinima korištenja raznovrsnih izvora informacija
- upotrebljava udžbenik, rječnike te ostale tiskane i digitalne nastavne materijale kako bi pristupio informacijama, raščlanjivao ih, procjenjivao ih te komunicirao o njima
Učenik u z čestu pomoć objašnjava i interpretira informacije prikupljene iz raznovrsnih izvora te procjenjuje informacije pronađene u dotičnim izvorima
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik, 3. godina učenja 105 sati
a. komunikacijska jezična kompetencija 3.razred
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.3.1.
učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove.
- globalno, selektivno i detaljno razumije srednje dug i srednje složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
- uočava složenije poruke u srednje dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje eksplicitne i implicitne namjere sugovornika
- analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
- prepoznaje kronološki slijed događaja
- razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u medijima
- samostalno čita prilagođene književne tekstove
Učenik pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.3.2.
Učenik govori srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
- govori srednje dug i jednostavan tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama
- opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva s više pojedinosti
- iznosi planove za budućnost
- daje upute
- prepoznaje i izriče uzrok i posljedicu
- točno izgovara
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.3.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
- postavlja jednostavna pitanja i odgovara na takva pitanja
- sudjeluje u srednje dugim i jednostavnim vođenim dijalozima
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
- samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.
Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.3.4.
Učenik piše srednje duge i jednostavne govorne tekstove.
- piše srednje dug i jednostavan tekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom
- primjenjuje pravila pisanja poruka
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanom iskazu
- samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
- povezuje rečenice u smisleni niz jednostavnim veznicima
- pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
el contraste entre pretérito indefinido, pretérito imperfecto y pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
imperativo afirmativo
futuro imperfecto
frases condicionales con el presente, el futuro y el imperativo
condicional simple
imperativo negativo
perífrasis verbales (soler + infinitivo, seguir + gerundio)
introducción al presente de subjuntivo
grados del adjetivo: comparativo de igualdad y superlativo
sustantivos acotadores (p.e. pincho de tortilla, pizca de sal, trozo de queso)
posesivos: posibilidad de combinación con determinantes, tónicos
preposiciones y locuciones prepositivas
complemento preposicional
pronombres: relativos; interrogativos; exclamativos, indefinidos
morfología y uso del infinitivo en función sustantiva y perífrasis
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
tražiti uslugu u javnoj ustanovi
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za stupanj (ne)sigurnosti
izraziti dužnost, dopuštenje i mogućnost
pitati, odobriti i odbiti zamolbu
reagirati na iskaz zanimanjem, iznenađenjem, veseljem, žalošću itd.
govoriti o svakodnevnim radnjama
ispričati prošli događaj i opisivati u prošlosti
razlikovati radnju i opis u prošlosti
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
izraziti vrednovanja, isprike, obećanja
nagađati o budućnosti
izražavati vjerojatnost u sadašnjosti
ponuditi, narediti, dati upute, savjetovati, zamoliti, prihvatiti, odbiti
izraziti buduće planove
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture,npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.3.1.
Učenik uočava vrijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura
- izvještava o situacijama iz života mladih i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.
- razmatra različite kulturne pojave te ih uspoređuje s onima u vlastitoj kulturi (razlike u gestikulaciji, simbole itd)
Učenik uz povremenu pomoć komentira medijske materijale o životu mladih i rijednosti vlastite kulture i hispanofonskih kultura.
SŠ (2) ŠJ
B.3.2.
Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim susretima u poznatim situacijama
- sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim ili stvarnim međukulturnim situacijama
- koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama međukulturnog susreta
- uočava da se komunikacija s govornicima španjolskog jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma
Učenik u kratkim jednostavnim poznatim komunikacijskim situacijama ponekad odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima
SŠ (2) ŠJ
B.3.3.
Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i hispanofonskih kultura.
- uočava osnovne hrvatske i hispanofonske kulturne stereotipe
- navodi primjere stereotipa u svojoj i hispanofonskoj kulturi
- uočava i procjenjuje situacije u kojima stereotipi i predrasude ugrožavaju kvalitetne međukulturne odnose
Uz poticaj djelomično primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno obrazovni Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem Odgojno obrazovnih Ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ.
C. samostalnost u ovladavanju jezikom
SŠ (2) ŠJ
C.3.1.
Učenik prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika.
Učenik raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
- raščlanjuje složenije informacije na temeljne sastavnice, prepoznaje i raspravlja o njihovoj organizacijskoj strukturi
- nakon analize pojma sintetizira vlastite zaključke i komunicira o njima na inovativan i strukturiran način
- razlikuje činjenice od nagađanja i pretpostavki
- prepoznaje uzročno-posljedične veze različitih temeljnih i apstraktnih pojmova
- razvija inovativna rješenja raznovrsnih problema te debatira o njima s vršnjacima i nastavnikom
- modificira postojeće strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, govorenja i slušanja na španjolskom jeziku te iskušava nova, individualizirana rješenja
- procjenjuje i modificira vlastiti plan učenja
Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje i razlikuje osnovne od složenijih kognitivnih i metakognitivnih strategija usvajanja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć raščlanjuje i istražuje složenije kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.3.2.
Učenik uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
Učenik istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
- aktivno se uključuje u sve vidove komunikacije s okolinom, zauzima kritički stav prema opisanim, priopćenim stavovima
- raspravlja o širokom rasponu tema uz spremnost na reformulaciju vlastitih stavova i mišljenja
- raščlanjuje postojeće vrijednosne sustave i gradi vlastiti sustav vrijednosti koristeći raznovrsne analitičke postupke
- opojmljuje raznovrsne teme i probleme te ih aktivno argumentira uz spremnost na modifikaciju vlastitih stavova
- putem rasprava s vršnjacima iz vlastite te hispanofonskih kultura gradi pozitivan stav prema usvajanju španjolskog jezika
Učenik uz povremenu pomoć uspoređuje i analizira osnovne i složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
Učenik uz povremenu pomoć istražuje složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.3.3.
Učenik istražuje i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti
- konzultira izvore informacija, raspravlja o njima s kolegama, prepoznaje organizacijske obrasce te skrivene informacije
prepoznavanjem skrivenih poruka u izvorima informacijama gradi kritički stav o informacijama
- uspoređuje prepoznate i analizirane informacije s vlastitim stavovima i mišljenjima te sintetizira zaključke o informacijama i izvorima informacija
- prepoznaje pojam medijske pismenosti te usvaja temeljne strategije analize medijskih poruka
- prezentira vlastite zaključke oblikovane temeljem analize raznovrsnih izvora informacija
Učenik uz povremenu pomoć istražuje izvore i kritički procjenjuje informacijski sadržaj izvora te istražuje i kontrastira prepoznate i inovativne informacije uz gradnju osnova medijske pismenosti
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Španjolski jezik srednja škola, 4. godina učenja 96 sati
A. komunikacijska jezična kompetencija 4. razred
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda
SŠ (2) ŠJ
A.4.1.
Učenik razumije duge i srednje složene tekstove.
- globalno i selektivno razumije dug i srednje složen čitani, slušani i audiovizualni tekst, autentičan i prilagođen
- uočava složenije poruke u dugom i srednje složenom tekstu i prepoznaje osnovne namjere sugovornika
- analizira određene informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom
- prepoznaje kronološki slijed događaja
- razumije sadržaje izgovorene umjerenom brzinom, jasno i razgovjetno
- razumije jednostavne sadržaje u medijima
- samostalno čita prilagođene književne tekstove
Učenik pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova izvršavajući zadatke uz čestu pomoć.
SŠ (2) ŠJ
A.4.2.
Učenik govori srednje duge i srednje složene tekstove.
- govori srednje dug i srednje složen tekst u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu o poznatim temama
- opisuje poznate situacije i odnose, prepričava prošle događaje iz osobnoga iskustva
- iznosi planove za budućnost i argumentira ih
- daje upute
- iznosi srednje duge i uvježbane prezentacije o poznatim temama
- razumljivo izgovora riječi i upotrebljava ispravnu intonaciju
- upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima
- samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
Učenik uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.4.3.
Učenik sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
- postavlja pitanja i odgovara na pitanja, sudjeluje u raspravi o poznatim temama
- sudjeluje u dijalozima i prilagođava interakciju situaciji
- sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije
- samostalno upotrebljava preporučena jezična sredstva u novim neuvježbanim iskazima
Učenik uz čestu pomoć sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.
Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
SŠ (2) ŠJ
A.4.4.
Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove.
- piše srednje dug i srednje složen ekst na poznate teme i opisuje događaje iz osobnoga iskustva u sadašnjem, prošlom i budućem vremenu u skladu s jezičnom normom
- primjenjuje pravila pisanja kratkih i jednostavnih tekstova
- samostalno upotrebljava uvježbana jezična sredstava u novim iskazima
- planira, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavna kohezivna sredstva
- pravilno piše poznate i učestale riječi, relativno točno upotrebljava interpunkcijske znakove
Učenik uz čestu pomoć piše srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnog života, osobnog ili općeg interesa. Stvara nove tekstove služeći se usvojenim jezičnim strukturama, uz povremene greške.
Napomena:
Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred.
Preporučene teme:
osobni identitet; društveni život i međuljudski odnosi; stanovanje; zdravlje; obrazovanje i zanimanje; slobodno vrijeme i zabava; tehnologija i mediji; hrana; putovanja; ekologija; gospodarstvo, znanost, umjetnost i kultura, aktualne društvene teme; blagdani i običaji
Preporučene jezične strukture:
Gramatičke strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodni razred.
Repaso de los tiempos: presente de indicativo; pretérito indefinido; pretérito imperfecto, pretérito perfecto
pretérito pluscuamperfecto
imperativo afirmativo y negativo con pronombres
condicional simple (ampliación)
contraste de presente subjuntivo/indicativo
pr.perfecto de subjuntivo y pr. imperfecto de subjuntivo (usos más frecuentes)
contraste de ser / estar (am pliación )
verbos de cambio (volverse, llegar a ser, hacerse, ponerse, convertirse)
grados del adjetivo: superlativo relativo y absoluto
morfología y uso del participio en función adjetiva y en los tiempos compuestos
oraciones exclamativas y exhortativas, uso más frecuente
uso impersonal de se: se puede, se come, se sirve…
Preporučene jezične komunikacijske funkcije:
postaviti pitanja i odgovoriti na njih
snalaziti se u prostoru i vremenu
izraziti i pitati za mišljenje, prednost izbora, planove, zadovoljstvo, potrebe i želje
objasniti, obrazložiti i izložiti
izraziti i pitati za mogućnost
izraziti poznavanje i stupanj sigurnosti
izraziti osjećaje, želje, prednosti
govoriti o svakodnevnim radnjama
opisivati i uspoređivati predmete i situacije
govoriti o radnjama u nedavnoj i daljnjoj prošlosti u skladu s vremenskim prilozima
opisivati u prošlosti
izraziti slaganje i neslaganje
zatražiti i dati savjet ili preporuku
izraziti pretpostavku o prošlom događaju i budućnost u prošlosti
opisati raspoloženje i dojmove
pitati za odobrenje; prihvatiti, zabraniti
govoriti o nekim posebnostima hispanofonske kulture npr. opisivati aktivnosti za vrijeme blagdana
društvena uporaba jezika
Za metodičke preporuke i aktivnosti vidi 1. razred SŠ
B. međukulturna komunikacijska kompetencija
SŠ (2) ŠJ
B.4.1.
Učenik istražuje sličnosti i razlike između hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva
- istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i hispanofonskog društva
- uspoređuje život mladih, njihovu svakodnevnicu i običaje te školski sustav u zemljama španjolskog govornog područja s onima u vlastitoj zemlji
- uočava razlike između standardnog govora i jezičnih varijeteta
Uz povremenu pomoć izvodi zaključke o utjecaju hrvatske i hispanofonskih kultura na utjecaj pojedinca i društva
SŠ (2) ŠJ
B.4.2.
Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama
- sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima španjolskog jezika
- uočava de je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano
Učenik uz povremenu pomoć koristi primjerene obrasce ponašanja u međukulturnim interakcijama
SŠ (2) ŠJ
B.4.3.
Učenik iskazuje stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora kao i važnosti kulturne raznolikosti.
- uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i ininterakcije u međukulturnom susretu
- analizira stavove i uvjerenja hispanofonske i drugih kultura
- uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam.
- kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj i drugim kulturama
Uz poticaj komentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura i suprotstavlja se predrasudama i kršenju prava na različitost.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno obrazovni Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem Odgojno obrazovnih Ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija i u skladu s dosegnutom razinom komunikacijske kompetencije. Za više preporuka, vidi 1. razred SŠ.
C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
SŠ (2) ŠJ
C.4.1.
Učenik argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
- raščlanjuje i argumentira složene pojmove i teme
- raspravlja o organizacijskoj strukturi kompleksnih pojmova te argumentirano raspravlja o njima
- nakon analize složenih pojmova komunicira o njima na kompleksan i strukturiran način
- osvješćuje važnost kriterija i perspektiva koji se reflektiraju na pojedinu temu ili pojam
- na temelju sastavnica prepoznaje uzorke i pozadinske strukturne principe
- prepoznaje i stvara nova značenja pojmova
- samostalno kategorizira pojmove
- kreativno kombinira, vrednuje i preporuča pojedine strategije usvajanja vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja na španjolskom jeziku
Učenik uz povremenu pomoć argumentira, vrjednuje i preporuča složene kognitivne i metakognitivne strategije usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.4.2. Učenik kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Učenik procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika
- sposoban je za potpuno samostalan rad uz primjenu širokog raspona strategija učenja
- koristi objektivan pristup rješavanju problema
- u aktivnostima prepoznaje vrijednost etičnosti
- djeluje kao aktivan član zajednice uz izgrađen dosljedan sustav vrijednosti
- revidira vlastite stavove te sustav vrijednosti uz preispitivanje vlastitih i tuđih stavova i mišljenja
- sudjelovanjem u raznovrsnim aktivnostima (npr. debate, prezentacije, igranje uloga) gradi pozitivan stav prema usvajanju stranog jezika
Učenik uz povremenu pomoć kombinira i generira složene društveno-afektivne strategije usvajanja jezika.
Učenik uz povremenu pomoć procjenjuje i predviđa učinkovitost složenih društveno-afektivnih strategija usvajanja jezika
SŠ (2) ŠJ
C.4.3.
Učenik prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost
- analizirajući izvore informacija stvara vlastiti sud o eksplicitnim i implicitnim informacijama u izvorima
- sintetizira eksplicitne i implicitne informacije prepoznate u raznim izvorima informacija
- prepoznaje medijske poruke, raspravlja o njima, kreativno dizajnira vlastite medijske proizvode uz raznovrsne implicitne poruke, prosuđuje raznovrsne medijske poruke
- raspravlja i prezentira analizirane medijske proizvode uz zauzimanje kritičkog stava prema medijskim porukama i ostalim izvorima informacija
Učenik uz povremenu pomoć prosuđuje, analizira i sintetizira izvore informacija te funkcionalno gradi medijsku pismenost
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Sadržaji za izgradnju samostalnosti u ovladavanju španjolskim jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na jezične sadržaje pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se integriranim pristupom oslanjajući se na odgojno-obrazovne ishode iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
E. Povezanost kurikuluma španjolskog jezika s odgojnoobrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima
Cilj učenja španjolskog jezika jest poticanje i razvijanje upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina i vrijednosti te razvoj kritičkog i apstraktnoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja. Na taj se način ostvarivanjem obrazovno-odgojnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikuluma španjolskoga jezika uz jezično-komunikacijsku razvijaju i druge temeljne cjeloživotne kompetencije.
Budući da je španjolski istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, njegov je kurikulum prilagodljiv i povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima.
Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji uključuju jezične sadržaje, različite aspekte ljudske postojanja, kulturno nasljeđe te povijest i umjetnost, u odnosu na odgojno-obrazovne ciljeve predmeta povezanost kurikuluma predmeta španjolskoga jezika se prvenstveno ostvaruje s predmetima jezično-komunikacijskog te društveno-humanističkoga i umjetničkoga područja. Sukladno progresiji ishoda u odnosu na pojedine razrede realizira se korelacija i s drugim predmetnim područjima (prirodoslovno, tehničko, informatičko, matematičko te tjelesno i zdravstveno).
Odgojno-obrazovni ishodi predmeta španjolski jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulumima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije). Ostale međupredmetne teme (Održivi razvoj, Zdravlje i Poduzetništvo) ostvaruju se putem sadržaja i tema na španjolskom jeziku.
Na razini nastavnih predmeta, španjolski je jezik blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti te razvoju svjesnosti o jeziku. Nadalje, integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima. U kasnijim se razredima ovakav način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.
Učenjem španjolskog jezika (kao globalnog jezika) otvaraju se vrata ostvarenju međunarodnih kontakata, raznovrsnim projektima na globalnoj razini, te mogućnosti studiranja i rada u velikom broju zemalja u svijetu. Također, promiče se cjeloživotno učenje te višejezičnost i interkulturalnost.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
F. Učenje i poučavanje
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Iskustva učenja i poučavanja
Kao temeljno načelo inherentno suvremenim pristupima poučavanju i učenju ističe se usmjerenost na učenika. Stoga se u obzir uzimaju individualne osobnosti učenika, njihove potrebe i interesi, a istodobno se potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj, čime se učenik osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje. Budući da usvajanje jezika čini dinamičan i aktivan proces, on pruža mogućnost za istraživačko, kreativno, suradničko i inovativno učenje. Učenje i poučavanje španjolskog jezika omogućava konkretnu primjenu naučenih jezičnih elemenata u izvanškolskom okružju. Komunikacijska i funkcionalna uporaba jezika središnje su sastavnice učenja i poučavanja španjolskog jezika.
Učenje i poučavanje španjolskog jezika uvažava različite stilove učenja, sadržava raznolike oblike poučavanja te je usklađeno s uzrastom učenika. Na taj način u nižim razredima naglasak je na slušanju i govorenju, te se učenje i poučavanje temelje na aktivaciji svih osjetila uz igrifikaciju nastavnog procesa. U kasnijim razredima učenje i poučavanje temelje se na kognitivnom pristupu te se gradi viši stupanj samostalnosti učenika. Svim je razredima inherentan naglasak na suradničkom, istraživačkom, kreativnom, inovativnom i iskustvenom učenju te učenju na daljinu. Navedeni oblici učenja usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova te prema njihovoj primjeni u različitim komunikacijskim situacijama, na koji se način učenici osposobljavaju za uspješnu komunikaciju na španjolskom, a istodobno se razvija svijest o odgovornosti za vlastito učenje. Potiče se učenička samostalnost i odgovornost za vlastito učenje, čime se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena koje čine zaokruženu i smislenu cjelinu u svakoj godini učenja.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji planiraju kurikulum usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.
U procesu učenja izuzetno se važnim smatraju motivacija za učenje, osobni interesi učenika te pozitivne emocije i stavovi o španjolskom jeziku i hispanofonskim kulturama. Razumijevanje istaknute uloge španjolskog jezika na globalnoj razini pridonosi razvoju višejezičnosti i višekulturnosti. Povezivanjem učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom i potrebama, učenike se priprema za cjeloživotno učenje.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Uloga učitelja
Uloga nastavnika u poučavanju i učenju španjolskog jezika iznimno je važna, no istodobno vrlo složena i izazovna. Nastavnik je:
- voditelj koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje odabirom primjerenih aktivnosti i vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika. Nastavnik prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika
- mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, a učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja
- medijator koji učenicima olakšava ovladavanje španjolskim jezikom i razumijevanje hispanofonskih kultura posredujući između hrvatskog i španjolskog jezika te kultura.
Sukladno suvremenim smjernicama o poučavanju, nastavnik španjolskog jezika planira, kombinira i prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupom nastavnik potiče učenike na promišljanje ciljeva učenja, svojih mogućnosti i vlastitog učenja te ih usmjerava na primjenu i povezivanje znanja i vještina s drugim nastavnim predmetima i područjima. Strategije poučavanja i pristupi poučavanju tehnike su koje nastavnik odabire kako bi što učinkovitije ostvario odgojno-obrazovne ishode određene kurikulumom.
Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba. Zbog toga nastavnik španjolskog jezika uključuje različite hispanofonske sadržaje u nastavu španjolskog jezika, organizira izvanučioničku nastavu, organizira domaće ili međunarodne projekte koji uključuju komunikaciju s govornicima španjolskog jezika ili na španjolskom jeziku, ugošćuje izvorne govornike španjolskog jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim učenicima španjolskoga diljem Europe i svijeta. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima španjolskog jezika različitoga kulturnog porijekla.
Nastavnik španjolskog jezika stručnjak je koji raspolaže visokom jezičnom i komunikacijskom kompetencijom u španjolskom jeziku, metodički je stručan, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.
Profesionalnost nastavnika uključuje i odgovornost prema učenicima, školi i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa. Nastavnik promišlja o vlastitim postupcima, metodama i rezultatima te ih kontinuirano prilagođava, a detaljno je upućen u cjelokupnu vertikalu učenja španjolskog jezika kako bi ostvario postupnu tranziciju na prijelazu razreda i razreda.
Autonomija učitelja podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikuluma što, između ostalog, znači da učitelj samostalno odabire način poučavanja i materijale za poučavanje te određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pri tome treba voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu pa čak i o dobu dana kada učenici imaju određeni nastavni predmet. Svi ti čimbenici i kombinacije stvaraju specifične kontekste; niti dva paralelna razreda u jednoj školi nisu jednaka te stoga nije moguće propisati uniformni pristup za sve različite kontekste u kojima se poučava španjolsi jezik.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Okružje za učenje
Uloga okružja u kojem se odvija nastavni proces od iznimno je velike važnosti. Poučavanje i učenje španjolskog jezika odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojem se omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje zajedništvo i međusobno poštovanje, a štiti se fizičko i psihičko zdravlje svih dionika nastavnoga procesa. Učenik usvaja znanja, razvija vještine, stavove i vrijednosti, komunicira i surađuje s kolegama, prati svoje učenje te daje i prima povratne informacije koristeći se njima za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvu se okružju razvija humanost, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje se važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost. Navedene se odrednice kvalitetnog nastavnog okružja odnose kako na stvarno okružje, tako i na ono digitalno.
Nastavnik osigurava uvjete rada u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja španjolskim jezikom. Nadalje, nastavnik nastoji potaknuti učenike na ostvarivanje jezičnog i međukulturnog kontakta s drugim govornicima španjolskog jezika. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku španjolskog jezika.
Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u međusobnom odnosu između učenika, te u odnosu između učenika i učitelja, gdje se zajednički dogovaraju pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Materijali i izvori
Zadaća je nastavnika da odabire, prilagođava i izrađuje nastavne materijale te se koristi nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Pritom nastavnik vodi računa o jezičnom, afektivnom i kognitivnom stupnju razvoja te interesima i potrebama učenika.
To uključuje odobrene materijale za učenje španjolskog jezika te materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta španjolski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta te se na taj način potiče multidisciplinarnost.
Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava učitelj se koristi prilagođenim i autentičnim materijalima, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.
Nastavni materijali biraju se na način da zastupaju raznovrsne tematske cjeline, a učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Španjolski se jezik u hrvatskom obrazovnom sustavu uči od prvog razreda osnovne, ili od 4. razreda osnovne škole, te u bilo kojem trajanju tijekom srednje škole (od jedne do četiri godina) i to kao početnici ili nastavljači, ovisno o vrsti programa. Ističe se važnost što ranijeg početka učenja španjolskog jezika kako bi se optimizirao kritički period učenja te kako bi učenici što ranije postavili čvrste temelje za daljnje usvajanje jezika.
Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena čine integriranu cjelinu te im nastavnik posvećuje jednaku pozornost, dok se razlika ostvaruje u odnosu na samu realizaciju: ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno, a ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom integrirano tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda učitelj posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli optimalnu razinu ostvarenosti u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima.
Osim važnosti formalnoga obrazovanja, učitelj upozorava i na važnost i potrebu neformalnoga, izvanučioničkog učenja kao sastavnoga dijela cjeloživotnoga učenja.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Grupiranje učenika
Jedan od preduvjeta za kvalitetnu nastavu španjolskog jezika jest nastava u skupinama učenika približno sličnih razvojnih osobina i podjednake razine vladanja španjolskim jezikom. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja te se formiraju grupe u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u osnovnim i srednjim školama (a što je definirano školskim kurikulima), vodi se računa o prethodnom pohađanju nastave španjolskog jezika, razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
U sklopu kurikuluma nastavnoga predmeta Španjolski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
U predmetu Španjolski jezik vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te na vještine međukulturnoga ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.
Elementi vrednovanja jesu sljedeće jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Elementi vrednovanja razlikuju se u pojedinim razredima jer ovise o razvojnoj dobi učenika. U prvome i drugome razredu osnovne škole ocjenjuje se ostvarenost ishoda u govorenju i slušanju, a od trećega razreda nadalje i u čitanju i pisanju. Učenička se izvedba procjenjuje na temelju kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Iako se u tekstu kurikuluma nalazi opis razine »dobar«, detaljan opis svih četiriju razina (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna) nalazi se u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikuluma. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.
Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje učiteljevo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja učenici koriste portfolijem, autobiografijom međukulturnih susreta, dnevnikom učenja, rubrikama za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i sl. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje, što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao i vrednovanje za učenje, i ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.
Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom predmeta Španjolski jezik tijekom školske godine ili na njezinu kraju, ali i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje su detaljnije opisane u metodičkim priručnicima predmetnoga kurikuluma. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijem, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te o sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni učitelju, učeniku i roditelju.
Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Pri određivanju zaključne ocjene učitelj uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. U prvome i drugome razredu ostvarenost ishoda iz triju domena ima podjednak udio u zaključnoj procjeni, a od trećega razreda nadalje daje se veća težina ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnoga ophođenja te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu te se u prvome polugodištu prvoga razreda navodi u opisnome praćenju. Tijekom učenja i poučavanja španjolskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnome praćenju. Kao numerički pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna se ocjena izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).
Komentirate u ime: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva