NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PROGRAMA ZA RAZVOJ VOLONTERSTVA
ZA RAZDOBLJE 2015. - 2018. SA NACRTOM PRIJEDLOGA OPERATIVNOG PLANA PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA ZA RAZVOJ VOLONTERSTVA ZA RAZDOBLJE 2015. – 2018.
1. UVOD
Nacionalni program za razvoj volonterstva donosi se u svrhu poticanja i podržavanja volontiranja kao važnog elementa razvoja ukupnog socijalnog kapitala zasnovanog na društvu koje vrednuje doprinos volontiranja i otvara jednake mogućnosti za sudjelovanje na načelima dobrovoljnosti, inkluzivnosti i aktivizma.
Uzme li se u obzir da volonterstvo predstavlja jedan od faktora koji pomažu razvoju i oblikuju demokratske promjene u svakom suvremenom društvu, osnovni je cilj Programa podržati dobrovoljni angažman građana u aktivnostima koje mogu značajno pridonijeti razvoju društva u cjelini. Dobrovoljni rad na individualnoj razini može proizvesti višestruke dobrobiti, jer osoba tijekom rada ne stječe samo znanja i vještine kojima bi se i ubuduće mogla koristiti, već širi svoju socijalnu mrežu i razvija osjećaj solidarnosti čime pridonosi ukupnoj količini socijalnog povjerenja u zajednici. Dobrovoljni rad moguće je realizirati sudjelovanjem u aktivnostima udruga i institucija ili pak u sklopu osobnog neformalnog angažmana u lokalnoj zajednici.
Posebni ciljevi Programa odnose se na stvaranje poticajnog okruženja za razvoj volonterstva, odgoj za volontiranje i kulturu volontiranja mladih, volontiranje kao doprinos zapošljavanju, dostupnost volontiranja i raznolikost mogućnosti za volontiranje, volontiranje u kriznim situacijama, te promociju volontiranja i modele vrednovanja.
Opredjeljenje Vlade Republike Hrvatske prema „sigurnom, solidarnom, ravnopravnom, pravednom i naprednom društvu“ svakako uključuje i razvoj volonterstva kao jednog od pokazatelja općeg stanja društva, ali i njegova budućeg razvoja. Pritom je značajna uloga različitih tijela državne uprave, posebice Ministarstva socijalne politike i mladih, kao i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera i drugih. U svrhu promicanja volonterstva osnovan je Nacionalni odbor za razvoj volonterstvakao savjetodavnotijelo Vlade Republike Hrvatske koje provodi mjere i aktivnosti s ciljem razvoja i unapređivanja volonterstva.
Program se temelji na nizu međunarodnih i nacionalnih dokumenata upodručju volonterstva, pri čemu osobito valja istaknuti Manifest za volontiranje u Europi koji je objavio Europski volonterski centar (CEV) sa svrhom podržavanja volonterstva u Europskoj uniji, te Nacionalnu strategiju za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012.-2016. čiji vrijednosni temelji daju značajan doprinos razvoju volonterstva u Republici Hrvatskoj.
Poseban naglasak se stavlja na poštivanje načela propisanih Etičkim kodeksom volontera kojim se promiču vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Riječ je o sedam ključnih načela na kojima se zasniva proces organiziranog uključivanja volontera:
Načelo sudjelovanja u društvenim procesima- Volontiranje predstavlja jedan od načina organiziranog uključivanja građana u društvene procese čime svaki građanin ostvaruje mogućnost doprinosa pri rješavanju problema u zajednici i utjecaja na pozitivne promjene u društvu. Volonterski angažman građana može jedino nadopunjavati, ali nikako i zamijeniti djelatnosti i funkcije za koje postoji odgovornost drugih sudionika u rješavanju problema ili zadovoljavanju potreba u zajednici. Načelo dobrovoljnosti i slobode izbora - Volontiranje podrazumijeva dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina u aktivnosti za dobrobit druge osobe ili opću dobrobit. Volontiranje je izraz osobne volje pojedinca oslobođen svakog oblika pritiska. Načelo zabrane diskriminacije - Pravo na dobrovoljno davanje vremena, znanja i vještina, te primanje volonterskih usluga imaju svi ljudi bez obzira na dob, rasu, boju kože, jezik, vjeru, spol, spolnu orijentaciju, rod i rodno izražavanje, političko i drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinsko stanje, naobrazbu, društveni položaj, bračno stanje, obiteljske obveze, članstvo ili ne članstvo u političkoj stranci, udruzi ili sindikatu, tjelesne ili duševne poteškoće i druge osobne karakteristike, ako drukčije ne proizlazi iz prirode volonterskih aktivnosti. Načelo solidarnosti, promocije i zaštite ljudskih prava - Volontiranjem se preuzima odgovornost i izražava solidarnost prema svim članovima društva bez namjere stjecanja osobne materijalne koristi. Organizatori volontiranja i volonteri u radu s korisnicima poštuju najviše međunarodne i domaće standarde u području promocije i zaštite ljudskih prava koja proizlaze iz uvažavanja različitosti i osobnog integriteta svakog pojedinca.Načelo razvoja osobnih potencijala - Volontiranje omogućuje ljudima slobodno stjecanje novih vještina i znanja, te razvoj osobnih potencijala putem cjeloživotnog učenja.Načelo interkulturalnog učenja i razmjene - Volontiranje
NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PROGRAMA ZA RAZVOJ VOLONTERSTVA
ZA RAZDOBLJE 2015. - 2018. SA NACRTOM PRIJEDLOGA OPERATIVNOG PLANA PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA ZA RAZVOJ VOLONTERSTVA ZA RAZDOBLJE 2015. – 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1. UVOD
Nacionalni program za razvoj volonterstva donosi se u svrhu poticanja i podržavanja volontiranja kao važnog elementa razvoja ukupnog socijalnog kapitala zasnovanog na društvu koje vrednuje doprinos volontiranja i otvara jednake mogućnosti za sudjelovanje na načelima dobrovoljnosti, inkluzivnosti i aktivizma.
Uzme li se u obzir da volonterstvo predstavlja jedan od faktora koji pomažu razvoju i oblikuju demokratske promjene u svakom suvremenom društvu, osnovni je cilj Programa podržati dobrovoljni angažman građana u aktivnostima koje mogu značajno pridonijeti razvoju društva u cjelini. Dobrovoljni rad na individualnoj razini može proizvesti višestruke dobrobiti, jer osoba tijekom rada ne stječe samo znanja i vještine kojima bi se i ubuduće mogla koristiti, već širi svoju socijalnu mrežu i razvija osjećaj solidarnosti čime pridonosi ukupnoj količini socijalnog povjerenja u zajednici. Dobrovoljni rad moguće je realizirati sudjelovanjem u aktivnostima udruga i institucija ili pak u sklopu osobnog neformalnog angažmana u lokalnoj zajednici.
Posebni ciljevi Programa odnose se na stvaranje poticajnog okruženja za razvoj volonterstva , odgoj za volontiranje i kulturu volontiranja mladih, volontiranje kao doprinos zapošljavanju, dostupnost volontiranja i raznolikost mogućnosti za volontiranje , volontiranje u kriznim situacijama , te promociju volontiranja i modele vrednovanja.
Opredjeljenje Vlade Republike Hrvatske prema „sigurnom, solidarnom, ravnopravnom, pravednom i naprednom društvu“ svakako uključuje i razvoj volonterstva kao jednog od pokazatelja općeg stanja društva, ali i njegova budućeg razvoja. Pritom je značajna uloga različitih tijela državne uprave, posebice Ministarstva socijalne politike i mladih, kao i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera i drugih. U svrhu promicanja volonterstva osnovan je Nacionalni odbor za razvoj volonterstva kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje provodi mjere i aktivnosti s ciljem razvoja i unapređivanja volonterstva .
Program se temelji na nizu međunarodnih i nacionalnih dokumenata u području volonterstva, pri čemu osobito valja istaknuti Manifest za volontiranje u Europi koji je objavio Europski volonterski centar (CEV) sa svrhom podržavanja volonterstva u Europskoj uniji, te Nacionalnu strategiju za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012.-2016. čiji vrijednosni temelji daju značajan doprinos razvoju volonterstva u Republici Hrvatskoj.
Poseban naglasak se stavlja na poštivanje načela propisanih Etičkim kodeksom volontera kojim se promiču vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Riječ je o sedam ključnih načela na kojima se zasniva proces organiziranog uključivanja volontera:
Načelo sudjelovanja u društvenim procesima - Volontiranje predstavlja jedan od načina organiziranog uključivanja građana u društvene procese čime svaki građanin ostvaruje mogućnost doprinosa pri rješavanju problema u zajednici i utjecaja na pozitivne promjene u društvu. Volonterski angažman građana može jedino nadopunjavati, ali nikako i zamijeniti djelatnosti i funkcije za koje postoji odgovornost drugih sudionika u rješavanju problema ili zadovoljavanju potreba u zajednici. Načelo dobrovoljnosti i slobode izbora - Volontiranje podrazumijeva dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina u aktivnosti za dobrobit druge osobe ili opću dobrobit. Volontiranje je izraz osobne volje pojedinca oslobođen svakog oblika pritiska. Načelo zabrane diskriminacije - Pravo na dobrovoljno davanje vremena, znanja i vještina, te primanje volonterskih usluga imaju svi ljudi bez obzira na dob, rasu, boju kože, jezik, vjeru, spol, spolnu orijentaciju, rod i rodno izražavanje, političko i drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinsko stanje, naobrazbu, društveni položaj, bračno stanje, obiteljske obveze, članstvo ili ne članstvo u političkoj stranci, udruzi ili sindikatu, tjelesne ili duševne poteškoće i druge osobne karakteristike, ako drukčije ne proizlazi iz prirode volonterskih aktivnosti. Načelo solidarnosti, promocije i zaštite ljudskih prava - Volontiranjem se preuzima odgovornost i izražava solidarnost prema svim članovima društva bez namjere stjecanja osobne materijalne koristi. Organizatori volontiranja i volonteri u radu s korisnicima poštuju najviše međunarodne i domaće standarde u području promocije i zaštite ljudskih prava koja proizlaze iz uvažavanja različitosti i osobnog integriteta svakog pojedinca. Načelo razvoja osobnih potencijala - Volontiranje omogućuje ljudima slobodno stjecanje novih vještina i znanja, te razvoj osobnih potencijala putem cjeloživotnog učenja. Načelo interkulturalnog učenja i razmjene - Volontiranje
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku