PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA
1. PROBLEM
Ovim normativnim rješenjem Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina usklađuje se s Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu Direktiva).
Odredbama članaka 95. i 102. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 16/2007, 124/2010 - u daljnjem tekstu: zakon), propisana je nadležnost za osnivanje i vođenje katastra vodova na razini jedinica lokalne samouprave.
Odredbom članka 98. navedenog zakona katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu sa zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji. Sukladno odredbi članka 96. zakona, u katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže s time da se vodovima smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.
Odredbom članka 97. zakona je propisano da katastar vodova sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.
Odredbom članka 98. stavak 2. zakona propisano je da su upravitelji vodova dužni podatke o vodovima kojima upravljaju, davati bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave, tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra vodova.
Direktiva među ostalim propisuje, obvezu državama članicama uspostavu jedinstvenih informacijskih točaka preko kojih će se omogućiti dostupnost podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Zakonskim propisom kojim se prenosi Direktiva utvrđuje se tijelo nadležno za obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke.
Radi prilagođavanja odredbama Direktive, osim u djelu kojim se ista preuzima nacrtom zakonskog propisa koji regulira mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, potrebno je izmijeniti i odredbe važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina na način da se propiše obveza da jedinstvena informacijska točka u elektroničkom obliku stavi na raspolaganje podatke o fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora.
Dostupnost navedenih podataka potrebno je osigurati putem jedinstvene informacijske točke najkasnije do 1. siječnja 2017. godine, u skladu sa zahtjevima iz Direktive.
Digitalna agenda sveobuhvatni je plan Europske komisije za poticanje gospodarskog rasta kroz stvaranje konkurentnije i digitalno modernije Europe. Države članice prihvaćanjem Digitalne agende preuzele su obvezu omogućiti osnovni širokopojasni pristup svim Europljanima do 2013., te osigurati da do 2020. svi Europljani imaju pristup internetskim brzinama većim od 30 Mbit/s, i da najmanje 50% kućanstava u Europskoj uniji bude pretplaćeno na internetske veze brzine iznad 100 Mbit/s. Radi postizanja navedenih ciljeva Digitalne agende donesena je Direktiva o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Direktiva polazi od toga da bi smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina doprinijelo ostvarivanju digitalizacije javnog sektora šireći učinak digitalne financijske poluge na sve sektore gospodarstva uz smanjenje troškova za javnu upravu i pružanje učinkovitijih usluga građanima.
Osiguravanjem funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke osigurati će se dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, što će imati za posljedicu smanjenje troškova uzrokovanih izravnim i neizravnim štetama prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Posljedice navedenih šteta najviše pogađaju vlasnike oštećene infrastrukture, izvoditelje građevinskih radova i korisnike usluga oštećene infrastrukture.
2. CILJEVI
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina je usklađenje Zakona s odredbama Direktive o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Predloženim normativnim rješenjem učiniti će se dostupnim u elektroničkom obliku informacije o fizičkoj infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz najmanje troškove.
Gore navedenim će se ostvariti sljedeći ciljevi:
dobivanje informacija o prostornoj iskorištenosti s obzirom na podzemnu fizičku infrastrukturu pogodnu za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina
sprječavanje i smanjivanje troškova direktnih i indirektnih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi koji najviše pogađaju vlasnike oštećene infrastrukture, izvoditelje građevinskih radova i korisnike usluga oštećene infrastrukture
poboljšanje planiranja i izgradnje fizičke infrastrukture
kvalitetno i pouzdano donošenje geoprostornih strateških odluka.
Dostupnost podataka putem jedinstvene informacijske točke sukladno zahtjevima iz Direktive potrebno je osigurati najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Usklađivanje hrvatskog legislativnog okvira s pravnom stečevinom Europske unije je obveza Republike Hrvatske .
Opcija u kojoj se ne poduzima ništa dovela bi do neusklađenosti hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije.
3.2. OPCIJA 2: – (nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići ne normativnim rješenjem s obzirom da se odredbe Direktive mogu prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo samo odgovarajućim normativnim aktima, a u ovom dijelu, spomenutim izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
3.3. OPCIJA 3: – (normativno rješenje)
Predviđeno normativno rješenje su izmijene i dopune postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, u dijelu koji je potreban da bi se odredbe navedene Direktive prenijele u hrvatsko zakonodavstvo.
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina omogućit će se usklađivanje istog s Direktivom 2014/611EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
3.4. OPCIJA 4: – (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće s obzirom da se navedena materija isključivo uređuje propisima državne izmjere i katastra nekretnina. Također, opseg promjena koje u postojećom zakonodavstvu zahtijeva implementacija direktive ne zahtijeva izmjenu cjelovitog teksta postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Nema koristi, jer cilj nije moguće postići ne normativnim rješenjem. U slučaju ne preuzimanja pravne
stečevine Europske unije postoji mogućnost da se protiv Republike Hrvatske pokrene postupak pred Sudom Europske unije.
Troškovi bi mogli nastati u
slučaju ne poduzimanja nikakvih radnji. U slučaju ne preuzimanja pravne stečevine Europske unije Republika Hrvatska mogla bi snositi novčane kazne.
Održat će se postojeća razina troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža kao i neposrednih i posrednih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Važeći propisi ne sadrže sve
odredbe koje je potrebno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Cilj nije moguće postići ne normativnim rješenjem.
U slučaju ne preuzimanja pravne stečevine Europske unije postoji mogućnost da se protiv Republike Hrvatske pokrene postupak pred
Sudom Europske unije.
Troškovi bi mogli nastati u
slučaju nepoduzimanja nikakvih radnji.
U slučaju ne preuzimanja
pravne stečevine Europske unije Republika Hrvatska mogla bi snositi novčane kazne.
Održat će se postojeća razina troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža kao i neposrednih i posrednih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Ovo normativno rješenje bit će izvršeno donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
Navedeno normativno rješenje imat će pozitivan financijski učinak u području elektroničkih komunikacija, kao i u javnom sektoru, jer će putem jedinstvene informacijske točke, u elektroničkom obliku učiniti dostupne informacije o infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz značajno smanjivanje opsega građevinskih radova.
Gore navedenim, na državnoj razini, omogućit će se značajno smanjenje posrednih i neposrednih šteta na fizičkoj infrastrukturi prilikom izvođenja građevinskih radova, a koje su prouzrokovane nedostatkom informacija o protezanju i položaju postojeće infrastrukture.
U Republici Sloveniji je godišnja neposredna šteta kao posljedica oštećenja na infrastrukturi procijenjena na više od 2,1 mil. eura.
Najviše štete otpada na elektroničke komunikacije i zemni plin. Posredna šteta iznosi približno od 3.5 do 4 puta više od neposrednih troškova.
Godišnja posredna šteta koja je posljedica oštećenja infrastrukture u Republici Sloveniji iznosi približno 7.4 mil. eura. Na godišnjoj razini ukupna šteta (posredna i neposredna) iznosi oko 9.5 mil. eura.
Neposredna šteta u Danskoj na godišnjoj razini iznosi 28.2 mil. eura, u Nizozemskoj 40 mil. eura, a u Velikoj Britaniji 164.5 mil. eura.
S obzirom da za Republiku Hrvatsku ne postoje dostupni podaci o posrednim i neposrednim štetama , procjenjuje se da su isti za Republiku Hrvatsku, s obzirom na površinu i broj stanovnika, dvostruko veći u odnosu na Republiku Sloveniju, koja je provela istraživanje o navedenom1,2
Primjenjujući gornje kriterije, procjena neposredne štete za Republiku Hrvatsku iznosi oko 4.2 mil. eura, dok procjena posredne štete iznosi oko 15 mil. eura na godišnjoj razini.
Navedeno normativno rješenje imat će učinak na državni proračun, u vidu troškova koji se odnose na izgradnju informacijskog sustava Jedinstvene baze podataka o fizičkoj infrastrukturi i obavjesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima na državnoj razini koji se procjenjuju na ukupno 50 mil. kuna za razdoblje 2016.-2020. godine.
Gore navedeno uključuje i troškove uspostave informacijskog sustava jedinstvene informacijske točke o fizičkoj infrastrukturi i obavjesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima (računalne i programske opreme), troškove preuzimanja i obrade podataka o fizičkoj infrastrukturi od njihovih upravitelja, vlasnika i jedinica lokalne samouprave, troškove unosa u informacijski sustav, troškove edukacije zaposlenika.
Očekivani troškovi za 2016. godinu procjenjuju se na 11,3 mil. kuna, a sredstva će se osigurati u okviru ERDF EU fonda (85%, 9,6 mil. kuna) i državni proračun (15%, 1,7 mil. kuna). Trošak preostalih 38,7 mil. kuna rasporediti će se kroz razdoblje 2017.-2020. godine, a sredstva se planiraju osigurati na istovjetan način.
Navedeno normativno rješenje prouzročit će troškove upraviteljima i vlasnicima fizičke infrastrukture zbog potrebe prilagodbe postojećih podataka, planiranim modelima podataka, evidentiranja nedostajućih podataka, ransfera podataka prema Jedinstvenoj bazi podataka fizičke infrastrukture i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima u iznosu od 42.7 mil. kuna.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće s obzirom da se navedena materija uređuje propisima državne izmjere i katastra nekretnina. Također opseg promjena koje u postojećom zakonodavstvu zahtijeva implementacija Direktive ne zahtijeva izmjenu cjelovitog teksta postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Ne razmatra se
5. SAVJETOVANJE
Tijekom izrade Nacrta prijedloga Iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, u skladu s odredbom članka 18. stavak 3. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN br. 66/12), održane su konzultacije sa zainteresiranim dionicima, među ostalim i sa Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, koje tijelo provodi postupak procjene učinaka propisa za Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina kojim se Nacrtom prijedloga Zakona u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Zakonskim prijedlogom kojim se prenosi direktiva utvrđuje se tijelo nadležno za obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke u svrhu ostvarivanja transparentnosti o postojećoj fizičkoj infrastrukturi i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Nakon održanih konzultacija usklađen je Nacrt prijedloga iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kao i Teze za izradu navedenog Zakona na način da će se planiranom izmjenom Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina isti uskladiti sa odredbama Direktive, osim u dijelu kojim se ista preuzima nacrtom prijedloga Zakona koji regulira mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, i to u dijelu osiguravanja funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke putem koje će se osigurati dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Sukladno navedenom trošak uspostave informacijskog sustava prikazan je u točki 4. Usporedba opcija Opcija 3. Nacrta iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina provedeno je u razdoblju od 17. 07. 2015. godine do 18. 08. 2015. godine, objavom istog na Središnjem portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e – savjetovanja) , o čemu je stavljena obavijest i na internetskim stranicama Državne geodetske uprave.
Tijekom postupka savjetovanja zaprimljena su dva prijedloga od jednog zainetresiranog predstavnika javnosti koji su djelomično prihvaćeni, jer se odnose na konkretne odredbe koje bi trebao sadržavati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, odnosno ne odnose se na Nacrt prijedloga iskaza. Navedene prijedloge nije moguće uzeti u obzir u ovom trenutku, ali će biti razmotreni prilikom izrade teksta Nacrta prijedloga Zakona.
Tijekom razdoblja savjetovanja održano je i javno izlaganje materije Nacrta prijedloga iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina dana 24. 07. 2015. godine u prostorijama Državne geodetske uprave. Na Nacrt prijedloga iskaza nije bilo primjedbi, prijedloga i mišljenja. Komentari i prijedlozi koji su izneseni od strane zainteresiranih dionika na javnom izlaganju odnosili su se dijelom na konkretne odredbe koje bi trebao sadržavati Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, a dijelom na podzakonski propis vezan za taj Zakon, a koji će se sukladno tome uzeti u obzir u razmatranje prilikom izrade istih.
Državna geodetska uprava uputila je Nacrt prijedloga iskaza, sukladno članku 20. Zakona o procjeni učinaka propisa, na mišljenje: Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poduzetništva i obrta, Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvu socijalne politike i mladih, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode e Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja te je zaprimila mišljenja nadležnih tijela.
Na zaprimljeni Nacrt iskaza, sva gore navedena tijela, izuzev Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, nisu imala primjedbi.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je predložilo:
-da se u točki 4. Usporedba opcija, u Opciji 3. (normativno rješenje) pod troškovi, iza riječi: „jedinstvene informacijske točke“ dodaju riječi: „o fizičkoj infrastrukturi i planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora“.
Prijedlog se prihvaća, usklađeno u nacrtu prijedloga iskaza
-te da se, s obzirom na činjenicu da je u članku 8. Nacrta prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, pod naslovom „Transparentnost u vezi s planiranim građevinskim radovima“ predviđeno stavljanje na raspolaganje „obavijesti o planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora putem jedinstvene informacijske točke“, predlaže se preispitati istovjetan pojam u predmetnom Nacrtu iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, zbog čega je potrebno voditi računa o istovjetnom označavanju pojmova pri izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Prijedlog se prihvaća, usklađeno u tekstu nacrta prijedloga iskaza.
S obzirom da se u postupcima procjene učinaka propisa koji se nastavljaju u 2016. godini i na koji su zaprimljena mišljenja nadležnih tijela na Nacrt prijedloga iskaza navedeni korak morao ponoviti, Državna geodetska uprava uputila je usklađen i ažuriran Nacrt prijedloga iskaza na ponovno mišljenje Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poduzetništva i obrta, Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvu socijalne politike i mladih, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode e Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja te je zaprimila mišljenja nadležnih tijela.
Na zaprimljeni Nacrt iskaza nijedno navedeno tijelo nije imalo primjedbi.
6. PREPORUČENA OPCIJA
Normativno rješenje.
Nakon provedenog postupka i savjetovanja sa zainteresiranom javnošću zaključeno je da preporučena opcija koja dovodi do rješenja za navedene probleme Opcija broj 3. - izmjene i dopune Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina s obzirom da je važeći Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina potrebno izmijeniti kako bi se omogućilo usklađivanje s odredbama Direktive kroz osiguravanje funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke putem koje će se osigurati dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora, te tekućim i planiranim građevinskim radovima.
Očekivane koristi od navedene opcije, iako iziskuju troškove u vidu izgradnje informacijskog sustava Jedinstvene baze podataka o infrastrukturi na državnoj razini i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima na državnoj razini, što će imati utjecaj na državni proračun u procijenjenoj vrijednosti u iznosu od 50 mil. kuna za razdoblje 2016.-2020. godine, gdje seočekivani troškovi za 2016. godinu procjenjuju se na 11,3 mil. kuna, a sredstva će se osigurati u okviru ERDF EU fonda (85%, 9,6 mil. kuna) i državni proračun (15%, 1,7 mil. kuna). Trošak preostalih 38,7 mil. kuna rasporediti će se kroz razdoblje 2017.-2020. godine, a sredstva se planiraju osigurati na istovjetan način.
Korist navedenog normativnog rješenja ogleda se kroz ostvarivanje pozitivnog financijskog učinka u području elektroničkih komunikacija kao i u javnom sektoru, jer će se putem osiguravanja funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke, u elektroničkom obliku učiniti dostupne informacije o infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz značajno smanjivanje opsega građevinskih radova te će se na državnoj razini, omogućiti značajno smanjenje posrednih i neposrednih šteta na infrastrukturi prilikom izvođenja građevinskih radova, a koje su prouzrokovane nedostatkom informacija o protezanju i položaju postojeće infrastrukture.
Na temelju dostupnih podataka o godišnjoj razini ukupnih šteta (posrednih i neposrednih) koje nastaju kao posljedica nedostatka informacija o protezanju i položaju postojeće infrastrukture u drugim državama, a s obzirom da za Republiku Hrvatsku ne postoje dostupni podaci o navedenom, procjenjuje se da isti za Republiku Hrvatsku iznose na godišnjoj razini oko 4.2 mil. eura. (neposredna šteta), te 15 mil. eura (posredna šteta).
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
Odmah po donošenju Zakona potrebno je izraditi i donijeti podzakonski propis kojim će se propisati sadržaj, način izradbe i vođenje katastra infrastrukture te uspostavu jedinstvene baze podataka o infrastrukturi, kao i dostupnost podataka o infrastrukturi.
Po donošenju Zakona praćenje njegove provedbe obavljat će se praćenjem:
-roka u kojem se treba donijeti navedeni podzakonski propis,
-roka do kojeg treba uspostaviti informacijski sustav jedinstvene informacijske točke 31.12.2016. godine,
-rokova i količina dostavljenih podataka o infrastrukturi od strane vlasnika odnosno upravitelja infrastrukture te jedinica lokalne samouprave u svrhu uspostave jedinstvene baze podataka o infrastrukturi na državnoj razini.
8. PRILOZI
Ažurirane Teze za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina KLASA: 933-01/15-01/03URBROJ: 541-03-02-02/1-16-105 od 09. veljače 2016.
1Rakar, A. i ostali: Plan uspostave sustava za zaštitu javne gospodarske infrastrukture, Završni izvještaj, Ljubljana, 2009. godina.
2Šarlah, N.: Zbirni katastar gospodarske javne infrastrukture Slovenije, Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije, Opatija, 2010. godine.
3Geodetski zavod Celje d.o.o.: Studija uspostave nacionalnog integriranog geoinformacijskog sustava infrastrukture vodova, Celje, travanj 2015. godine
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Odredbama članaka 95. i 102. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
(Narodne novine, br. 16/2007, 124/2010 - u daljnjem tekstu: Zakon), propisana je nadležnost za
osnivanje i vođenje katastra vodova na razini jedinica lokalne samouprave.
Odredbom članka 98. navedenog Zakona katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu sa Zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji. Sukladno odredbi članka 96. Zakona, u katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže s time da se vodovima smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.
Odredbom članka 97. Zakona je propisano da katastar vodova sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.
Odredbom članka 98. stavak 2. Zakona propisano je da su upravitelji vodova dužni podatke o vodovima kojima upravljaju, davati bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave, tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra vodova.
Ovim normativnim rješenjem Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina usklađuje se s Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu Direktiva).
Direktiva među ostalim propisuje, obvezu državama članicama uspostavu jedinstvenih informacijskih točaka preko kojih će se omogućiti dostupnost podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Zakonskim propisom kojim se prenosi Direktiva utvrđuje se tijelo nadležno za obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke.
Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom
Radi prilagođavanja odredbama Direktive, osim u dijelu kojim se ista preuzima nacrtom zakonskog propisa koji regulira mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, potrebno je izmijeniti i odredbe važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina na način da se propiše obveza da jedinstvena informacijska točka u elektroničkom obliku stavi na raspolaganje podatke o fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora.
Dostupnost navedenih podataka potrebno je osigurati putem jedinstvene informacijske točke najkasnije do 1. siječnja 2017. godine, u skladu sa zahtjevima iz Direktive.
Digitalna agenda sveobuhvatni je plan Europske komisije za poticanje gospodarskog rasta kroz stvaranje konkurentnije i digitalno modernije Europe. Države članice prihvaćanjem Digitalne agende preuzele su obvezu omogućiti osnovni širokopojasni pristup svim Europljanima do 2013., te osigurati da do 2020. svi Europljani imaju pristup internetskim brzinama većim od 30 Mbit/s, i da najmanje 50% kućanstava u Europskoj uniji bude pretplaćeno na internetske veze brzine iznad 100 Mbit/s. Radi postizanja navedenih ciljeva Digitalne agende donesena je Direktiva o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Direktiva polazi od toga da bi smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina doprinijelo ostvarivanju digitalizacije javnog sektora šireći učinak digitalne financijske poluge na sve sektore gospodarstva uz smanjenje troškova za javnu upravu i pružanje učinkovitijih usluga građanima.
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Osiguravanjem funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke osigurati će se dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, što će imati za posljedicu smanjenje troškova uzrokovanih izravnim i neizravnim štetama prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Navedeno normativno rješenje imat će učinak na državni proračun, u vidu troškova koji se odnose na izgradnju informacijskog sustava Jedinstvene baze podataka o fizičkoj infrastrukturi i obavjesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima na državnoj razini koji se procjenjuju na ukupno 50 mil. kuna za razdoblje 2016.-2020. godine.
Očekivani troškovi za 2016. godinu procjenjuju se na 11,3 mil. kuna, a sredstva će se osigurati u okviru ERDF EU fonda (85%, 9,6 mil. kuna) i državni proračun (15%, 1,7 mil. kuna). Trošak preostalih 38,7 mil. kuna rasporediti će se kroz razdoblje 2017.-2020. godine, a sredstva se planiraju osigurati na istovjetan način.
IV. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PREDLAŽE DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno odredbi članka 206. stavak 1. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13) predlaže se donošenje predmetnog Zakona po hitnom postupku. Donošenjem ovog Zakona po hitnom postupku osigurat će se usklađenje ovog Zakona sa Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, S OBRAZLOŽENJEM
Članak 1.
U Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ br. 16/07, 124/10 i 56/13) iza članka 1. dodaje se naziv i članak 1.a, koji glasi:
„Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 1.a
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23. 5. 2014.).“.
Članak 2.
U članku 95. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. osnivanje i vođenje katastra infrastrukture,“.
Članak 3.
Članak 96. mijenja se i glasi:
„U katastru infrastrukture evidentiraju se vodovi elektroenergetske, elektroničke komunikacijske, toplovodne, plinovodne, naftovodne, vodovodne i odvodne infrastrukture.
Za potrebe ovoga Zakona infrastrukturom se smatraju i drugi objekti koji joj pripadaju.“.
Članak 4.
Članak 97. mijenja se i glasi:
„Katastar infrastrukture sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama, trenutačnom korištenju i položaju izgrađene infrastrukture te imenima i adresama njihovih vlasnika odnosno upravitelja.“.
Članak 5.
U članak 98. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase :
“Katastar infrastrukture osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu infrastrukture dužni u skladu s ovim Zakonom osnovati i voditi vlasnici odnosno njihovi upravitelji.
Vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture dužni su tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture davati podatke o infrastrukturi kojom upravljaju.”.
Članak 6.
U članku 99. stavak 1. riječ: „vodova“ zamjenjuje se riječju: „infrastrukture“.
U stavku 2. riječ: „vodove“ zamjenjuje se riječju: „infrastrukturu“.
Stavak 3. briše se.
Članak 7.
Iza članka 99. dodaju se članci 99.a, 99.b, 99.c i 99.d koji glase:
„Članak 99.a
Državna geodetska uprava je nadležna za uspostavu funkcije jedinstvene informacijske točke.
Članak 99.b
Državna geodetska uprava u obavljanju funkcije iz članka 99.a vodi jedinstvenu bazu podataka o infrastrukturi iz članka 96. ovoga Zakona i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Baza podataka iz stavka 1. ovoga članka vodi se u elektroničkom obliku te se pristup osnovnim informacijama o fizičkoj infrastrukturi te obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima osigurava pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima.
Članak 99.c
Vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture obvezni su Državnoj geodetskoj upravi dostavljati podatke o infrastrukturi u svome vlasništvu, odnosno kojom upravljaju, bez naknade, u elektroničkom obliku.
Vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture dužni su dostaviti Državnoj geodetskoj upravi podatke o promjenama na infrastrukturi iz članka 96. i 97. ovog Zakona, najkasnije u roku od 60 dana od nastanka promjene.
U slučaju potrebe osiguranja pouzdanosti pruženih informacija, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti za najviše 30 dana.
Vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture te mrežni operatori obvezni su Državnoj geodetskoj upravi dostaviti obavijest o tekućim ili planiranim građevinskim radovima u elektroničkom obliku.
Članak 99.d
Sadržaj, način izradbe i vođenje katastra infrastrukture, te uspostave jedinstvene baze podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, dostupnost podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, način dostavljanja te vrstu i strukturu podataka iz članka 99.cstavaka 1., 2. i 4. propisuje ravnatelj pravilnikom.“
Članak 8.
Članak 122. stavak 1. podstavak 5. mijenja se i glasi:
„održavanje katastra infrastrukture do njihova preuzimanja“,
U stavku 1. podstavak 8. mijenja se i glasi:
„izdavanje podataka iz katastra nekretnina i katastra zemljišta (izvodi, prijepisi i potvrde i uvjerenja), područnih registara prostornih jedinica i katastra infrastrukture“,
Članak 9.
Naziv glave XII. iza članka 154. mijenja se i glasi:
„XII. PREKRŠAJNE ODREDBE”.
Članak 10.
Iza članka 158. dodaje se članak 158.a koji glasi:
“ Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture ako Državnoj geodetskoj upravi ne dostave podatke o promjenama u roku iz članka 99. c stavak 2. ovoga Zakona.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kunado 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba vlasnika odnosno upravitelja infrastrukture ako Državnoj geodetskoj upravi ne dostavi podatke o promjenama u roku iz članka 99.c stavka 2. ovoga Zakona.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 11.
Vlasnici, upravitelji infrastrukture i upravno tijelo jedinice lokalne samouprave dostavit će Državnoj geodetskoj upravi podatke o infrastrukturi kojima raspolažu na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, bez naknade, u elektroničkom obliku, sukladno pravilniku iz članka 99.d ovoga Zakona u roku koji odredi Državna geodetska uprava, a koji ne može biti kraći od 60 dana.
Članak 12.
Jedinice lokalne samouprave koje su sukladno članku 95. stavak 1. točka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ br. 16/07, 124/10 i 56/13) osnivale i vodile katastar vodova danom stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju voditi katastar infrastrukture sukladno odredbama ovoga Zakona.
Područni uredi za katastar koji su sukladno članku 122. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ br. 16/07, 124/10 i 56/13) održavali katastar vodova danom stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju održavati katastar infrastrukture sukladno odredbama ovog Zakona.
Članak 13.
U Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti (NN br. 152/08, 61/11 i 56/13) riječi „katastar vodova“ u određenom rodu, broju i padežu zamjenjuje se riječima „katastar infrastrukture“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu.
Članak 14.
Ravnatelj će pravilnik iz članka 99.d ovoga Zakona donijeti u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu 01. srpnja 2016.godine.
O b r a z l o ž e n j e
Uz članak 1.
Odredbom se dodaje članak 1.a kojim se utvrđuje da je ovaj Zakon usklađen sa Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Uz članak 2.
Propisuje se izmjena naziva katastra vodova u katastar infrastrukture, a zbog usklađenja terminologije sa Direktivom.
Uz članak 3.
Propisani su podaci koji se evidentiraju u katastru infrastrukture.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se da katastar infrastrukture sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama, trenutačnom korištenju i položaju izgrađene infrastrukture te imenima i adresama njihovih vlasnika odnosno upravitelja.
Uz članak 5.
Propisuje se izmjena naziva katastra vodova u katastar infrastrukture, a zbog usklađenja terminologije sa Direktivom.
Uz članak 6.
Propisuje se izmjena naziva katastra vodova u katastar infrastrukture, a zbog usklađenja terminologije sa Direktivom.
Uz članak 7.
Člankom 7. ovoga Zakona dodaju se odredbe članaka 99.a, 99.b, 99.c i 99.d kojima se propisuje se da Državna geodetska uprava obavlja funkciju jedinstvene informacijske točke na način da vodi jedinstvenu bazu podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, propisuje se način vođenja baze podataka te uvjeti za pristup infratsrukturi i obavijestima o tekućim i planiranim građevinskim radovima. Ujedno se određuju i obveznici dostave podatka u jedinstvenu informacijsku točku kao i obveza ravnatelja na donošenje pravilnika kojim će se propisati način dostavljanja , vrsta i struktura podataka, sadržaj, način izradbe, vođenje katastra infrastrukture kao I uspostava jedinstvene baze podataka .
Uz članak 8.
Propisuje se izmjena naziva katastra vodova u katastar infrastrukture, a zbog usklađenja terminologije sa Direktivom.
Uz članak 9. i 10.
Ovim člankom zakon se prilagođava Odluci o usklađivanju prekršajnog zakonodavstva Republike Hrvatske s Kaznenim zakonom ( Narodne novine br. 79/12) te se propisuju prekršaji za pravnu i fizičku osobu koje ne dostave podatke u jedinstvenu informacijsku točku, sukladno odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 11., 12., 13., 14. i 15.
Prijelazne i završne odredbe kojima se propisuju obveze vlasnika, upravitelja infrastrukture kao i upravnih tijela lokalne samouprave na dostavu podataka kojima raspolažu u trenutku stupanja na snagu ovog zakona, te se propisuje rok za donošenje pravilnika i stupanje na snagu Zakona.
KLASA: 933-01/15-01/03
URBROJ: 541-03-02-02/1-16-130
Zagreb, 05. travanj 2016.
DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA
PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA
1. PROBLEM
Ovim normativnim rješenjem Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina usklađuje se s Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu Direktiva).
Odredbama članaka 95. i 102. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 16/2007, 124/2010 - u daljnjem tekstu: zakon), propisana je nadležnost za osnivanje i vođenje katastra vodova na razini jedinica lokalne samouprave.
Odredbom članka 98. navedenog zakona katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu sa zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji. Sukladno odredbi članka 96. zakona, u katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže s time da se vodovima smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.
Odredbom članka 97. zakona je propisano da katastar vodova sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.
Odredbom članka 98. stavak 2. zakona propisano je da su upravitelji vodova dužni podatke o vodovima kojima upravljaju, davati bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave, tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra vodova.
Direktiva među ostalim propisuje, obvezu državama članicama uspostavu jedinstvenih informacijskih točaka preko kojih će se omogućiti dostupnost podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Zakonskim propisom kojim se prenosi Direktiva utvrđuje se tijelo nadležno za obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke.
Radi prilagođavanja odredbama Direktive, osim u djelu kojim se ista preuzima nacrtom zakonskog propisa koji regulira mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, potrebno je izmijeniti i odredbe važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina na način da se propiše obveza da jedinstvena informacijska točka u elektroničkom obliku stavi na raspolaganje podatke o fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora.
Dostupnost navedenih podataka potrebno je osigurati putem jedinstvene informacijske točke najkasnije do 1. siječnja 2017. godine, u skladu sa zahtjevima iz Direktive.
Digitalna agenda sveobuhvatni je plan Europske komisije za poticanje gospodarskog rasta kroz stvaranje konkurentnije i digitalno modernije Europe. Države članice prihvaćanjem Digitalne agende preuzele su obvezu omogućiti osnovni širokopojasni pristup svim Europljanima do 2013., te osigurati da do 2020. svi Europljani imaju pristup internetskim brzinama većim od 30 Mbit/s, i da najmanje 50% kućanstava u Europskoj uniji bude pretplaćeno na internetske veze brzine iznad 100 Mbit/s. Radi postizanja navedenih ciljeva Digitalne agende donesena je Direktiva o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Direktiva polazi od toga da bi smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina doprinijelo ostvarivanju digitalizacije javnog sektora šireći učinak digitalne financijske poluge na sve sektore gospodarstva uz smanjenje troškova za javnu upravu i pružanje učinkovitijih usluga građanima.
Osiguravanjem funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke osigurati će se dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, što će imati za posljedicu smanjenje troškova uzrokovanih izravnim i neizravnim štetama prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Posljedice navedenih šteta najviše pogađaju vlasnike oštećene infrastrukture, izvoditelje građevinskih radova i korisnike usluga oštećene infrastrukture.
2. CILJEVI
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina je usklađenje Zakona s odredbama Direktive o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Predloženim normativnim rješenjem učiniti će se dostupnim u elektroničkom obliku informacije o fizičkoj infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz najmanje troškove.
Gore navedenim će se ostvariti sljedeći ciljevi:
dobivanje informacija o prostornoj iskorištenosti s obzirom na podzemnu fizičku infrastrukturu pogodnu za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina
sprječavanje i smanjivanje troškova direktnih i indirektnih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi koji najviše pogađaju vlasnike oštećene infrastrukture, izvoditelje građevinskih radova i korisnike usluga oštećene infrastrukture
učinkovitije upravljanje fizičkom infrastrukturom
poboljšanje planiranja i izgradnje fizičke infrastrukture
kvalitetno i pouzdano donošenje geoprostornih strateških odluka.
Dostupnost podataka putem jedinstvene informacijske točke sukladno zahtjevima iz Direktive potrebno je osigurati najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Usklađivanje hrvatskog legislativnog okvira s pravnom stečevinom Europske unije je obveza Republike Hrvatske .
Opcija u kojoj se ne poduzima ništa dovela bi do neusklađenosti hrvatskog zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske unije.
3.2. OPCIJA 2: – (nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići ne normativnim rješenjem s obzirom da se odredbe Direktive mogu prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo samo odgovarajućim normativnim aktima, a u ovom dijelu, spomenutim izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
3.3. OPCIJA 3: – (normativno rješenje)
Predviđeno normativno rješenje su izmijene i dopune postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, u dijelu koji je potreban da bi se odredbe navedene Direktive prenijele u hrvatsko zakonodavstvo.
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina omogućit će se usklađivanje istog s Direktivom 2014/611EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
3.4. OPCIJA 4: – (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće s obzirom da se navedena materija isključivo uređuje propisima državne izmjere i katastra nekretnina. Također, opseg promjena koje u postojećom zakonodavstvu zahtijeva implementacija direktive ne zahtijeva izmjenu cjelovitog teksta postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Nema koristi, jer cilj nije moguće postići ne normativnim rješenjem. U slučaju ne preuzimanja pravne
stečevine Europske unije postoji mogućnost da se protiv Republike Hrvatske pokrene postupak pred Sudom Europske unije.
Troškovi bi mogli nastati u
slučaju ne poduzimanja nikakvih radnji. U slučaju ne preuzimanja pravne stečevine Europske unije Republika Hrvatska mogla bi snositi novčane kazne.
Održat će se postojeća razina troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža kao i neposrednih i posrednih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Važeći propisi ne sadrže sve
odredbe koje je potrebno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Cilj nije moguće postići ne normativnim rješenjem.
U slučaju ne preuzimanja pravne stečevine Europske unije postoji mogućnost da se protiv Republike Hrvatske pokrene postupak pred
Sudom Europske unije.
Troškovi bi mogli nastati u
slučaju nepoduzimanja nikakvih radnji.
U slučaju ne preuzimanja
pravne stečevine Europske unije Republika Hrvatska mogla bi snositi novčane kazne.
Održat će se postojeća razina troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža kao i neposrednih i posrednih šteta prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Ovo normativno rješenje bit će izvršeno donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
Navedeno normativno rješenje imat će pozitivan financijski učinak u području elektroničkih komunikacija, kao i u javnom sektoru, jer će putem jedinstvene informacijske točke, u elektroničkom obliku učiniti dostupne informacije o infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz značajno smanjivanje opsega građevinskih radova.
Gore navedenim, na državnoj razini, omogućit će se značajno smanjenje posrednih i neposrednih šteta na fizičkoj infrastrukturi prilikom izvođenja građevinskih radova, a koje su prouzrokovane nedostatkom informacija o protezanju i položaju postojeće infrastrukture.
U Republici Sloveniji je godišnja neposredna šteta kao posljedica oštećenja na infrastrukturi procijenjena na više od 2,1 mil. eura.
Najviše štete otpada na elektroničke komunikacije i zemni plin. Posredna šteta iznosi približno od 3.5 do 4 puta više od neposrednih troškova.
Godišnja posredna šteta koja je posljedica oštećenja infrastrukture u Republici Sloveniji iznosi približno 7.4 mil. eura. Na godišnjoj razini ukupna šteta (posredna i neposredna) iznosi oko 9.5 mil. eura.
Neposredna šteta u Danskoj na godišnjoj razini iznosi 28.2 mil. eura, u Nizozemskoj 40 mil. eura, a u Velikoj Britaniji 164.5 mil. eura.
S obzirom da za Republiku Hrvatsku ne postoje dostupni podaci o posrednim i neposrednim štetama , procjenjuje se da su isti za Republiku Hrvatsku, s obzirom na površinu i broj stanovnika, dvostruko veći u odnosu na Republiku Sloveniju, koja je provela istraživanje o navedenom 1,2
Primjenjujući gornje kriterije, procjena neposredne štete za Republiku Hrvatsku iznosi oko 4.2 mil. eura, dok procjena posredne štete iznosi oko 15 mil. eura na godišnjoj razini.
Navedeno normativno rješenje imat će učinak na državni proračun, u vidu troškova koji se odnose na izgradnju informacijskog sustava Jedinstvene baze podataka o fizičkoj infrastrukturi i obavjesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima na državnoj razini koji se procjenjuju na ukupno 50 mil. kuna za razdoblje 2016.-2020. godine.
Gore navedeno uključuje i troškove uspostave informacijskog sustava jedinstvene informacijske točke o fizičkoj infrastrukturi i obavjesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima (računalne i programske opreme), troškove preuzimanja i obrade podataka o fizičkoj infrastrukturi od njihovih upravitelja, vlasnika i jedinica lokalne samouprave, troškove unosa u informacijski sustav, troškove edukacije zaposlenika.
Očekivani troškovi za 2016. godinu procjenjuju se na 11,3 mil. kuna, a sredstva će se osigurati u okviru ERDF EU fonda (85%, 9,6 mil. kuna) i državni proračun (15%, 1,7 mil. kuna). Trošak preostalih 38,7 mil. kuna rasporediti će se kroz razdoblje 2017.-2020. godine, a sredstva se planiraju osigurati na istovjetan način.
Navedeno normativno rješenje prouzročit će troškove upraviteljima i vlasnicima fizičke infrastrukture zbog potrebe prilagodbe postojećih podataka, planiranim modelima podataka, evidentiranja nedostajućih podataka, ransfera podataka prema Jedinstvenoj bazi podataka fizičke infrastrukture i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima u iznosu od 42.7 mil. kuna.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Drugo normativno rješenje nije moguće s obzirom da se navedena materija uređuje propisima državne izmjere i katastra nekretnina. Također opseg promjena koje u postojećom zakonodavstvu zahtijeva implementacija Direktive ne zahtijeva izmjenu cjelovitog teksta postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Ne razmatra se
5. SAVJETOVANJE
Tijekom izrade Nacrta prijedloga Iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, u skladu s odredbom članka 18. stavak 3. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN br. 66/12), održane su konzultacije sa zainteresiranim dionicima, među ostalim i sa Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, koje tijelo provodi postupak procjene učinaka propisa za Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina kojim se Nacrtom prijedloga Zakona u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Zakonskim prijedlogom kojim se prenosi direktiva utvrđuje se tijelo nadležno za obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke u svrhu ostvarivanja transparentnosti o postojećoj fizičkoj infrastrukturi i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Nakon održanih konzultacija usklađen je Nacrt prijedloga iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kao i Teze za izradu navedenog Zakona na način da će se planiranom izmjenom Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina isti uskladiti sa odredbama Direktive, osim u dijelu kojim se ista preuzima nacrtom prijedloga Zakona koji regulira mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, i to u dijelu osiguravanja funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke putem koje će se osigurati dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Sukladno navedenom trošak uspostave informacijskog sustava prikazan je u točki 4. Usporedba opcija Opcija 3. Nacrta iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina provedeno je u razdoblju od 17. 07. 2015. godine do 18. 08. 2015. godine, objavom istog na Središnjem portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e – savjetovanja) , o čemu je stavljena obavijest i na internetskim stranicama Državne geodetske uprave.
Tijekom postupka savjetovanja zaprimljena su dva prijedloga od jednog zainetresiranog predstavnika javnosti koji su djelomično prihvaćeni, jer se odnose na konkretne odredbe koje bi trebao sadržavati Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, odnosno ne odnose se na Nacrt prijedloga iskaza. Navedene prijedloge nije moguće uzeti u obzir u ovom trenutku, ali će biti razmotreni prilikom izrade teksta Nacrta prijedloga Zakona.
Tijekom razdoblja savjetovanja održano je i javno izlaganje materije Nacrta prijedloga iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina dana 24. 07. 2015. godine u prostorijama Državne geodetske uprave. Na Nacrt prijedloga iskaza nije bilo primjedbi, prijedloga i mišljenja. Komentari i prijedlozi koji su izneseni od strane zainteresiranih dionika na javnom izlaganju odnosili su se dijelom na konkretne odredbe koje bi trebao sadržavati Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, a dijelom na podzakonski propis vezan za taj Zakon, a koji će se sukladno tome uzeti u obzir u razmatranje prilikom izrade istih.
Državna geodetska uprava uputila je Nacrt prijedloga iskaza, sukladno članku 20. Zakona o procjeni učinaka propisa, na mišljenje: Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poduzetništva i obrta, Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvu socijalne politike i mladih, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode e Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja te je zaprimila mišljenja nadležnih tijela.
Na zaprimljeni Nacrt iskaza, sva gore navedena tijela, izuzev Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, nisu imala primjedbi.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je predložilo:
- da se u točki 4. Usporedba opcija, u Opciji 3. (normativno rješenje) pod troškovi, iza riječi: „jedinstvene informacijske točke“ dodaju riječi: „o fizičkoj infrastrukturi i planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora“.
Prijedlog se prihvaća, usklađeno u nacrtu prijedloga iskaza
- te da se, s obzirom na činjenicu da je u članku 8. Nacrta prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, pod naslovom „Transparentnost u vezi s planiranim građevinskim radovima“ predviđeno stavljanje na raspolaganje „obavijesti o planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora putem jedinstvene informacijske točke“, predlaže se preispitati istovjetan pojam u predmetnom Nacrtu iskaza za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, zbog čega je potrebno voditi računa o istovjetnom označavanju pojmova pri izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Prijedlog se prihvaća, usklađeno u tekstu nacrta prijedloga iskaza.
S obzirom da se u postupcima procjene učinaka propisa koji se nastavljaju u 2016. godini i na koji su zaprimljena mišljenja nadležnih tijela na Nacrt prijedloga iskaza navedeni korak morao ponoviti, Državna geodetska uprava uputila je usklađen i ažuriran Nacrt prijedloga iskaza na ponovno mišljenje Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poduzetništva i obrta, Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvu socijalne politike i mladih, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode e Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja te je zaprimila mišljenja nadležnih tijela.
Na zaprimljeni Nacrt iskaza nijedno navedeno tijelo nije imalo primjedbi.
6. PREPORUČENA OPCIJA
Normativno rješenje.
Nakon provedenog postupka i savjetovanja sa zainteresiranom javnošću zaključeno je da preporučena opcija koja dovodi do rješenja za navedene probleme Opcija broj 3. - izmjene i dopune Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina s obzirom da je važeći Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina potrebno izmijeniti kako bi se omogućilo usklađivanje s odredbama Direktive kroz osiguravanje funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke putem koje će se osigurati dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora, te tekućim i planiranim građevinskim radovima.
Očekivane koristi od navedene opcije, iako iziskuju troškove u vidu izgradnje informacijskog sustava Jedinstvene baze podataka o infrastrukturi na državnoj razini i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima na državnoj razini, što će imati utjecaj na državni proračun u procijenjenoj vrijednosti u iznosu od 50 mil. kuna za razdoblje 2016.-2020. godine, gdje se očekivani troškovi za 2016. godinu procjenjuju se na 11,3 mil. kuna, a sredstva će se osigurati u okviru ERDF EU fonda (85%, 9,6 mil. kuna) i državni proračun (15%, 1,7 mil. kuna). Trošak preostalih 38,7 mil. kuna rasporediti će se kroz razdoblje 2017.-2020. godine, a sredstva se planiraju osigurati na istovjetan način.
Korist navedenog normativnog rješenja ogleda se kroz ostvarivanje pozitivnog financijskog učinka u području elektroničkih komunikacija kao i u javnom sektoru, jer će se putem osiguravanja funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke, u elektroničkom obliku učiniti dostupne informacije o infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz značajno smanjivanje opsega građevinskih radova te će se na državnoj razini, omogućiti značajno smanjenje posrednih i neposrednih šteta na infrastrukturi prilikom izvođenja građevinskih radova, a koje su prouzrokovane nedostatkom informacija o protezanju i položaju postojeće infrastrukture.
Na temelju dostupnih podataka o godišnjoj razini ukupnih šteta (posrednih i neposrednih) koje nastaju kao posljedica nedostatka informacija o protezanju i položaju postojeće infrastrukture u drugim državama, a s obzirom da za Republiku Hrvatsku ne postoje dostupni podaci o navedenom, procjenjuje se da isti za Republiku Hrvatsku iznose na godišnjoj razini oko 4.2 mil. eura. (neposredna šteta), te 15 mil. eura (posredna šteta).
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
Odmah po donošenju Zakona potrebno je izraditi i donijeti podzakonski propis kojim će se propisati sadržaj, način izradbe i vođenje katastra infrastrukture te uspostavu jedinstvene baze podataka o infrastrukturi, kao i dostupnost podataka o infrastrukturi.
Po donošenju Zakona praćenje njegove provedbe obavljat će se praćenjem:
- roka u kojem se treba donijeti navedeni podzakonski propis,
- roka do kojeg treba uspostaviti informacijski sustav jedinstvene informacijske točke 31.12.2016. godine,
- rokova i količina dostavljenih podataka o infrastrukturi od strane vlasnika odnosno upravitelja infrastrukture te jedinica lokalne samouprave u svrhu uspostave jedinstvene baze podataka o infrastrukturi na državnoj razini.
8. PRILOZI
Ažurirane Teze za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina KLASA: 933-01/15-01/03URBROJ: 541-03-02-02/1-16-105 od 09. veljače 2016.
1 Rakar, A. i ostali: Plan uspostave sustava za zaštitu javne gospodarske infrastrukture, Završni izvještaj, Ljubljana, 2009. godina.
2 Šarlah, N.: Zbirni katastar gospodarske javne infrastrukture Slovenije, Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije, Opatija, 2010. godine.
3 Geodetski zavod Celje d.o.o.: Studija uspostave nacionalnog integriranog geoinformacijskog sustava infrastrukture vodova, Celje, travanj 2015. godine
Ravnatelj:
dr. sc. Danko Markovinović
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA
_______________________________________________________________________
- N A C R T
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA
S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, ožujak 2016.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Odredbama članaka 95. i 102. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
(Narodne novine, br. 16/2007, 124/2010 - u daljnjem tekstu: Zakon), propisana je nadležnost za
osnivanje i vođenje katastra vodova na razini jedinica lokalne samouprave.
Odredbom članka 98. navedenog Zakona katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu sa Zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji. Sukladno odredbi članka 96. Zakona, u katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže s time da se vodovima smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.
Odredbom članka 97. Zakona je propisano da katastar vodova sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.
Odredbom članka 98. stavak 2. Zakona propisano je da su upravitelji vodova dužni podatke o vodovima kojima upravljaju, davati bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave, tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra vodova.
Ovim normativnim rješenjem Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina usklađuje se s Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu Direktiva).
Direktiva među ostalim propisuje, obvezu državama članicama uspostavu jedinstvenih informacijskih točaka preko kojih će se omogućiti dostupnost podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Zakonskim propisom kojim se prenosi Direktiva utvrđuje se tijelo nadležno za obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom
Radi prilagođavanja odredbama Direktive, osim u dijelu kojim se ista preuzima nacrtom zakonskog propisa koji regulira mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, potrebno je izmijeniti i odredbe važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina na način da se propiše obveza da jedinstvena informacijska točka u elektroničkom obliku stavi na raspolaganje podatke o fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora.
Dostupnost navedenih podataka potrebno je osigurati putem jedinstvene informacijske točke najkasnije do 1. siječnja 2017. godine, u skladu sa zahtjevima iz Direktive.
Digitalna agenda sveobuhvatni je plan Europske komisije za poticanje gospodarskog rasta kroz stvaranje konkurentnije i digitalno modernije Europe. Države članice prihvaćanjem Digitalne agende preuzele su obvezu omogućiti osnovni širokopojasni pristup svim Europljanima do 2013., te osigurati da do 2020. svi Europljani imaju pristup internetskim brzinama većim od 30 Mbit/s, i da najmanje 50% kućanstava u Europskoj uniji bude pretplaćeno na internetske veze brzine iznad 100 Mbit/s. Radi postizanja navedenih ciljeva Digitalne agende donesena je Direktiva o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Direktiva polazi od toga da bi smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina doprinijelo ostvarivanju digitalizacije javnog sektora šireći učinak digitalne financijske poluge na sve sektore gospodarstva uz smanjenje troškova za javnu upravu i pružanje učinkovitijih usluga građanima.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Osiguravanjem funkcionalnosti Državne geodetske uprave kao jedinstvene informacijske točke osigurati će se dostupnost podataka i raspolaganje podacima o postojećoj fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, što će imati za posljedicu smanjenje troškova uzrokovanih izravnim i neizravnim štetama prilikom izvođenja radova na fizičkoj infrastrukturi.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Navedeno normativno rješenje imat će učinak na državni proračun, u vidu troškova koji se odnose na izgradnju informacijskog sustava Jedinstvene baze podataka o fizičkoj infrastrukturi i obavjesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima na državnoj razini koji se procjenjuju na ukupno 50 mil. kuna za razdoblje 2016.-2020. godine.
Očekivani troškovi za 2016. godinu procjenjuju se na 11,3 mil. kuna, a sredstva će se osigurati u okviru ERDF EU fonda (85%, 9,6 mil. kuna) i državni proračun (15%, 1,7 mil. kuna). Trošak preostalih 38,7 mil. kuna rasporediti će se kroz razdoblje 2017.-2020. godine, a sredstva se planiraju osigurati na istovjetan način.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
IV. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PREDLAŽE DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno odredbi članka 206. stavak 1. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13) predlaže se donošenje predmetnog Zakona po hitnom postupku. Donošenjem ovog Zakona po hitnom postupku osigurat će se usklađenje ovog Zakona sa Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava
ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA , S OBRAZLOŽENJEM
Članak 1.
U Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ br. 16/07, 124/10 i 56/13) iza članka 1. dodaje se naziv i članak 1.a, koji glasi:
„Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 1.a
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ( SL L 155, 23. 5. 2014.).“.
Članak 2.
U članku 95. točka 1. mijenja se i glasi:
„1. osnivanje i vođenje katastra infrastrukture,“.
Članak 3.
Članak 96. mijenja se i glasi:
„U katastru infrastrukture evidentiraju se vodovi elektroenergetske, elektroničke komunikacijske, toplovodne, plinovodne, naftovodne, vodovodne i odvodne infrastrukture.
Za potrebe ovoga Zakona infrastrukturom se smatraju i drugi objekti koji joj pripadaju.“.
Članak 4.
Članak 97. mijenja se i glasi:
„Katastar infrastrukture sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama, trenutačnom korištenju i položaju izgrađene infrastrukture te imenima i adresama njihovih vlasnika odnosno upravitelja.“.
Članak 5.
U članak 98. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase :
“Katastar infrastrukture osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu infrastrukture dužni u skladu s ovim Zakonom osnovati i voditi vlasnici odnosno njihovi upravitelji.
Vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture dužni su tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture davati podatke o infrastrukturi kojom upravljaju.”.
Članak 6.
U članku 99. stavak 1. riječ: „vodova“ zamjenjuje se riječju: „infrastrukture“.
U stavku 2. riječ: „vodove“ zamjenjuje se riječju: „infrastrukturu“.
Stavak 3. briše se.
Članak 7.
Iza članka 99. dodaju se članci 99.a, 99.b, 99.c i 99.d koji glase:
„Članak 99.a
Državna geodetska uprava je nadležna za uspostavu funkcije jedinstvene informacijske točke.
Članak 99.b
Državna geodetska uprava u obavljanju funkcije iz članka 99.a vodi jedinstvenu bazu podataka o infrastrukturi iz članka 96. ovoga Zakona i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.
Baza podataka iz stavka 1. ovoga članka vodi se u elektroničkom obliku te se pristup osnovnim informacijama o fizičkoj infrastrukturi te obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima osigurava pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima.
Članak 99.c
Vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture obvezni su Državnoj geodetskoj upravi dostavljati podatke o infrastrukturi u svome vlasništvu, odnosno kojom upravljaju, bez naknade, u elektroničkom obliku.
Vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture dužni su dostaviti Državnoj geodetskoj upravi podatke o promjenama na infrastrukturi iz članka 96. i 97. ovog Zakona, najkasnije u roku od 60 dana od nastanka promjene.
U slučaju potrebe osiguranja pouzdanosti pruženih informacija, rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti za najviše 30 dana.
Vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture te mrežni operatori obvezni su Državnoj geodetskoj upravi dostaviti obavijest o tekućim ili planiranim građevinskim radovima u elektroničkom obliku.
Članak 99.d
Sadržaj, način izradbe i vođenje katastra infrastrukture, te uspostave jedinstvene baze podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, dostupnost podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, način dostavljanja te vrstu i strukturu podataka iz članka 99.c stavaka 1., 2. i 4. propisuje ravnatelj pravilnikom.“
Članak 8.
Članak 122. stavak 1. podstavak 5. mijenja se i glasi:
„održavanje katastra infrastrukture do njihova preuzimanja“,
U stavku 1. podstavak 8. mijenja se i glasi:
„izdavanje podataka iz katastra nekretnina i katastra zemljišta (izvodi, prijepisi i potvrde i uvjerenja), područnih registara prostornih jedinica i katastra infrastrukture“,
Članak 9.
Naziv glave XII. iza članka 154. mijenja se i glasi:
„XII. PREKRŠAJNE ODREDBE”.
Članak 10.
Iza članka 158. dodaje se članak 158.a koji glasi:
“ Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnici, odnosno upravitelji infrastrukture ako Državnoj geodetskoj upravi ne dostave podatke o promjenama u roku iz članka 99. c stavak 2. ovoga Zakona.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba vlasnika odnosno upravitelja infrastrukture ako Državnoj geodetskoj upravi ne dostavi podatke o promjenama u roku iz članka 99.c stavka 2. ovoga Zakona.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 11.
Vlasnici, upravitelji infrastrukture i upravno tijelo jedinice lokalne samouprave dostavit će Državnoj geodetskoj upravi podatke o infrastrukturi kojima raspolažu na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, bez naknade, u elektroničkom obliku, sukladno pravilniku iz članka 99.d ovoga Zakona u roku koji odredi Državna geodetska uprava, a koji ne može biti kraći od 60 dana.
Članak 12.
Jedinice lokalne samouprave koje su sukladno članku 95. stavak 1. točka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ br. 16/07, 124/10 i 56/13) osnivale i vodile katastar vodova danom stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju voditi katastar infrastrukture sukladno odredbama ovoga Zakona.
Područni uredi za katastar koji su sukladno članku 122. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ br. 16/07, 124/10 i 56/13) održavali katastar vodova danom stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju održavati katastar infrastrukture sukladno odredbama ovog Zakona.
Članak 13.
U Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti (NN br. 152/08, 61/11 i 56/13) riječi „katastar vodova“ u određenom rodu, broju i padežu zamjenjuje se riječima „katastar infrastrukture“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu.
Članak 14.
Ravnatelj će pravilnik iz članka 99.d ovoga Zakona donijeti u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu 01. srpnja 2016.godine.
O b r a z l o ž e n j e
Uz članak 1.
Odredbom se dodaje članak 1.a kojim se utvrđuje da je ovaj Zakon usklađen sa Direktivom 2014/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
Uz članak 2.
Propisuje se izmjena naziva katastra vodova u katastar infrastrukture, a zbog usklađenja terminologije sa Direktivom.
Uz članak 3.
Propisani su podaci koji se evidentiraju u katastru infrastrukture.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se da katastar infrastrukture sadržava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama, trenutačnom korištenju i položaju izgrađene infrastrukture te imenima i adresama njihovih vlasnika odnosno upravitelja.
Uz članak 5.
Propisuje se izmjena naziva katastra vodova u katastar infrastrukture, a zbog usklađenja terminologije sa Direktivom.
Uz članak 6.
Propisuje se izmjena naziva katastra vodova u katastar infrastrukture, a zbog usklađenja terminologije sa Direktivom.
Uz članak 7.
Člankom 7. ovoga Zakona dodaju se odredbe članaka 99.a, 99.b, 99.c i 99.d kojima se propisuje se da Državna geodetska uprava obavlja funkciju jedinstvene informacijske točke na način da vodi jedinstvenu bazu podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima, propisuje se način vođenja baze podataka te uvjeti za pristup infratsrukturi i obavijestima o tekućim i planiranim građevinskim radovima. Ujedno se određuju i obveznici dostave podatka u jedinstvenu informacijsku točku kao i obveza ravnatelja na donošenje pravilnika kojim će se propisati način dostavljanja , vrsta i struktura podataka, sadržaj, način izradbe, vođenje katastra infrastrukture kao I uspostava jedinstvene baze podataka .
Uz članak 8.
Propisuje se izmjena naziva katastra vodova u katastar infrastrukture, a zbog usklađenja terminologije sa Direktivom.
Uz članak 9. i 10.
Ovim člankom zakon se prilagođava Odluci o usklađivanju prekršajnog zakonodavstva Republike Hrvatske s Kaznenim zakonom ( Narodne novine br. 79/12) te se propisuju prekršaji za pravnu i fizičku osobu koje ne dostave podatke u jedinstvenu informacijsku točku, sukladno odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 11., 12., 13., 14. i 15.
Prijelazne i završne odredbe kojima se propisuju obveze vlasnika, upravitelja infrastrukture kao i upravnih tijela lokalne samouprave na dostavu podataka kojima raspolažu u trenutku stupanja na snagu ovog zakona, te se propisuje rok za donošenje pravilnika i stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Državna geodetska uprava