I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama  Zakona o sustavu civilne zaštite sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10.- pročišćeni tekst i 5/14.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE  TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Nacionalnim programom reformi 2018. godine, a u skladu s Akcijskim planom provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. iz prosinca 2016., utvrđena su tri reformska prioriteta i to: 1. Izgradnja učinkovite javne uprave, 2. Depolitizacija i učinkovito upravljanje ljudskim resursima u javnome sektoru i 3. Informatizacija javnih usluga.

S ciljem ispunjenja prvog reformskog prioriteta predloženo je smanjenje broja agencija, odnosno racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa (mjera 1.3 iz Akcijskog plana). Prijedlog se sastoji u tome da se prvo provede racionalizacija javnih osoba agencijskog tipa na način da se ukine, spoji ili pripoji središnjim državnim tijelima dio agencija, a zatim normativno urede javne agencije kao pravni oblici. Naime, agencije koje obavljaju poslove koje mogu obavljati i središnja tijela državne uprave, imaju ustrojene posebne jedinice koje obavljaju opće poslove čime se nepotrebno stvaraju troškovi te pa bi daleko manji trošak bio ustrojavanje još jedne jedinice (odjela, službe, sektora ili čak uprave) unutar središnjeg tijela državne uprave nego funkcioniranje agencije kao zasebne pravne osobe.

Nadalje, gledajući s aspekta funkcionalnosti i transparentnosti za krajnje korisnike je prihvatljivije da postoji jedno tijelo s jasnim i širokim ovlastima, nego veliki broj pravnih osoba čije nadležnosti nisu jasno razgraničene.

Slijedom navedenog, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. godine, donijela Zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastim, KLASA: 022-03/18-07/355, URBROJ: 50301-25/06-18-02 od 2. kolovoza 2018. godine, kojim je prihvatila Prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Sukladno navedenom Zaključku, Ministarstvo unutarnjih poslova preuzima poslove Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

III.  OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE OVOGA ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno članku 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, s obzirom da je rok za provedbu svih aktivnosti radi smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, utvrđen Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, 1. siječnja 2019. godine.

V.  TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O  S OBRAZLOŽENJEM

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA

ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠITE

Članak 1.

U Zakonu o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, br. 82/15.) u članku 8. podstavak 2. mijenja se i glasi:

„- Ministarstvo unutarnjih poslova, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)“.

Članak 2.

U članku 10. stavku 1. riječi: „čelnika Državne uprave“ zamjenjuju se riječima: „ministra unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar)“.

Članak 3.

U članku 11. stavku 1. i 2. riječi: „čelnika Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministra“.

U stavku 3. i 4. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

Članak 4.

U članku 12. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

„Ministarstvo je nadležno za sljedeće poslove:“.

Članak 5.

U članku 13. stavku 1. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“, a riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

U stavku 2. riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“.

Članak 6.

U članku 14. stavku 1. podstavku 5. riječi: „Državnoj upravi“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvu“.

U podstavku 6. riječi: „Državnoj upravi, na njezin zahtjev“ zamjenjuju se riječima: „na zahtjev Ministarstva“.

U podstavku 7. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 7.

U članku 15. stavku 1. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

U stavku 2. riječi: „i policija“ brišu se, a riječi: „Državnom upravom“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvom“.

Članak 8.

U članku 17. stavku 5. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

U stavku 6. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

Članak 9.

U članku 18. stavku 6. riječi: „Državnoj upravi“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvu“.

Članak 10.

U članku 19. stavku 1. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

Članak 11.

U članku 20. stavku 2. riječi: „Državnoj upravi“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvu“.

Članak 12.

U članku 21. stavku 4. riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“.

U stavku 5. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

Članak 13.

U članku 22. stavku 1. riječi: „čelnika Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministra“.

U stavku 2. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

U stavku 4. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

Članak 14.

U članku 23. stavku 3. riječi: „rukovodeći službenik područnog ureda Državne uprave“ zamjenjuju se riječima: „rukovodeći službenik područne ustrojstvene jedinice Ministarstva“.

Članak 15.

U članku 24. stavku 3. riječi: „predstavnik područnog ureda Državne uprave“ zamjenjuju se riječima: „predstavnik područne ustrojstvene jedinice Ministarstva“.

Članak 16.

U članku 25. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“, a riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

Članak 17.

U članku 32. stavku 4. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

Članak 18.

U članku 33. stavku 2. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

U stavku 3. riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“.

Članak 19.

U članku 36. stavku 3. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

U stavku 4. riječi: „Državnoj upravi“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvu“.

Članak 20.

U članku 38. stavku 4. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 21.

U članku 39. stavku 2. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 22.

U članku 40. stavku 1. i 2. riječi: „Državnoj upravi“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvu“.

Članak 23.

U članku 41. stavku 4. riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“.

Članak 24.

U članku 42. u uvodnoj rečenici riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“.

Članak 25.

U članku 45. stavku 5. riječi: „čelnika Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministra“.

Članak 26.

U članku 46. stavku 2. riječi: „čelnika Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministra“.

Članak 27.

U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi:

„Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, zaštite okoliša i graditeljstva, pravilnikom će propisati nositelje, sadržaj i postupke izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te način informiranja javnosti o postupku njihova donošenja.“.

U stavku 3. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

„Ministar donosi:“.

Članak 28.

U članku 50. stavku 2. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

U stavku 3. riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“.

Članak 29.

U članku 51. stavku 2. podstavku 1. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

U podstavku 2. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

Članak 30.

U članku 52. stavku 5. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

Članak 31.

U članku 53. stavku 1. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 32.

U članku 54. stavku 1. i 2. riječi: „čelnika Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministra“.

Članak 33.

U članku 55. stavku 1., 2., 3. i 4. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 34.

U članku 56. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 35.

U članku 57. stavku 1. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 36.

U članku 60. stavku 3. riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“.

Članak 37.

U članku 61. stavku 1. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

U stavku 2. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

Članak 38.

U članku 62. stavku 2. riječi: „Državnoj upravi“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvu“.

U stavku 3. u uvodnoj rečenici, riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

U stavku 4. u uvodnoj rečenici, riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“, a u podstavku 3. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 39.

U članku 63. stavku 3. riječi: „čelnika Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministra“.

U stavku 4. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“, a riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

U stavku 6. riječi: „čelnika Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministra“.

Članak 40.

U članku 66. stavku 1. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

U stavku 2. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

U stavku 3. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

U stavku 4. riječi: „čelnika Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministra“.

U stavku 5. i 6. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

Članak 41.

U članku 67. stavku 1. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

Članak 42.

U članku 69.  stavku 1. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

U stavku 2. riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“.

Članak 43.

U članku 74. stavku 5. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

Članak 44.

U članku 75. stavku 2. riječi: „Državna uprava“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

U stavku 5. riječi: „Državna uprava dužna je“ zamjenjuju se riječima: „Ministarstvo je dužno“.

Članak 45.

U članku 76. stavku 1. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

U stavku 2. riječi: „i drugi inspektori Državne uprave (u daljnjem tekstu: inspektori) u sjedištu Državne uprave i izvan sjedišta u područnim jedinicama“ zamjenjuju se riječima: „i drugi inspektori Ministarstva u sjedištu Ministarstva i područnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva“.

U stavku 3. riječi: „područnoj jedinici“ zamjenjuju se riječima: „područnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva“, a riječi: „druge područne jedinice“ riječima: „druge područne ustrojstvene jedinice Ministarstva“.

Članak 46.

U članku 77. stavku 2. riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“, a riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 47.

U članku 78. stavku 2. i 3. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 48.

U članku 84. stavku 2. riječi: „Čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministar“.

Članak 49.

U članku 85. riječi: „čelnik Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „ministar“.

Članak 50.

U članku 88. stavku 1. podstavku 5. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 51.

U članku 89. stavku 1. podstavku 1. riječi: „Državnoj upravi“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvu“.

Članak 52.

U članku 90. podstavku 2. riječi: „Državne uprave“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstva“.

Članak 53.

Članak 94. mijenja se i glasi:

„(1) U slučaju pripravnosti zbog mogućeg nastupanja katastrofa ili u slučaju proglašenja katastrofe ministar je ovlašten poduzimati mjere i aktivnosti i organizirati drugačiji raspored rada,  radnog vremena i mjesta rada državnih službenika i namještenika u ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za poslove civilne zaštite.

(2) U slučaju velike nesreće i katastrofe na državne službenike i namještenike ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležne za poslove civilne zaštite ne primjenjuju se odredbe općih propisa o radu o ograničenju prekovremenog rada.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“, br. 82/15) ostaju na snazi i uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.

Članak 55.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine.

OBRAZLOŽENJE

Člancima 1. – 53. predloženih izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite učinjene su samo nužne (funkcionalne) izmjene radi provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima od 2. kolovoza 2018. godine, prema kojem se Državna uprava za zaštitu i spašavanje pripaja Ministarstvu unutarnjih poslova.

Rok za provedbu navedenog Zaključka je 1. siječnja 2019. godine, stoga se sada predlažu samo izmjene koje se odnose na promjenu nadležnosti tijela te nadležnosti za donošenje podzakonskih propisa.

Člankom 54. propisuje se daljnja primjena propisa koji su doneseni na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite te obveza i rok za njihovo usklađivanje s odredbama ovoga Zakona.

Člankom 55. predlaže se propisati stupanje na snagu ovoga Zakona.

VI. TEKST  ODREDABA  VAŽEĆEG  ZAKONA  KOJE  SE  MIJENJAJU  ILI     DOPUNJUJU

Članak 8.

Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeći sudionici:

– Vlada Republike Hrvatske

– središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Državna uprava)

– tijela državne uprave i druga državna tijela

– Oružane snage Republike Hrvatske i policija

– jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 10.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi:

– Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku

– Strategiju smanjenja rizika od katastrofa

– Strategiju razvoja sustava civilne zaštite

– Državni plan djelovanja civilne zaštite.

(2) Državni plan djelovanja civilne zaštite usklađuje se s Planom obrane Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica ratnog razaranja.

Članak 11.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, kada je Republika Hrvatska pogođena katastrofom, donosi odluku o traženju i primanju međunarodne pomoći te odluku o pružanju pomoći drugim državama kada su one pogođene katastrofom.

(2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi odluku o visini međunarodne pomoći Republike Hrvatske drugim državama pogođenima katastrofom.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako stanje u drugoj državi ne trpi odgodu pružanja žurne pomoći, odluku o pružanju međunarodne pomoći drugoj državi koja je pogođena katastrofom može donijeti čelnik Državne uprave sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o visini međunarodne pomoći Republike Hrvatske drugim državama pogođenima katastrofom.

(4) Čelnik Državne uprave dužan je Vladi Republike Hrvatske podnijeti izvješće o pruženoj međunarodnoj pomoći iz stavka 3. ovoga članka u roku od osam dana od dana upućivanja međunarodne pomoći.

Članak 12.

Državna uprava nadležna je za sljedeće poslove:

– koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj

– obavlja poslove analize, obrade i dostave informacija i podataka o svim vrstama opasnosti i mogućim posljedicama velikih nesreća i katastrofa

– uspostavlja i upravlja jedinstvenim sustavom uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj i provodi uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva

– daje suglasnost pravnim osobama na projekte sustava za uzbunjivanje

– putem jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (u daljnjem tekstu: broj 112) prima sve vrste žurnih poziva, prosljeđuje informacije nadležnim službama, komunikacijski koordinira njihovo međusobno djelovanje i objedinjuje povratne informacije o provedenim aktivnostima

– izrađuje i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na donošenje propise i planske dokumente za provedbu ovog Zakona

– aktivira operativne snage sustava civilne zaštite i koordinira njihovo djelovanje

– predlaže i provodi međunarodne ugovore iz područja civilne zaštite

– razmjenjuje informacije i podatke s drugim državama, međunarodnim organizacijama i regionalnim inicijativama

– u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske i drugih država te međunarodnih organizacija provodi primanje, pružanje ili tranzit žurne humanitarne pomoći

– priprema i provodi međunarodne konferencije, seminare, tečajeve, radionice, vježbe i projekte iz područja civilne zaštite

– provodi osposobljavanje pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih sudionika u sustavu civilne zaštite

– utvrđuje stručne, materijalno-tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati javne ustanove i druge pravne osobe za izvođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja u sustavu civilne zaštite

– daje i oduzima suglasnost javnim ustanovama i pravnim osobama za provođenje osposobljavanja u sustavu civilne zaštite

– provodi osposobljavanje instruktora/vježbatelja koji mogu sudjelovati u provođenju obrazovanja u sustavu civilne zaštite

– ispituje opremu i sredstva za civilnu zaštitu i podnosi prijedlog za donošenje hrvatskih normi u tom području

– daje i oduzima suglasnost pravnim osobama za obavljanje djelatnosti u području ispitivanja tehničke ispravnosti opreme i sredstava za civilnu zaštitu

– objedinjava i vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama sustava civilne zaštite, materijalnim sredstvima i opremi te spremnosti za operativno djelovanje

– donosi odluku o izradi vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari koji donosi jedinica područne (regionalne) samouprave

– daje suglasnost jedinicama područne (regionalne) samouprave na metodologiju izrade procjene rizika i vanjske planove zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari

– daje suglasnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na planirane mjere zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja i usklađenost s procjenama rizika

– daje suglasnost pravnim osobama (ovlaštenicima) za obavljanje stručnih poslova za izradu planskih dokumenata u području civilne zaštite i vodi očevidnik o izdanim suglasnostima

– daje suglasnost na odluke izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite

– sudjeluje u predlaganju bilance državnih robnih zaliha

– nositelj je izrade Strategije smanjenja rizika od katastrofa

– dostavlja Vladi Republike Hrvatske objedinjeni prijedlog središnjih tijela državne uprave, znanstvenih institucija, ustanova i javnih poduzeća te udruga za imenovanje zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske

– koordinira rad središnjih i drugih tijela državne uprave pri izradi Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku

– provodi upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i drugih posebnih propisa

– obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonom.

Članak 13.

(1) Za obavljanje poslova iz djelokruga Državne uprave čelnik Državne uprave donosi odluke, naredbe, smjernice, upute, komunikacijske standardne operativne postupke i protokole.

(2) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o popisu tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite (vozila, uređaji, alati i sredstva) koji se moraju ispitivati, postupku ispitivanja, sadržaju, obliku i načinu izdavanja isprava o ispravnosti tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite te uvjetima pod kojima ispitivanje može obavljati ovlaštena pravna osoba.

Članak 14.

(1) Tijela državne uprave i druga državna tijela dužna su u okviru svog djelokruga radi učinkovitog funkcioniranja sustava civilne zaštite izvršavati sljedeće zadaće:

– davati obavijesti ranog upozoravanja te neposredne opasnosti za nastanak izvanrednog događaja i upute stanovništvu o postupanju u velikim nesrećama i katastrofama

– izraditi dijelove planskih dokumenata civilne zaštite u području iz njihova djelokruga

– provoditi mjere pripravnosti iz njihova djelokruga radi učinkovitog reagiranja u katastrofama, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja

– odrediti pravne osobe koje su od posebnog interesa za sustav civilne zaštite

– izraditi i dostaviti Državnoj upravi procjenu rizika iz svog djelokruga

– dostaviti Državnoj upravi, na njezin zahtjev, podatke bitne za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša

– u slučaju velike nesreće i katastrofe, na zahtjev Vlade Republike Hrvatske ili Državne uprave, vlastitim snagama provesti mjere i aktivnosti civilne zaštite iz svojeg djelokruga.

(2) Tijela državne uprave i druga državna tijela osnivaju krizni stožer za obavljanje poslova iz njihova djelokruga sukladno posebnim propisima, koji se može aktivirati za potrebe djelovanja sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi.

Članak 15.

(1) Kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, a sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni, na prijedlog Državne uprave, u skladu s posebnim propisima, aktiviraju se Oružane snage Republike Hrvatske i policija.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Oružane snage Republike Hrvatske i policija koordiniraju svoje djelovanje s Državnom upravom.

Članak 17.

(1) Predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršava sljedeće zadaće:

– u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine

– donosi procjenu rizika od velikih nesreća

– donosi odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite

– donosi odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite

– osigurava financijska sredstva za izvršavanje odluka o financiranju aktivnosti civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi prema načelu solidarnosti.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika te temeljem njihove veličine i drugih kriterija uređenih odredbama pravilnika iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, nisu u obvezi izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izvršava sljedeće zadaće:

– donosi plan djelovanja civilne zaštite

– donosi plan vježbi civilne zaštite

– priprema i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite

– kod donošenja godišnjeg plana nabave u plan uključuje materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite

– donosi odluke iz svog samoupravnog djelokruga radi osiguravanja materijalnih, financijskih i drugih uvjeta za financiranje i opremanje operativnih snaga sustava civilne zaštite

– odgovorno je za osnivanje, razvoj i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite

– izrađuje i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća i redovito ažurira procjenu rizika i plan djelovanja civilne zaštite

– osigurava uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša

– osigurava uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika

– osigurava uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite

– uspostavlja vođenje evidencije stradalih osoba u velikim nesrećama i katastrofama.

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite.

(5) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, pored poslova navedenih u stavku 3. ovog članka, donosi vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari, u roku od godine dana od dana primitka odluke Državne uprave o obvezi izrade vanjskog plana za postrojenje ili industrijsku zonu.

(6) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su se osposobiti za obavljanje poslova civilne zaštite u roku od šest mjeseci od stupanja na dužnost, prema programu osposobljavanja koji provodi Državna uprava.

Članak 18.

(1) Dvije ili više jedinica lokalne samouprave koje su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu i koje pripadaju istom geografskom području i dijele zajedničke rizike (na otoku i sl.) mogu zajednički organizirati obavljanje poslova civilne zaštite iz svoga samoupravnog djelokruga sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka jedinice lokalne samouprave mogu:

– osnovati zajedničko tijelo te upravni odjel, službu ili zajednički organizirati njihovo obavljanje u skladu s odredbama ovoga Zakona

– izraditi zajednički plan djelovanja civilne zaštite koji potvrđuju izvršna tijela jedinica lokalne samouprave koje zajednički obavljaju poslove civilne zaštite

– osnovati zajedničke postrojbe civilne zaštite.

(3) Jedinice lokalne samouprave međusobne odnose u zajedničkom organiziranju obavljanja poslova civilne zaštite iz svog samoupravnog djelokruga uređuju posebnim sporazumom u skladu sa zakonom, statutima i drugim općim aktima.

(4) Na temelju odluke predstavničkih tijela o osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog tijela, odjela, službe ili drugog načina zajedničkog organiziranja poslova civilne zaštite izvršna tijela jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum.

(5) Sporazumom iz stavka 4. ovog članka uređuje se financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika i druga pitanja od važnosti za to tijelo.

(6) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave dužna su sporazum iz stavka 4. ovoga članka dostaviti Državnoj upravi.

(7) Jedinice lokalne samouprave koje osnivaju zajedničko tijelo, upravni odjel, službu ili na drugi način zajednički organiziraju obavljanje poslova civilne zaštite iz njihova samoupravnog djelokruga dužne su izraditi svoju procjenu rizika i osnovati svoj stožer civilne zašite.

Članak 19.

(1) Jedinice lokalne samouprave popunjavaju postrojbe i raspoređuju povjerenike i zamjenike povjerenika civilne zaštite, a jedinice područne (regionalne) samouprave popunjavaju postrojbe civilne zaštite, sukladno odredbama pravilnika koji donosi čelnik Državne uprave.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivač postrojbi civilne zaštite, obavlja pozivanje obveznika civilne zaštite radi mobilizacije, utvrđivanja dužnosti i usklađivanja podataka u sustavu civilne zaštite, zaduživanja osobne opreme, provedbe smotre te upućivanja na osposobljavanje i vježbe.

(3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati uvjete za osposobljavanje raspoređenih obveznika snaga civilne zaštite (pripadnika postrojbi civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika) sukladno odredbama ovog Zakona.

Članak 20.

(1) Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite:

a) stožeri civilne zaštite

b) operativne snage vatrogastva

c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa

d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja

e) udruge

f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite

g) koordinatori na lokaciji

h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite.

(2) Tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i operativne snage sustava civilne zaštite dužna su voditi i ažurirati bazu podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima svojih operativnih snaga te navedene podatke jednom godišnje, najkasnije do ožujka sljedeće godine, dostaviti Državnoj upravi.

Članak 21.

(1) Stožer civilne zaštite osniva se na državnoj razini, razini područne (regionalne) i razini lokalne samouprave.

(2) Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

(3) Stožer civilne zaštite obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

(4) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite.

(5) Način rada stožera civilne zaštite uređuje se poslovnikom koji donosi čelnik Državne uprave za Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske ili izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za stožer koji osniva.

Članak 22.

(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave osniva i imenuje rješenjem Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske koji se sastoji od rukovodećih osoba iz središnjih tijela državne uprave, operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite Republike Hrvatske.

(2) Načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske je čelnik Državne uprave i rukovodi radom Stožera.

(3) Kada se proglasi katastrofa, rukovođenje radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske preuzima predsjednik Vlade Republike Hrvatske ili, po ovlaštenju predsjednika Vlade Republike Hrvatske, član Vlade ili načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

(4) Državna uprava obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Članak 23.

(1) Izvršno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite i imenuje načelnika, zamjenika načelnika i članove stožera od predstavnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravnih tijela jedinice i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite jedinice područne (regionalne) samouprave.

(2) Radom stožera civilne zaštite jedinice područne (regionalne) samouprave rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi velika nesreća, rukovođenje preuzima izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.

(3) Članovi stožera jedinice područne (regionalne) samouprave su imenovani članovi iz stavka 1. ovoga članka, po prijedlogu tih službi, od kojih se dio članova imenuje po dužnosti, i to: rukovodeći službenici službi koje se civilnom zaštitom bave kao redovitom djelatnošću, djelatnici temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite, rukovodeći službenik područnog ureda Državne uprave, policijske uprave te zdravstvenih ustanova.

(4) Jedinica područne (regionalne) samouprave obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad stožera civilne zaštite.

Članak 24.

(1) Izvršno tijela jedinice lokalne samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite i imenuje načelnika, zamjenika načelnika i članove stožera od predstavnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravnih tijela jedinice lokalne samouprave i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite jedinice lokalne samouprave.

(2) Radom stožera civilne zaštite jedinice lokalne samouprave rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi velika nesreća rukovođenje preuzima izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.

(3) Članovi stožera jedinice lokalne samouprave su imenovani članovi iz stavka 1. ovoga članka, po prijedlogu tih službi, od kojih se dio članova imenuje po dužnosti, i to: predstavnici službi koje se civilnom zaštitom bave kao redovitom djelatnošću, djelatnici temeljnih operativnih snaga civilne zaštite, predstavnik područnog ureda Državne uprave, policijske postaje te predstavnik zdravstvenih ustanova.

(4) Jedinica lokalne samouprave obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad stožera civilne zaštite.

Članak 25.

Članovi stožera civilne zaštite dužni su završiti osposobljavanje koje provodi Državna uprava prema Programu osposobljavanja članova stožera civilne zaštite koji donosi čelnik Državne uprave, u roku od godinu dana od imenovanja u stožer civilne zaštite.

Članak 32.

(1) Udruge koje su nositelji pojedinih mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite određuju se i navode u planovima djelovanja civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava.

(2) Operativni članovi udruga ne mogu se istodobno raspoređivati u više operativnih snaga sustava civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava.

(3) Udruge imaju pravo na naknadu stvarnih troškova za sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na teret proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državnog proračuna Republike Hrvatske, ovisno na čiji su zahtjev sudjelovali u aktivnostima civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

(4) Državna uprava i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave međusobne odnose s udrugama reguliraju sporazumima kojima se utvrđuju zadaće udruga u sustavu civilne zaštite, uvjeti pod kojim se udruge uključuju u aktivnosti sustava civilne zaštite te financijska sredstva (donacije) namijenjena jačanju sposobnosti udruga za provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

(5) Radi osposobljavanja za sudjelovanje u sustavu civilne zaštite udruge samostalno provode osposobljavanje svojih članova i sudjeluju u osposobljavanju i vježbama s drugim operativnim snagama sustava civilne zaštite na svim razinama.

Članak 33.

(1) Za sudjelovanje u mjerama i aktivnostima u sustavu civilne zaštite, sukladno procjeni rizika, mogu se osnovati sljedeće postrojbe civilne zaštite:

– postrojbe civilne zaštite opće namjene osnivaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave najniže razine spremnosti namijenjene obavljanju jednostavnih zadaća u velikim nesrećama na području njihove nadležnosti

– specijalističke postrojbe civilne zaštite osnivaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje specifičnih specijalističkih zadaća po svakoj pojedinoj mjeri civilne zaštite

– državna intervencijska postrojba civilne zaštite osniva se kao operativna snaga za djelovanje na području Republike Hrvatske i u međunarodnim aktivnostima, a sastoji se od profesionalnog i pričuvnog dijela.

(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite iz stavka 1. ovog članka, a materijalni i osobni ustroj postrojbi civilne zaštite propisat će pravilnikom koji donosi čelnik Državne uprave.

(3) Čelnik Državne uprave donosi:

– pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite

– pravilnik o kriterijima zdravstvenih sposobnosti koje moraju ispunjavati pripadnici postrojbi civilne zaštite te kriterijima za raspoređivanje i uvjetima za imenovanje povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika

– pravilnik o vrstama i načinu provođenja vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Članak 36.

(1) U slučaju prijetnje, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa pravne osobe, osobito pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe koje su odlukom nadležnog središnjeg tijela državne uprave određene kao operativne snage sustava civilne zaštite od posebnog interesa na državnoj razini te pravne osobe koje su odlukama izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određene od interesa za sustav civilne zaštite, dužne su u operativnim planovima izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sukladno odredbama ovog Zakona, posebnih propisa i njihovih općih akata.

(2) Pravne osobe posebno važne za obranu mogu biti određene za pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite i koristiti se u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama na temelju odluke nadležnog središnjeg tijela državne uprave.

(3) Pravne osobe koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari dužne su izraditi procjene rizika i operativne planove sukladno metodologiji koju donosi čelnik Državne uprave.

(4) Pravna osoba dužna je Državnoj upravi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade dostavljati podatke potrebne za izradu procjene rizika, plana djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreće koja uključuje opasne tvari.

(5) Pravna osoba koja u području svoje nadležnosti utvrdi prijetnju za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i/ili katastrofe dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležni centar 112.

(6) Pravna osoba dužna je odazvati se zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske te sudjelovati s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

(7) Stvarno nastali troškovi djelovanja pravnih osoba u situacijama iz stavka 6. ovog članka podmiruju se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna Republike Hrvatske.

Članak 38.

(1) Pravne osobe – operateri dužni su uspostaviti i održavati sustav uzbunjivanja u perimetru stvarnih rizika za građane, i to:

– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalna i kulturna dobra i okoliš, a koje koriste velike količine opasnih tvari propisane posebnim propisima na području zaštite okoliša te su dužne izrađivati izvješća o sigurnosti

– pravne osobe koje su vlasnici ili upravljaju akumulacijama vode i vodnim kanalima za proizvodnju električne energije i opskrbu vodom

– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a posluju unutar industrijske zone koja je prema aktima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša ugrožena domino-efektom.

(2) Više pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka koje obavljaju djelatnost na istom području mogu sporazumno uspostaviti i održavati zajednički sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje građana u svojoj okolini.

(3) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su uspostaviti upravljanje i nadzor nad sirenama svog sustava za uzbunjivanje iz operativnog središta pravne osobe i iz nadležnog centra 112 te snositi troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112.

(4) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su na idejni projekt sustava za uzbunjivanje prije instaliranja vlastitog sustava za uzbunjivanje ishoditi suglasnost Državne uprave.

Članak 39.

(1) Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi, proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

(2) Vlasnici građevina dužni su, bez naknade, na zahtjev Državne uprave dopustiti postavljanje uređaja za uzbunjivanje građana i korištenje električne energije.

Članak 40.

(1) Obveze pravnih osoba – operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga u vezi s omogućavanjem poziva na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 te druge obveze operatora prema Državnoj upravi propisane su posebnim zakonom.

(2) Pravne osobe u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Republike Hrvatske koje imaju uspostavljen vlastiti komunikacijski sustav dužne su u slučaju velikih nesreća i katastrofa bez naknade omogućiti njegovo korištenje Državnoj upravi.

Članak 41.

(1) Pravne osobe – operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga dužni su na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama istaknuti obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.

(2) Obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovi za uzbunjivanje moraju biti istaknuti na vidljivom mjestu u svim javnim ustanovama i stambenim zgradama.

(3) Pravne osobe iz članka 38. stavka 1. ovog Zakona i pravne osobe nadležne za infrastrukturu i objekte na području povećanog rizika od nastanka izvanredne situacije (autoceste, parkovi prirode, nacionalni parkovi, dječja igrališta, marine i sl.) dužne su na vidljivom mjestu istaknuti obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.

(4) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o izgledu, načinu i mjestu isticanja obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.

Članak 42.

Čelnik Državne uprave donosi:

− pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva

− pravilnik o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva

− pravilnik o načinu rada u aktivnostima radijske komunikacije za potrebe djelovanja sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama, uz suglasnost nadležne regulatorne agencije.

Članak 45.

(1) Građanin postaje obveznik civilne zaštite utvrđivanjem rasporeda na određenu dužnost u postrojbi civilne zaštite.

(2) Obveznik civilne zaštite ima obvezu odazvati se na poziv nadležnog tijela radi rješavanja statusa u sustavu civilne zaštite, sudjelovanja u programima osposobljavanja i vježbama te sudjelovanja u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama od dana mobilizacije do primitka zapovijedi o demobilizaciji.

(3) U slučaju spriječenosti, obveznik civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka dužan je opravdati svoj izostanak u roku od 24 sata od primitka poziva.

(4) Obveznik civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće, putnih troškova, osiguranje, dnevnicu i druge naknade, sukladno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovu provedbu.

(5) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi uredbu o načinu i uvjetima za ostvarivanje materijalnih prava mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima u sustavu civilne zaštite.

Članak 46.

(1) Mjere civilne zaštite su jednokratni postupci i zadaće koje provode svi sudionici u sustavu civilne zaštite na svim razinama radi spašavanja života i zdravlja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, i to: uzbunjivanje i obavješćivanje, evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje, spašavanje, prva pomoć, KBRN zaštita, asanacija (humana, animalna, asanacija terena), zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla te zaštita bilja i namirnica biljnog porijekla.

(2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi uredbu o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje.

Članak 49.

(1) Planske aktivnosti u sustavu civilne zaštite uređuju se dokumentima kojima se definiraju mjere smanjenja rizika od katastrofa, utvrđuje procjena rizika, planiranje, pripravnost za reagiranje i reagiranje sustava civilne zaštite te provedba mjera civilne zaštite.

(2) Čelnik Državne uprave, po prethodno pribavljenom mišljenju središnjih tijela državne uprave nadležnih za područje unutarnjih poslova, obrane, zaštite okoliša i prostornog uređenja i graditeljstva, pravilnikom propisuje nositelje, sadržaj i postupke izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te način informiranja javnosti u postupku njihova donošenja.

(3) Čelnik Državne uprave donosi:

– pravilnik o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– pravilnik o mjerama civilne zaštite u prostornom planiranju

– pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene pravne osobe za obavljanje stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite.

Članak 50.

(1) Na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće pripravnost u sustavu civilne zaštite proglašava izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Pripravnost u sustavu civilne zaštite proglašava čelnik Državne uprave na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka katastrofe.

(3) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o postupku primanja, prenošenja obavijesti ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju uputa stanovništvu.

Članak 51.

(1) Reagiranje započinje aktiviranjem sudionika u sustavu civilne zaštite iz civilnog sektora, nastavlja se proglašavanjem velike nesreće i katastrofe, provođenjem mjera civilne zaštite te sudjelovanjem Oružanih snaga Republike Hrvatske i policije u otklanjanju posljedica velikih nesreća i katastrofa, a završava normalizacijom i saniranjem stanja te stvaranjem uvjeta za provođenje mjera iz redovne nadležnosti tijela vlasti na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini.

(2) Aktiviranje operativnih snaga sustava civilne zaštite odlukom nalaže:

− izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno ili na prijedlog odgovorne osobe žurnih službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite ili Državne uprave kada utvrdi da izvanredni događaj ima tendenciju razvoja u veliku nesreću i kada je proglašena velika nesreća

− čelnik Državne uprave kada utvrdi da izvanredni događaj ima tendenciju razvoja u katastrofu te kada je proglašena katastrofa.

Članak 52.

(1) Kada se sustav civilne zaštite aktivira na lokalnoj razini, sustav civilne zaštite na područnoj (regionalnoj) razini postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti.

(2) Temeljem zahtjeva lokalne razine, područna (regionalna) razina usklađuje pružanje materijalne i druge pomoći lokalnoj razini pogođenoj velikom nesrećom.

(3) Kada se sustav civilne zaštite aktivira na područnoj (regionalnoj) razini, sustav civilne zaštite na državnoj razini postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti.

(4) Temeljem zahtjeva područne (regionalne) razine, državna razina usklađuje pružanje materijalne i druge pomoći jedinici lokalne i područne (regionalne) razine pogođenoj velikom nesrećom.

(5) Zahtjev za pružanje pomoći višoj hijerarhijskoj razini upućuje se isključivo kada su sve sposobnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite na nižoj razini iskorištene ili nedostatne sukladno pravilniku o standardnim operativnim postupcima koji donosi čelnik Državne uprave.

(6) U okolnostima kada je u dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave proglašena velika nesreća, viša razina preuzima koordinaciju u provođenju mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na području tih jedinica.

(7) Viša razina sustava civilne zaštite procjenjuje opravdanost zahtjeva za pružanje pomoći zaprimljenog od strane niže razine te u slučaju njegove opravdanosti odobrava slanje pomoći.

(8) Zahtjeve iz ovog članka šalju, zaprimaju, razmatraju i odobravaju načelnici stožera civilne zaštite uz prethodnu suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 53.

(1) Veliku nesreću na području svoje nadležnosti proglašava izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na prijedlog načelnika stožera civilne zaštite ili Državne uprave.

(2) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi odluku o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u otklanjanju posljedica velike nesreće.

Članak 54.

(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave odlukom proglašava katastrofu.

(2) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave donosi odluku o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u otklanjanju posljedica katastrofa.

Članak 55.

(1) U slučajevima potrebe žurne i neodgodive provedbe mjera civilne zaštite kada nije moguće na drugi način zaštititi stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima može usmeno naložiti:

− aktiviranje svakog punoljetnog građanina Republike Hrvatske radi izvršenja žurnih i neodgodivih mjera ili aktivnosti u sustavu civilne zaštite, osim osoba iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona

− privremeno oduzimanje osobnog vozila, teretnog vozila i radnog stroja, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju pokretnine

− privremeno ograničavanje prava posjeda nekretnine ili njezinog dijela radi prolaza ili smještaja mehanizacije ili za potrebe provođenja nužnih radova radi sprječavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi i imovine, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju nekretnine

− privremeno smještanje (najviše 30 dana) stradalih evakuiranih ili izbjeglih osoba u dijelu građevine koji vlasnik ne koristi za vlastite potrebe, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju nekretnine

− privremeno smještanje evakuiranih kulturnih dobara, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju nekretnine o čemu je dužan u najkraćem roku obavijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara i

− izdati nalog za gradnju građevine bez građevinske dozvole te kasnije njezino uklanjanje ili ishođenje građevinske dozvole za tu građevinu, sukladno posebnom propisu.

(2) Radna mjesta službenika Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima uređuju se pravilnikom o unutarnjem redu Državne uprave.

(3) Službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima dužan je za usmene naloge iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka izdati poziv u pisanom obliku, najkasnije u roku od 24 sata od izdavanja usmenog naloga.

(4) Službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima dužan je za usmene naloge iz stavka 1. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga članka donijeti rješenje u pisanom obliku, najkasnije u roku od 24 sata od izdavanja usmenog naloga.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 56.

Službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima u obavljanju poslova dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.

Članak 57.

(1) Osoba iz članka 55. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona dužna je sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite od trenutka kad joj je službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima dao usmeni nalog do trenutka dobivanja zapovijedi o deaktiviranju, na način i pod uvjetima propisanih ovim Zakonom i propisima donesenih za provedbu ovog Zakona.

(2) Za vrijeme sudjelovanja u sustavu civilne zaštite na temelju odredbi ovog Zakona osoba iz stavka 1. ovog članka ostvaruje ista prava koja ostvaruje obveznik civilne zaštite.

Članak 60.

(1) Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite sudjeluju u aktivnostima civilne zaštite u odorama pripadnika snaga civilne zaštite i svojim službenim odorama, sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih posebnih propisa.

(2) Pripadnici postrojbi civilne zaštite, povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici na odori i radnoj odjeći nose znak civilne zaštite, oznaku zastave Republike Hrvatske i oznake dužnosti i specijalnosti.

(3) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o odori pripadnika operativnih snaga civilne zaštite i državnih službenika i namještenika Državne uprave.

Članak 61.

(1) Obveznicima civilne zaštite raspoređenima u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite Državna uprava i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju službenih evidencija izdaju iskaznicu civilne zaštite.

(2) Sadržaj, izgled i način korištenja iskaznice civilne zaštite pravilnikom propisuje čelnik Državne uprave.

Članak 62.

(1) Evidenciju pripadnika snaga civilne zaštite vode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a jedinice lokalne samouprave vode popis hrvatskih državljana, državljana Europskoga gospodarskog prostora i državljana trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj te osoba bez državljanstva s reguliranim statusom u Republici Hrvatskoj, starosne dobi od 18 do 65 godina života koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zaštite.

(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su Državnoj upravi na zahtjev tog tijela, a najmanje jednom godišnje, dostaviti evidenciju pripadnika snaga civilne zaštite iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Državna uprava vodi:

− jedinstvenu evidenciju i informacijske baze podataka o operativnim snagama, materijalnim sredstvima i opremi operativnih snaga sustava civilne zaštite

− zemljopisno obavijesni sustav u svrhu prikupljanja, obrade i pohrane prostornih i alfanumeričkih podataka i dokumenata kako bi sudionicima sustava civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja bili dostupni podaci za planiranje preventivnih mjera civilne zaštite, izradu procjena rizika i planova civilne zaštite, vježbi civilne zaštite te za djelovanje stožera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

(4) Čelnik Državne uprave donosi:

− pravilnik o vođenju evidencija pripadnika snaga civilne zaštite

− pravilnik o vođenju jedinstvene evidencije i informacijskih baza podataka o operativnim snagama, materijalnim sredstvima i opremi operativnih snaga sustava civilne zaštite

− pravilnik o korištenju zemljopisno obavijesnog sustava iz djelokruga Državne uprave.

Članak 63.

(1) Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite uz prethodnu osobnu suglasnost mogu sudjelovati u međunarodnim aktivnostima sukladno odredbama ovog Zakona i obvezama Republike Hrvatske preuzetim iz međunarodnih ugovora.

(2) Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite mogu sudjelovati u pružanju žurne međunarodne pomoći koja predstavlja aktivnosti spasilačkih ekipa, sredstava i stručnjaka te postrojbi opremljenih specijalnom opremom čija je svrha uklanjanje neposrednih i posrednih posljedica katastrofa u drugim državama.

(3) Odluku o sudjelovanju pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite u pružanju žurne međunarodne pomoći donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave.

(4) Odluku o sudjelovanju pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite u međunarodnim programima osposobljavanja i vježbama donosi čelnik Državne uprave, sukladno obvezama preuzetim iz međunarodnih ugovora i godišnjim programima rada Državne uprave.

(5) Pripadnik operativnih snaga sustava civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće, putnih troškova, osiguranje, dnevnicu i druge naknade, sukladno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovu provedbu.

(6) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi uredbu o pravima, obvezama, načinu i uvjetima za ostvarivanje materijalnih prava pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite kada sudjeluju u međunarodnim aktivnostima i pružanju međunarodne pomoći.

Članak 66.

(1) Osposobljavanje sudionika i pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite iz članka 65. ovoga Zakona može obavljati Državna uprava, javna ustanova ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete propisane pojedinačnim programom i propisima u području obrazovanja.

(2) Ovlaštenje za osposobljavanje javnim ustanovama i drugim pravnim osobama iz stavka 1. ovog članka daje središnje tijelo državne uprave nadležno za obrazovanje, uz prethodnu suglasnost Državne uprave.

(3) Odluku o donošenju programa za formalno obrazovanje u sustavu civilne zaštite donosi čelnik Državne uprave.

(4) Odluku o donošenju programa za neformalno obrazovanje u sustavu civilne zaštite donosi čelnik Državne uprave, a čelnik javne ustanove i druge pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka uz prethodno pribavljenu suglasnost čelnika Državne uprave.

(5) Državna uprava obavlja inspekcijski nadzor nad javnim ustanovama i drugim pravnim osobama o ispunjavanju stručnih, materijalno-tehničkih i drugih posebnih uvjeta za izvođenje programa osposobljavanja u sustavu civilne zaštite.

(6) Stručni, materijalno tehnički i drugi posebni uvjeti koje moraju ispunjavati Državna uprava, javne ustanove i druge pravne osobe koje provode osposobljavanje u sustavu civilne zaštite uređuju se pojedinačnim programom.

(7) Popis ustanova i pravnih osoba koje provode osposobljavanje u sustavu civilne zaštite objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(8) Republika Hrvatska može osnovati državnu javnu ustanovu za provedbu osposobljavanja u sustavu civilne zaštite, sukladno posebnim propisima o javnim ustanovama.

Članak 67.

(1) Informiranje javnosti o mogućem nastanku i razvoju katastrofe provode Državna uprava, nadležne službe drugih tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge stručne službe u području svoje nadležnosti.

(2) Informiranje javnosti iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravodobno i svima dostupno.

(3) U slučaju velike nesreće i katastrofe informiranje javnosti provode i stožeri civilne zaštite.

Članak 69.

(1) Državna uprava dodjeljuje sudionicima u sustavu civilne zaštite priznanja i nagrade za iznimna postignuća i doprinos u razvoju i unapređenju sustava civilne zaštite te iskazanu osobnu požrtvovnost u akcijama spašavanja građana i materijalnih dobara.

(2) Čelnik Državne uprave pravilnikom propisuje vrstu nagrada i priznanja, mjerila i postupak dodjele nagrada i priznanja te izgled i sadržaj predložaka nagrada i priznanja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 74.

(1) Sve aktivirane i mobilizirane operativne snage sustava civilne zaštite imaju pravo na naknadu stvarnih troškova za sudjelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama sukladno odredbama ovog Zakona.

(2) Svaka razina sustava civilne zaštite, na čiji su zahtjev njihove operativne snage aktivirane i mobilizirane, snosi troškove njihova djelovanja u velikim nesrećama i katastrofama.

(3) Ako izvršno tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije aktiviralo vlastite snage civilne zaštite, već ih aktivira načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave snosi troškove njihova aktiviranja i djelovanja.

(4) Kada niža razina sustava civilne zaštite zatraži pomoć više razine, unatoč tome što nije angažirala sve svoje sposobnosti, stvarne troškove angažiranja operativnih snaga više razine snosi podnositelj zahtjeva niže razine.

(5) Kada Državna uprava na temelju načela solidarnosti angažira operativne snage sustava civilne zaštite niže razine, troškovi njihova djelovanja podmiruju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Članak 75.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i drugih propisa u području civilne zaštite provodi se nad zakonitošću rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.

(2) Upravni nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi Državna uprava.

(3) U provođenju upravnog nadzora sastavlja se zapisnik kojim se utvrđuje koje su radnje provedene tijekom upravnog nadzora.

(4) O obavljenom upravnom nadzoru sastavlja se izvješće koje sadržava prikaz utvrđenog stanja i mjere koje u određenom roku nadzirano tijelo treba poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nedostataka.

(5) Izvješće o obavljenom upravnom nadzoru Državna uprava dužna je dostaviti nadziranom tijelu najkasnije u roku od trideset dana od dana obavljenog nadzora.

Članak 76.

(1) Inspekcijski nadzor u sustavu civilne zaštite nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih posebnih propisa iz djelokruga Državne uprave obavljaju inspektori Državne uprave.

(2) Inspekcijski nadzor u sustavu civilne zaštite obavljaju inspektori civilne zaštite i drugi inspektori Državne uprave (u daljnjem tekstu: inspektori) u sjedištu Državne uprave i izvan sjedišta u područnim jedinicama.

(3) Inspektoru u područnoj jedinici, zbog potrebe posla ili učinkovitijeg obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, može se privremeno naložiti obavljanje tih poslova na području druge područne jedinice, neovisno o udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja.

Članak 77.

(1) Inspektor dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.

(2) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o izgledu i sadržaju službene iskaznice i značke inspektora civilne zaštite i službenika Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima.

Članak 78.

(1) Postupak inspekcijskog nadzora može biti redovni i izvanredni.

(2) Redovni inspekcijski nadzor vodi se po službenoj dužnosti sukladno godišnjem planu inspekcijskog nadzora Državne uprave.

(3) Izvanredni inspekcijski nadzor pokreće se na temelju posebnog naloga ovlaštene osobe Državne uprave uzimajući u obzir predstavke, odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnog interesa.

(4) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire fizičke i pravne osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, ispunjavanje uvjeta i način rada objekata nadzora, obavlja izravan uvid u opće i pojedinačne akte te nadzire provođenje mjera određenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(5) Pravna ili fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru dužna je inspektoru omogućiti obavljanje toga nadzora, predočiti mu sve dokumente i akte koje inspektor zatraži i osigurati mu prostorne i druge uvjete za neometan rad.

Članak 84.

(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama vodi se očevidnik.

(2) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja očevidnika inspekcijskog nadzora u sustavu civilne zaštite.

Članak 85.

Radi ujednačenog i pravilnog postupanja u obavljaju inspekcijskih nadzora i učinkovitog djelovanja čelnik Državne uprave donosi upute i mišljenja o načinu obavljanja inspekcijskih nadzora.

Članak 88.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

− ne planira način organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite (članak 36. stavak 1.)

− ne dostavi centru 112 podatke o prijetnji za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i katastrofe (članak 36. stavak 5.)

− bez opravdanog razloga ne omogući sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite zaposlenicima koji su raspoređeni u operativne snage civilne zaštite (članak 37.)

− ne uspostavi i ne održava sustav uzbunjivanja (članak 38. stavak 1.)

− ne ishodi suglasnost Državne uprave na idejni projekt vlastitog sustava za uzbunjivanje prije instaliranja (članak 38. stavak 4.)

− na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (članak 41. stavak 1.)

− ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovima za uzbunjivanje (članak 41. stavak 3.)

− ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoči sve dokumente i akte koje inspektor zatraži i ne osigura prostorne i druge uvjete za neometan rad inspektora (članak 78. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 89.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– ne dostavi podatke Državnoj upravi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za izradu procjene rizika, planova djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana civilne zaštite u slučaju nesreće koje uključuju opasne tvari (članak 36. stavak 4.)

– ne postupi po zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i ne sudjeluje u provedbi mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite (članak 36. stavak 6.)

– ne uspostavi ili ne podmiri troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112 (članak 38. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 90.

Novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

– ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv nadležnog tijela radi rješavanja statusa obveznika civilne zaštite, osposobljavanja i mobilizacije ili odbije sudjelovati u provođenju mjera civilne zaštite od dana mobilizacije do primitka zapovijedi o demobilizaciji (članak 45. stavak 2.)

– ako ne izvršava mjere i aktivnosti civilne zaštite po usmenom nalogu službenika Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima (članak 55. stavak 1.).

Članak 94.

(1) U slučaju pripravnosti zbog mogućeg nastupanja katastrofe ili u slučaju proglašenja katastrofe čelnik Državne uprave ovlašten je poduzimati mjere i aktivnosti i organizirati drugačiji raspored rada i radnog vremena i mjesto rada državnih službenika i namještenika Državne uprave.

(2) U slučaju velike nesreće i katastrofe na državne službenike i namještenike Državne uprave ne primjenjuju se odredbe općih propisa o radu o ograničenju prekovremenog rada.